"Sezona šljive je pred nama, a voćari sjeverne Bosne zaokupljeni su žetvom, od kojih će se većina prerađivati u lokalnim tvornicama, te otpremati u Europsku uniju i Rusiju", navodi medij Reuters u članku.
Pišu kako je bh. poljoprivredni sektor preživio globalnu pandemiju koronavirusa bolje od ostalih, uprkos što mu je potrebna hitna reforma, te je bio među rijetkima koji su zabilježili rast izvoza u prvoj polovini godine, iako tek neznatnih 2,5 posto.
Fatima Halilčević, rukovodilac kontrole kvaliteta u Bosnaplodu, inače najvećem bh. prerađivaču voća sa sjedištem u Brčkom, rekla je kako pandemija nije smanjila niti zaustavila izvoz.
"U Rusiji smo čak osvojili novo tržište", rekla je ona.
Benjamin Vukotić, direktor Zeraa poljoprivredne investicione grupe koja je vlasnik Bosnaploda, rekao je da su prihodi grupe u prvoj polovici 2020. godine povećani za 30 posto u odnosu na isti period prije godinu dana.
Vlasništvo grupe, koju je osnovala podružnica Investicione korporacije Dubai (ICD), uključuje vinograd na jugu Hercegovine koji je pretrpio velike gubitke zbog pandemije.
"Potpisali smo ugovore sa našim kooperantima tokom perioda najstrožeg 'zaključavanja' tokom pandemije, a da nismo znali šta će se desiti", rekao je Vukotić.
Kaže da je takav rizik bilo moguće priuštiti zbog investitora koji je spreman podržati ih, ali da općenito bh. poljoprivredi nedostaje sistemska podrška vlade.
Ovaj sektor zapošljava 18 posto radne snage u Bosni i oko 10 posto njegovog izvoza.
Kako je rekao Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, sektor vapi za promjenama.
"Moramo ga modernizovati, pružiti subvencije, uskladiti propise sa EU standardima i boriti se za strana tržišta", dodao je.
Voćar Nermin Kopčalić stoji u svom voćnjaku u podnožju Majevice i kaže da je koronavirus utjecao na sve, ali da se u poslovanju - on mora ostaviti po strani.
"Voće moramo brati - od toga živimo. Ne samo ja, već i cijela zajednica", zaključio je.
(Akta)