Prethodnih dana smo pileće meso izvezli u Švedsku jednom našem značajnom kupcu. Moram spomenuti da je priprema za to tržište jako dugo trajala, dosta su sofisticirani uslovi koje smo morali zadovoljiti, više smo vremena potrošili oko ambalaže, rekao je za Anadolu Agency (AA) Maid Jabandžić, direktor kompanije ”MADI”.
Svaka zemlja na najbolji mogući način štiti svoje konzumente, svoje građane, a tako i skandinavska Švedska. Stoga su i analize bile zahtjevne.
„Mislim da smo za prvi izvoz uradili preko stotinu analiza, znači za samo jedan šleper koliko je ovaj put otišlo. Baviti se hranom je jedan vrlo odgovoran posao, i tu se, kako volim reći, samo jednom griješi. A, mi ulažemo u to kako do greške ne bi došlo. Imamo 21 doktora veterine, 9 tehnologa“, istakao Jabandžić.
”MADI” na skandinavsko tržište vrši izvoz putem firme ”PLIVIT TRADE”, zastupnika balkanskih proizvoda u Skandinaviji.
„To je jedna naša firma, to su naši Banjalučani. Baš prošle godine u ovo doba bio sam u Švedskoj i tada smo napravili prve dogovore, a u međuvremenu smo dobili dozvole. Pošiljke za Njemačku su bile manje zahtjevne pa je izvoz upriličen ranije. Na sreću nas iz kompanije ”MADI”, na sreću naših zastupnika i na sreću mnogobrojnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, ova je priča krenula, imali smo mnogo upita, što preko društvenih mreža, što preko e-mailova, kada ćemo krenuti sa Švedskom, je li to, uopće, aktuelno“, kazao je Jabandžić.
”MADI” je već dugo prisutan u zemljama CEFTA-e, u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, a od septembra prošle godine i u Njemačkoj. Bitno je spomenuti, navodi Jabandžić, da je crnogorsko tržište jako bitno za ovu kompaniju jer su tu dominantni.
„Kada pričamo o izvozu u Evropsku uniju, odnosno o dobijanju dozvole, moram reći da je to dosta dugo trajalo, da smo mnogo resursa potrošili dok smo se prilagodili da dobijemo potrebne certifikate i dozvole kako bismo krenuli sa izvozom“, pričao je Jabandžić.
Hrvatsko tržište je sljedeći cilj.
„Moram reći da smo Hrvatsku zvanično i dogovorili. Ostaje još ovaj dio priče oko regulative, ureda, veterinarstva, a u narednih nekoliko dana imam prve sastanke sa Uredom za veterinarstvo Republike Hrvatske gdje ih želim upoznati s nama, da vide ko je MADI, šta mi to radimo, dokle smo došli, koji nivo obrade koristimo, kao i tehnologije koje primjenjujemo pa da što prije zvanično krenemo sa izvozom u Hrvatsku“, naglasio je Jabandžić.
Država Bosna i Hercegovina ima velike koristi od izvoza pilećeg mesa i na ovo tržište. Kada je kopanija ”MADI” dobila zeleno svjetlo za izvoz u Evropsku uniju, zapravo je država dobila licencu preko proizvođača, a jedan od njih je i ova kompanija.
„U jednom dijelu se plašim da ćemo imati problema s državom, a to su poticaji. Treba razjasniti da poticaj nije nešto što treba kompaniji 'MADI', međutim stvar je što te poticaje imaju naši konkurenti. I oni ih ne koriste za sebe, nego da bi bili jeftiniji za taj iznos vrijednosti. I bojim se te nekonkurentnosti za našu kompaniju, ali i za druge kada je u pitanju izvoz, zato što jedan proizvođač, npr. u Austriji ili u Njemačkoj ima poticaje i od Evropske unije, i od svoje zemlje, i od svoje komune, dok smo mi u tom smislu dosta ograničeni“, ističe direktor kompanije ”MADI”.
Parola ”Kupujmo domaće” nije dovoljno zaživjela u našoj zemlji, navodi Jabandžić, ali sve dolazi iz kuće.
„Evo, ja imam tri kćerke i uvijek s njima razgovaram o tome da sve što je strano ne mora da znači da je bolje. Malo naopako, bojim se, usmjeravamo našu djecu, naš podmladak, našu budućnost, i onda se dešava i odlazak mladih ljudi. Premalo cijenimo ovo što imamo, premalo cijenimo i naše proizvode. Znam da ima i loših proizvoda, ali ima i mnogo kvalitetnijih proizvoda negoli onih koji dođu izvana. Kada pričamo o piletini, većina pilećeg mesa koje dođe iz uvoza se injektuje, tretira se raznim sredstvima, ali naš prosječni konzument teško da bi povjerovao u ovo“, rekao je Jabandžić, dodajući kako je barem 85 do 90 posto bosanskohercegovačkih proizvoda zaslužilo da dobije priliku kod bh. konzumenata:
„To je jedini siguran način da uspijemo, da uspije ova naša privreda. Jer, u bilo koju zemlju da odete, pa i u Švedsku, specijalan je prestiž kod njihovog stanovništva da kupuju proizvode na kojima piše da je domaći proizvod“.
(Melika Hrvić/AA)
