Bosna i Hercegovina mogla bi uvoziti radnu snagu. Zvuči kao neslana šala kada se uzme u obzir stopa nezaposlenosti u toj zemlji, ali upravo bi se to moglo dogoditi u skorijoj budućnosti u bh. entitetu Republika Srpska, tvrdi direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske (UUPRS) Saša Aćić.
“Zemlje u regionu, kao što su Slovenija i Hrvatska, već su primorane da uvoze radnu snagu. Činjenica je da je Hrvatska već izrazila potrebu za nekih 3.000 radnih dozvola. Za očekivati je, ako ovi trendovi budu kao što su do sada, da ćemo u nekom doglednom periodu morati i uvoziti radnu snagu. To se odnosi i na cijelu BiH”, kaže Aćić.
Prema procjenama Udruženja poslodavaca, u narednih pet godina Republika Srpska ostat će bez 100.000 radno sposobnih građana.
UUPRS predviđa da će nezaposlenost biti smanjena, i to najviše zbog starenja i migracija radne snage, dok se zaposlenost neće značajno povećavati.
Negativan utjecaj na poslodavce
Prema prognozama, 35.000 nezaposlenih u narednih pet godina bit će brisano sa biroa zbog starenja, dok će isto toliko napustiti zemlju ili se zaposliti, ali u manjem broju.
Poslodavci strahuju da bi, nastave li se trendovi, realna ponuda radne snage za pet godina u RS-u mogla iznositi tek između 25.000 i 30.000 radnika.
“Radi se o procjenama Udruženja na osnovu trendova u zadnjih pet godina. Uzeli smo u obzir popis stanovništva, njegove preliminarne procjene. S druge strane, smatramo da se podaci vezani za Strategiju zapošljavanja, koji jasno ukazuju na smanjenje broja ljudi koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih u RS-u, moraju dodatno obraditi na način da egzaktna naučna analiza dokaže da će u nekom narednom periodu biti takvih trendova na tržištu rada”, tvrdi Aćić.
Smatra da značajno smanjenje ponude radne snage u RS-u može imati negativan utjecaj na poslodavce u smislu pronalaženja ljudi na tržištu rada s adekvatnim kompetencijama za rad u kompanijama.
“Mi imamo značajne trendove migracija i značajne trendove u smislu smanjenja broja aktivnog stanovništva, tako da se u svakom slučaju na te trendove ne može kratkoročno uticati, isključivo dugoročno. Treba redefinisati strategiju zapošljavanja i strategiju obrazovanja. Moramo vidjeti kako ćemo se odnositi prema tim problemima u budućnosti”, smatra Aćić.
Demograf Stevo Pašalić kaže da s podacima, kao što je taj da će Republika Srpska u narednih pet godina ostati bez 100.000 radno sposobnih građana, treba biti oprezan.
Tačno je, tvrdi, da BiH u cjelini ima problem starenja stanovništva i da rađanje ne prati proces starenja.
“Čim je smanjeno rađanje, vi imate povećanu stopu starenja. To se odražava na ukupan ekonomski razvoj. Naš problem je što vidimo gdje treba zakrpiti put, ali ne vidimo te demografske trendove koji se dešavaju u dugoročnom periodu. To će se, naravno, odraziti na radnu snagu, ali da li tih 100.000 – to ne vjerujem”, tvrdi Pašalić.
Gube kompetencije
Iako priznaje da zvuči pomalo paradoksalno, kaže da cijela Bosna i Hercegovina, pa i sam entitet Republika Srpska, neće imati dovoljno radne snage, kao što je to sada u Njemačkoj.
“Samo što je Njemačka razvijena i imigraciona zemlja. To kompenzuje uvozom radne snage. Njemačka godišnje primi milion imigranata, a sada traži preko 900.000 radnika. Mi na to ne možemo računati jer nismo razvijena zemlja koja bi privlačila radnu snagu i to će biti naš problem. Naša populacija je i trenutno dosta stara u odnosu na neke druge zemlje”, kaže.
Po procjenama UUPRS-a, više od 76 posto nezaposlenih na evidenciji je nezaposlenih duže od godinu dana, što znači da zbog dugoročne nezaposlenosti gube ključne kompetencije.
“Blizu 16.000 nezaposlenih ima između 55 i 65 godina, a od njih je 87 odsto duže od jedne godine na Birou i nisu atraktivni za zapošljavanje. Sa visokom stručnom spremom na evidenciji je blizu 14.000 nezaposlenih ili deset odsto od ukupnog broja nezaposlenih, koji su, vrlo vjerovatno, dugoročno nezainteresovani za poslove ispod nivoa njihovih kvalifikacija”, navode i dodaju da, kada se uzme u obzir dugogodišnji i drastičan rast broja radnika s visokom stručnom spremom na Birou, sigurno je da značajan broj tih radnika koji se trenutno školuju neće ni trebati tržištu rada.
Obratili smo se i Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske pitanjem je li ono upoznato s ovim prognozama i kako okončati ovaj razvoj događaja, ali odgovore na naša pitanja do vremena objavljivanja teksta nismo dobili.
Zanimalo nas je i postoje li slične prognoze ili statistike u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali direktor Udruženja poslodavaca FBiH rekao nam je da ono ne raspolaže tim podacima niti je analiziralo problematiku.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručili su nam da su u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada, ali da treba uložiti dodatne napore da se zadrži taj trend kako bi se omogućilo zapošljavanje što većeg broja nezaposlenih.
Kažu da je u oktobru 2016. zabilježeno oko 16.000 manje nezaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći za približno 10.000.
“Ono što predstavlja problem na tržištu rada u Federaciji Bosne i Hercegovine jest činjenica da jednu trećinu od ukupnog broja nezaposlenih čine osobe koje nemaju nikakvu kvalifikaciju za obavljanje poslova, kao i neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
Kada bi se sistemski pristupilo rješavanju prvog problema (stvaranjem zakonskog okvira za obrazovanje odraslih) i drugog (boljim prilagođavanjem obrazovnog sistema potrebama tržišta rada)”, navode iz ministarstva, to bi,”dovelo do efikasnog preveniranja odlaska iz zemlje radno sposobnih osoba”, a time se ujedno u budućnosti “ne bismo doveli u situaciju da moramo ‘uvoziti’ radnu snagu”.

(Al Jazeera)