Statistički ured Evropskih zajednica (Eurostat) objavio je podatke koliko iznose minimalci u Evropskoj uniji (EU) u ovoj godini. Naša zemlja nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem iako se, poređenja radi, najniži evropski minimalac isplaćuje u Bugarskoj i iznosi 235 eura. No, i najniži evropski minimalac, prema statistikama, viši je onog u BiH, koji iznosi 208 eura.
Od 28 zemalja članica EU, samo njih pet nema propisanu minimalnu plaću. Kako se navodi u istraživanju Eurostata, zemlje koje nemaju propisane minimalne plaće su Švedska, Danska, Finska, Italija i Kipar.
U deset zemalja EU minimalna primanja niža su od 500 eura u bruto iznosu. Te zemlje su Bugarska, gdje su ta primanja 235 eura, Rumunija sa 275 eura, Latvija i Litva 380 eura, Češka 407, Mađarska 412 eura, Hrvatska 433 eura, Poljska 453 eura i Estonija sa 470 eura.
U grupu zemalja, njih pet, u kojima najniža primanja iznose od 500 do 1.000 eura su Portugal 650, Grčka 684, Malta 736, Slovenija 805 i Španija 826 eura.
Najmanja mjesečna primanja koja prelaze 1.000 eura isplaćuju se u sedam zemalja sjeverozapadne Evrope, Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ona iznose 1.397 eura, Francuskoj 1.480 eura, Njemačkoj 1.498 eura, Belgiji 1.532 eura, Nizozemskoj 1.552 eura, Irskoj 1.563 eura i Luksemburgu 1.999 eura.
Iz tabele koju je izradio Eurostat vidljivo je da su sve zemlje posljednjih godina bilježile porast minimalnih plaća. Izuzetak je Grčka, gdje je evidentan njihov pad za 14 posto.
Od 2008. godine najveći porast najnižih propisanih primanja imala je Bugarska, gdje je zabilježen rast od 109 posto, slijedi je Rumunija sa porastom od 99 posto, zatim Slovačka 80 posto, Estonija 69, Latvija 65 i Litva 64 posto.
Prema općem kolektivnom ugovoru koji su potpisali predstavnici Udruženja poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH u većem bh. entitetu najniža plaća iznosi 406 KM ili 208 eura, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike FBiH.
– Opći kolektivni ugovor obavezuje samo potpisnike. Dakle, samo članove Udruženja poslodavaca, odnosno Saveza samostalnih sindikata. Ostali ostvaruju to pravo ako pristupe ili ako ministar rada proširi primjenu Općeg kolektivnog ugovora na druge – kaže Enis Imamović, rukovodilac Odjela rada i zapošljavanja Ministarstva rada i socijalne politike FBiH.
Dodaje da zapravo svi poslodavci posežu za tim da svoje pravilnike i akte kojima se regulira minimalna plaća usklade s odredbama općeg kolektivnog ugovora.
Topli obrok
Ukoliko uporedimo najniža primanja kod nas i u EU, lako bismo mogli krivo zaključiti da neko ko je na minimalcu treba raditi devet i po mjeseci da bi zaradio, naprimjer, minimalac od 1.999 eura koji se isplaćuje u Luksemburgu.
Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić kaže za „Avaz“ da je nemoguće porediti minimalac propisan u BiH s minimalcima iz EU. To je, kaže, velika greška. Pojašnjava da je u Rumuniji, naprimjer, u minimalnu plaću uključen topli obrok, prijevoz i sve ostalo, a kod nas to nije slučaj.
– Minimalna cijena rada je čisto obračunska jedinica. U Evropi više nema takvih plaća, dakle, plaća uz topli obrok, prijevoz… Sada je plaća – plaća. Tu sada ima dosta manipulacija od političara, a posebno sindikata koji tu nisu iskreni. Taj minimalac kod nas je odobren bez ikakve metodologije – kaže Hurtić.
Napominje da je minimalna plaća vrlo bitna kao način obračuna, ali i da investitori prate njenu visinu, jer idu u zemlje gdje je najniža.
Treba uporediti i cijene, a ne samo iznos plaća
– Kada se porede plaće, treba se uzeti u obzir i kolika je renta stana, naprimjer, u Rumuniji, a koliko u Luksemburgu. Isto tako, 406 maraka u Sarajevu nije isto što i 406 u Bihaću. Ukoliko se pogriješi u obračunu minimalne plaće ili ako se postavi prenisko ili previsoko, to ima utjecaja na onoga koji odlučuje hoće li investirati ili ne. U BiH niko nikada nikome nije predstavio zašto je odlučeno da minimalac bude baš 406 maraka. Vrlo je ozbiljna stvar u pitanju – naglasio je Hurtić.
(T. Ro./avaz.ba)
