Ispitanici su na pitanje o zastupljenosti uređaja u domaćinstvima mogli da daju više odgovora. Tako npr. 98,1% od ukupno anketiranih domaćinstava posjeduje TV, 85,3% domaćinstava posjeduje mobilni uređaj, 54% domaćinstava posjeduje radio prijemnik, 48% domaćinstava posjeduje personalni računar, 29,6% domaćinstava posjeduje laptop kod kuće.

Postoje razlike ukoliko se uporedi zastupljenost računara prema tipu naselja tj. „gradsko" i „ostalo". U gradskom tipu naselja personalni računar je zastupljen u 50,1% domaćinstava, dok je zastupljenost računara u ostalom tipu naselja 49,9%.

Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu u domaćinstvima je na zadovoljavajućem nivou. Anketa je pokazala da 61,5% od ukupno anketiranih domaćinstava, posjeduje internet priključak kod kuće. Postoje razlike ukoliko se uporedi zastupljenost interneta prema tipu naselja tj. „gradsko" i „ostalo". U gradskom tipu naselja internet je zastupljen u 49,7% domaćinstava, dok je zastupljenost interneta u ostalom tipu naselja 50,3%.

Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je najzastupljeniji tip internet konekcije fiksni širokopojasni priključak. 95,8% domaćinstava od od ukupnog broja domaćinstava koji su rekli da posjeduju internet priključak, imaju fiksni širokopojasni priključak.

Od ukupnog broja anketiranih domaćinstava, 36,11% ne posjeduje internet priključak. Najčešći razlozi neposjedovanja internet priključka su „Ne trebam internet" 48,5% i „Nedostatak vještina korištenja Interneta" 39,1%.

U referentnom tromjesječju računar je koristilo 52,8% pojedinaca u domaćinstvu. Od tog broja, 65,5% pojedinaca imaju srednji stepen obrazovanja.

U Bosni i Hercegovini 54,7% pojedinaca u domaćinstvu je koristilo internet u referentnom kvartalu, 2,3% pojedinaca je koristilo internet prije više od tri mjeseca, 3,2% pojedinaca je koristilo internet prije više od jedne godine. Internet nikada nije koristilo 39,7% pojedinaca u domaćinstvu.

Istraživanje je pokazalo da posmatrajući korisnike računara i interneta prema godinama starosti, može se zaključiti da najmlađa populacija najviše koristi informaciono komunikacione tehnologije. Pojedinci u starosnoj dobi od 16-24 najviše koriste računar 95,6% i internet 98,2%.

Rezultati istraživanja pokazuju da posmatrajući korisnike računara i interneta prema radnom statusu, možemo zaključiti da najmlađa populacija prednjači. Učenici i studenti najviše koriste računar 97,6% i internet 98,8%.

Trgovina putem interneta postaje zastupljenija. Naime, prilikom obavljanja kupovine preko interneta prednjači kupovina odjeće i sportske robe 75,9%. Poslije slijedi kupovina elektronske opreme (kamere i sl.) 8,7%, računarska oprema 4,8% i ostala roba.

Najčešće aktivnosti koje su pojedinci obavljali na svojim računarima su prijenos datoteka između računara ili drugih uređaja 40,6%, instaliranje softvera ili aplikacija ( apps) 5,3% ...

IZVOR