Nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čija je izrada u toku, donosi usklađivanje sa nizom dokumenata Evropske unije, uključujući i preuzimanje propisa koji se odnose na uspostavljanje registara stvarnih vlasnika pravnih osoba.

Time bi, kažu izvori "Nezavisnih", trebalo da se suzbiju mogućnosti manipulacije da, primjera radi, neko otvori firme u Srbiji, gurne ih u stečaj i izvuče keš, a potom dođe i to isto uradi u BiH, pa u Hrvatskoj i tako dalje.

Ili bi se, kako pojašnjavaju naši sagovornici, uspostavljanjem ovakvih registara znalo ko je stvarni vlasnik kapitala i u situacijama kada, recimo, arapski investitori dođu u BiH, za direktora postave bh. državljanina, a oni "kupe kajmak".

"Ili, ako je neka firma, recimo, finansirala terorizam, na ovaj način moći će da se vidi ko su odgovorna lica u toj firmi", pojašnjavaju izvori "Nezavisnih".

Esad Mahmutović, direktor Finansijsko-informatičke agencije (FIA) FBiH, kaže da ovakve registre treba da imamo, ali i priznaje da to nije toliko jednostavna priča za primjenu.

Podsjeća da postoje brojni ljudi u BiH sa dvojnim državljanstvom, pa tako dio građana Srpske, pored bh. državljanstva, ima i državljanstvo Srbije, a dosta Hrvata ima i hrvatsko državljanstvo.

"I sad, pazite, kad neko registruje firmu, može je registrovati kao državljanin BiH, ali isto tako i kao državljani Hrvatske, Srbije ili neke treće zemlje. Da biste vi to upratili, postoje praktični problemi, u smislu da se zna šta je to jedinstveni broj, da tog čovjeka prepoznamo kroz čitav sistem i u Srbiji, i u BiH i u Hrvatskoj itd. Morate imati neki univerzalni broj, kako biste mogli povezati da je u pitanju jedan čovjek", pojasnio je Mahmutović za "Nezavisne".

Inače, nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti još nije ugledao svjetlost dana, iako je Savjet ministara BiH na svojoj sjednici, održanoj još 18. jula 2018. godine, donio Odluku o osnivanju radne grupe za izradu nacrta zakona.

"Tom odlukom precizirano je da radna grupa ima zadatak da sačini nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti", potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Ovo zakonsko rješenje, između ostalog, treba da obuhvati i usklađivanje sa direktivama Evropske unije u oblasti sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH.

Radna grupa, kako saznajemo, bila je u obavezi da te aktivnosti okonča do 31. decembra prošle godine.

Kako uvjeravaju iz Ministarstva bezbjednosti BiH, očekuje se da će radna grupa u narednom periodu završiti aktivnosti na izradi nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te da će on biti dostavljen Ministarstvu bezbjednosti BiH radi upućivanja u dalju zakonodavnu proceduru.