“Složena, fragmentirana institucionalna struktura BiH smanjuje kvalitet upravljanja, efikasnost i odgovornost javnog sektora i efikasnost politika. BiH ima glomaznu institucionalnu strukturu”, navodi se u izvještaju Svjetske banke “Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje”.
Navode kako nedostaci u poslovnom okruženju sputavaju potencijal privatnog sektora.
“Stvaranje povoljnog okruženja za rast predstavlja ključnu odgovornost vlasti. Mnoge od zemalja u regiji obnavljaju napore na unaprjeđenju poslovnog okruženja, ali vlasti u BiH ne uspijevaju ostvariti značajnije rezultate. U skladu s tim, BiH predstavlja jednu od najtežih zemalja za poslovanje u Evropi, zbog nepotrebno glomaznih regulatornih i administrativnih procesa. To potkopava poduzetništvo, potiče učestvovanje u neformalnoj ekonomiji i korupciju i nepotrebno povećava troškove za privatni sektor. Nedostaci proističu, iz mnoštva regulatornih procesa (npr. postoji preko 700 dozvola i saglasnosti koje se mogu tražiti od poslovnih subjekata, da bi mogli obavljati svoju djelatnost), i nedosljednost kod primjene zakona i propisa”, saopšteno je.
U svijetu ima samo šest zemalja u kojima je teže registrirati novu firmu nego u BiH, jedan je od zaključaka.
“Digitalizacija administrativnih procesa može pomoći unaprjeđenju odnosa između institucija vlasti, poslovnog sektora i građana. Mnoge zemlje u regiji prelaze od interakcija s građanima ‘licem u lice’ na online platforme, što smanjuje vrijeme i novac koji se troše na administrativne procese, ukida duple korake, ne daje priliku za traženje mita i ubrzava procese. U BiH su učinjeni pokušaji digitalizacije kroz uspostavljanje jednošalterskog sistema (one-stop-shop) za registraciju firme, ali je napredak sporiji nego što se očekivalo”, navodi se.
Politička nestabilnost smanjuje domaće i strane investicije u zemlji, kako tvrdi ovaj izvještaj.
Neizvjesnosti vezane za nestabilno političko okruženje mogu usporiti investicije i tok ekonomskog razvoja.
“U BiH je politička nestabilnost najznačajnije pojedinačno ograničenje koje firme identificiraju za investicije u zemlji. Dugotrajna kašnjenja na formiranju vlasti nakon izbora u oktobru 2018. usporavaju toliko potrebne reforme. Političke nesuglasice uzrokuju negativnu percepciju zemlje, što smanjuje njenu privlačnost kao destinacije za strane direktne investicije (SDI), s obzirom da međunarodni investitori traže političku stabilnost prilikom donošenja odluke o tome gdje će ulagati Nedostaci u upravljanju javnim finansijama smanjuju efektivnost javnih rashoda. Sistemi upravljanja javnim finansijama (PFM) su značajni jer omogućavaju da vlade svoje politike pretoče u javna dobra i usluge. Ti slabi sistemi ograničavaju sposobnost vlasti za pružanje kvalitetnih javnih usluga. Sistemi PFM u BiH su neadekvatni, a zakoni se slabo provode (EC 2019). Planiranje javnih finansija i budžeta je slabo, uprkos određenim unaprjeđenjima zakonskog okvira”, navedeno je u saopštenju.
Sistem upravljanja javnim investicijama je slab, uz ograničene veze između budžeta, investicionih planova i strategija na svim nivoima vlasti.
Slabe su i integracija procedura, konsolidacija podataka i revizija.
“Pravosudne institucije su od vitalnog značaja za razvoj svake zemlje, s obzirom da one imaju kritičnu ulogu u jačanju zdravog poslovnog okruženja, jačanju rasta, unaprjeđenju pristupa javnim uslugama (naročito za siromašne), smanjenju korupcije, ograničavanju zloupotrebe moći i zaštiti prava pojedinaca. Složen institucionalni i proceduralni okvir u BiH smanjuje efikasnost i pravičnost pravosuđ. Kao posljedica, povjerenje u nezavisnost pravosuđa je malo i u opada- BiH rapidno gubi svoj ljudski kapital, koji predstavlja njen najdragocjeniji resurs”, saopšteno je.
Predstavnici Svjetske banke kažu kako demografski trendovi predstavljaju osnovu izazova za razvoj BiH, koja se suočava s nekoliko demografskih trendova, koji predstavljaju značajnu prijetnju po njenu sposobnost za rast.
“Ti trendovi uključuju veliku emigraciju, brzo starenje stanovništva, smanjenje stope fertiliteta i gubitak ljudskog kapitala zbog slabosti u zdravstvu i obrazovanju. Projicira se da će se do 2050. stanovništvo u BiH smanjiti za oko 20 procenata, s 3,2 miliona na oko 2,7 miliona, dok će oko 30 procenata stanovništva biti penzionerske dobi. Emigracija može BiH donijeti i koristi, u obliku doznaka (osam procenata BDP-a), kojima se mogu finansirati investicije, kao i dijaspora koja može donijeti SDI, nove vještine i znanja”, navedeno je.
Ipak, da bi BiH mogla iskoristiti ove prilike, mora imati povoljan poslovni ambijent, ali ona išak ima najlošiji na Zapadnom Balkanu.
“Polovina stanovništva BiH je emigrirala, a taj će se trend vjerovatno nastaviti. Ljudi u BiH su veoma talentirani, poduzetni i vrijedni radnici, i kao takvi predstavljaju najznačajniji resurs zemlje. Nažalost, taj potencijal se često realizira van zemlje, obzirom da polovina ljudi iz BiH već živi vani, a emigracija se i dalje nastavlja. Ne postoji jednostavno rješenje za Emigracija je najprisutnija među mladim stanovništvom radnoaktivne dobi. Emigracija iz BiH je najveća u regiji. Među onima koji su napustili BiH u 2018., 30 procenata su bili ljudi dobi između 18 i 35 godina. Najviše je emigranata s dva kraja spektra obrazovanja – nisko- i visokoobrazovani. Slabije obrazovani često posjeduju zanatske vještine, građevinari, mehaničari, električari i oni odlaze u tako velikom broju da se njihov nedostatak već osjeća. Mnogi visokoobrazovani odlaze odmah po završetku fakulteta, ali odlaze i struč-njaci s iskustvom – naročito medicinsko osoblje. Trenutno većina emigranata ide u Evropu. Samo u 2016. je 80.000 građana iz BiH dobilo radne dozvole u zemljama EU. U Njemačkoj i Austriji ukupno ima preko 436.000 državljana BiH”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
(akta.ba)
