Zakoni su pripremljeni, kako navode iz Udruge poslodavaca FBiH, nakon brojnih analiza te provedenih javnih rasprava među više od 20.000 poslodavca, članica Udruge. Naglašavaju kako je cilj predloženih zakona i izmjena i dopuna zakona rasterećenje gospodarstva, unaprjeđenje poslovnog ozračja koje će omogućiti stabilno poslovanje članica UP Federacije BiH, povećanje zaposlenosti, suzbijanje sive ekonomije, pojednostavljivanje administrativnih procedura, ravnopravan tretman privatnog/realnog sektora u odnosu na javni, jačanje socijalnog dijaloga te intenziviranje rada s Vladom Federacije BiH u cilju postizanja odgovarajućega poslovnog ozračja.

 Između ostaloga, poslodavci predlažu izmijene Zakona o zdravstvenom osiguranju, zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakon o doprinosima...

 Kada je riječ o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, predložene izmijene, navode poslodavci, imaju cilj da se obveza naknade plaće za vrijeme bolovanja smanji s 42 dana na 15 dana. Također, smanjuje se broj dana obveze plaćanja naknade plaće zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, koju obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba kod koje je osiguranik zaposlen. Prema predloženom rješenju, vrijeme plaćanja naknade sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravomoćnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti, osiguranika se ograničava na prvih 15 dana bolovanja. “Predložene izmjene dovode do rasterećenja poslodavaca i poboljšanja poslovnog ozračja”, stoji u dokumentu koji će se naći pred federalnim zastupnicima. Poslodavcima ne odgovaraju ni trenutačni propisi koji se odnose na zapošljavanje osoba s invaliditetom te predlažu da se ovaj dio drugačije uredi.

 “Predlaže se da kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom u FBiH bude postavljena u odnosu koji je primjeren za razinu razvijenosti ekonomije, razina inkluzije osoba s invaliditetom, za koje postoji realna osnova da se može ostvariti u kraćem razdoblju s promjenama zakona. Nije realno da Federacija BiH ima kvotni sustav koji je drugi u Europi po strogosti kriterija, a da svi ostali pokazatelji budu među najnižim u Europi”, navodi se u prijedlogu poslodavaca. Tako predlažu zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom na svakih 25 zaposlenika.

 Dodatno je predloženo oslobađanje od navedene obveze za novoosnovane poslodavce u razdoblju od 24 mjeseca. Oslobađanje novoosnovanih poslodavaca namijenjeno je olakšanom poslovanju poslovnih subjekata u početnoj fazi rada i kao mjera je predviđena u svim susjednim zemljama. Poslodavci predlažu i mjere ukidanja sive ekonomije, čime bi se, tvrde, dovelo do formalizacije postojeće 81.000 radnih mjesta i stvorila dodatna 69.993 radna mjesta. Time bi stopa nezaposlenosti u FBiH pala s 20% u 2017. godini na 7,5%, odnosno ispod 10%, što je norma EU-a za zemlje članice. Poslodavci su se bavili i uplatom doprinosa.

 Prema njihovu rješenju, propisuje se stopa doprinosa za obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, i to samo iz osnovice bez doprinosa na osnovicu, što je novina u odnosu na važeći zakon. Predložena stopa od 18% niža je u odnosu na trenutačno važeći zakon gdje su doprinosi iz osnovice i na osnovicu iznosili ukupno 23%.

 Među prijedlozima poslodavaca našlo se i uređenje pravila zavoda za zapošljavanje. Tako Udruga poslodavaca FBiH u svojim izmjenama zakona traži ukidanje trajnog brisanja s evidencije nezaposlenih osoba. “U prijedlogu poslodavaca brisana je odredba da se nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji kao nezaposlena ako se ne javi službi za zapošljavanje u dvama uzastopnim rokovima.

 Dodana je nova odredba da se osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih ako joj se utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti, što je u skladu sa Zakonom o radu. Definirano je da se osobe mogu ponovno prijaviti na evidenciju nakon prestanka okolnosti zbog kojih su se prestale voditi na evidenciji, osim u slučajevima neopravdanog odbijanja odgovarajućeg posla u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva, zatim ako svojim postupanjem uzrokuju odbijanje zaposlenja od poslodavca, osim ako zaposlenje odbiju zato što poslodavac redovito ne ispunjava obveze prema radnicima u pogledu isplate plaće i obveznih doprinosa, ako budu zatečene na radu bez ugovora o radu, odnosno rješenja o osnivanju radnog odnosa i ako izgube status nezaposlene osobe.

 U navedenim slučajevima ponovna prijava na evidenciju moguća je nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka vođenja na evidenciji. Ako se nakon te prijave ponovno prestanu voditi na evidenciji, iduću prijavu moguće je ostvariti po isteku roka od jedne godine od dana prestanka vođenja na evidenciji”, stoji u novom zakonskom rješenju koje su predložili poslodavci

6yka.com