Dobavljači iz Srbije koji svoju robu plasiraju na njemačko tržište, od 1. januara 2023. godine moraće da dokažu da nisu zagađivači životne sredine kako bi mogli nastaviti plasiranje robe i usluga u Njemačku.

Ovaj zahtjev, poručuje struka, bio bi dobar i za BiH, zbog postupka njene dekarbonizacije, jer bi donio benefite poput punjenja državnog budžeta kroz porez na "prljavu energiju" te proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Kada je u pitanju Srbija, dobavljači za kompanije u Njemačkoj koje imaju više od 3.000 zaposlenih, moraće da naprave procjenu rizika u proizvodnji, a po osnovu zaštite životne sredine moraće zadovoljiti čak tri konvencije: zagađujuće supstance, upotrebu žive i prekoračeno kretanje opasnog otpada i njegovo odlaganje.

Procjene kažu da oko 3.000 kompanija iz Srbije izvozi na njemačko tržište, a srbijanski privrednici kažu da će nova pravila već za dvije godine pokazati koliko će kompanija biti pogođeno, naročito prevoznika sirovina.

Njemačka je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera i BiH, koja, podsjetimo i to, više od 70 odsto svoje robe izvozi na tržište Evropske unije (EU). Upravo zbog toga, BiH će se morati aktivno uključiti u evropski sistem trgovanja, u kome je ključna cjelina - dekarbonizacija, odnosno smanjenje proizvodnje goriva i energije iz štetnih materija, poput uglja i sličnog. Proces smanjenja/ukidanja karbonskog uticaja predviđen je do kraja 2040. godine, podsjećaju iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

U vezi s pitanjem zahtjeva Njemačke, Vjekoslav Vuković, potpredsjednik STK BiH, kaže da sve kompanije unutar EU plaćaju porez na zagađujuće materije, koji iznosi 100 evra po jednoj toni karbona. S obzirom na to da BiH svoju energiju u najvećem obimu proizvodi putem uglja i drugih zagađujućih čestica, logično bi, ističe Vuković, bilo da se i BiH uključi u proces plaćanja poreza, jer to trenutno nije slučaj.

"Industrija u BiH, čelik, aluminij, đubrivo, električna energija koja se proizvodi u termoelektranama, zapravo bi trebalo da plaća takvu jednu vrstu poreza. S obzirom da ne plaćaju porez na takvu vrstu goriva, na prvu se čini da su konkurentni. Međutim, kada Njemačka, jer o njoj pričamo, uveze takvu vrstu aluminija ili čelika iz BiH, njemački kupac će kupiti taj porez odmah na granici i taj porez koji je platio ide u proračun poreza Njemačke", pojašnjava Vuković i nastavlja:

"Ali, ukoliko bh. kompanije uđu u taj sistem trgovine, odnosno projekat dekarbonizacije, sukladno zakonima i pravilima EU, onda taj porez koji će platiti ostaje u proračunu BiH. Benefiti su da se puni vlastiti proračun, dobijamo obnovljive izvore energije, on prečišćava okolinu", naglašava Vuković.

Taj novac, kaže on, investirao bi se u obnovljive izvore energije, putem kojih se pravi zelena energija, od koje se proizvodi struja za čelik, aluminij itd.

"Automatski bi ta struja trebalo njima da bude jeftinija i ona se vraća zemlji u kojoj ostaje. Na primjer, kvota za izvoz čelika na tržište EU za BiH je dva odsto. Međutim, ukoliko biste oplemenili taj čelik i proizveli ga iz zelene energije, onda tu kvotu možete podići na 2,5-3 odsto", navodi Vuković.

Prema njegovim riječima, koliko god čelik u BiH bio jeftin, jer ne plaćamo porez na karbon, problem će imati oni koji ga uvezu u Njemačku.

"Onda će se njemačke kompanije okrenuti Poljskoj, Rumuniji, jer oni rade kako treba. Ali ako kod nas neko gleda iz principa šta me briga, ja ću iz uglja naraditi visoke peći, pa ću praviti čelik koji je prljav, pa ću prodavati Indiji, a ne Evropi, onda dobro. Ali, onda to poskupljuje transportne troškove i slično", kaže Vuković.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, ističe da će BiH kad-tad morati da dođe u situaciju da više ne može prolongirati zelenu agendu.

"Već sada imamo situaciju da pojedine multinacionalne kompanije od naših firmi koje izvoze na njihovo tržište traže zelene sertifikate. Zato su neke firme iz BiH bile prinuđene da na svojim postrojenjima urade solarne panele, kako bi dokazale da je energija iz obnovljivih izvora", kaže Račić.

On podsjeća da se BiH obavezala da će uvesti zelenu taksu za zagađivače.

"Karakteristično za BiH jeste da mi uvijek čekamo 'minut do 12' dok se to ne uvede, a kada dođe do toga, onda ćemo se žaliti. Ali kod nas se koristi što duže da se to ne uvede i da proizvodimo po istom principu. Zato smatram da bi bilo mnogo bolje da mi učinimo taj prvi korak, a ne da nam naplaćuje EU", poručio je Račić.

(akta.ba)

Trebaju li vam novi prozori i vrata?

Decco BH bavi se vele i maloprodajom Decco PVC profila za izradu prozora i vrata.

Potražite profile svih dimenzija izrađenih po narudžbi uz visoku kvalitetu i odličnu cijenu!

DECCO S.A. je poljski proizvođač visokokvalitetnih PVC profila za prozore i vrata.
Naše profile cijene proizvođači stolarije i direktni korisnici prozora i vrata. Naš profesionalni tim, moderne mašine i oprema, nemilosrdan istraživački rad i kontrola kvaliteta, kao i brojni certifikati i nagrade čine PVC profile vodećim proizvodom brenda DECCO.
Proizvodni pogon u Suwałki trenutno ima 15 modernih proizvoda, istraživačku laboratoriju, logistički centar i veliko skladište.
Kupci DECCO S.A. su proizvođači PVC stolarije i vrata. DECCO sistemi su, također, prisutni u 30 zemalja širom Europe i svijeta.

Pozovite nas na 061 499 935 ili nas posjetite na adresi Kraševo 68, krug carinskog terminala.

Više informacija vas čeka i na www.decco.eu!

Povjerenje u svakom profilu.

Decco BH Kraševo Tešanj

Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju, poručivši zemljama jugoistoka Europe da je proces proširenja i dalje živ.

Vijeće EU-a svake godine u prosincu usvaja zaključke o proširenju, ali to je prošle godine izostalo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko teksta, što pokazuje da je proširenje daleko od prioriteta Unije.

“Ovaj put imamo zaključke i oni zaista predstavljaju jednu snažnu poruku zemljama jugoistoka Europe i Turskoj. Smatramo da je to jako dobra vijest, koja potvrđuje da je proširenje i Proces stabilizacije i proširenja tu, da je i dalje živ te da države, koje poduzimaju reforme, mogu napredovati na europskom putu”, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova RH Andreja Metelko Zgombić.

U dijelu zaključaka koji govori o izbornoj reformi u BiH, na inicijativu Hrvatske spomenuta je i važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno, navodi Hina.

Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.

“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i ne-diskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci”, stoji u zaključcima.

Vijeće također ističe da nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda učinio izazovnijom ili koji bi dodatno produbili podjele, ne bi trebao biti poduzeti.

“Vijeće ponavlja svoj poziv za uključivim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu…i poziva međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj posao i predstavi prijedloge reformi prije glasanje kako bi se poboljšao izborni okvir”, kaže se u zaključcima.

U dijelu koji govori o Srbiji, Vijeće poziva tamošnje vlasti da se “čvrsto posvete i promiču vrijednosti EU, kao i da snažnije naglase strateški cilj ulaska u EU te da proaktivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU-u, koji je glavni politički i gospodarski partner Srbije”.

Srbiju se poziva da ubrza reforme u području pravosuđa i temeljnih prava.

“Srbija treba nastaviti obraćati pozornost punom poštovanju temeljnih prava, uključujući zaštitu najranjivijih skupina, kao i na nediskriminacijski tretman nacionalnih manjina u Srbiji, posebice u području obrazovanja, uporabe manjinskih jezika, pristupa medijskim i religijskim uslugama na manjinskim jezicima te treba aktivno nastaviti istraživati i osuđivati zločine iz mržnje”, kaže se u zaključcima.

Također se ističe važnost suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, suradnja s Rezidualnim mehanizmom za ratne zločine te rješavanje pitanja nestalih osoba.

Srbiju se poziva da u potpunosti prihvati i provodi sudske odluke. “Ne bi smjelo biti u javnom prostoru potpore osuđenim ratnim zločincima niti glorificiranju ili negiranju zločina”, kaže se u zaključcima.

Što se tiče Sjeverne Makedonije, Vijeće očekuje da se pristupni pregovori otvore što prije. Međutim, u nacrtu zaključaka koji nije dobio potporu, stajalo je da bi pregovore trebalo otvoriti do kraja godine. Glavna prepreka za daljnji napredak Sjeverne Makedonije je Bugarska, čija je nova vlada ipak najavila povoljniji tretman svoga zapadnog susjeda, prenosi Hina.

(tntportal.ba)

SARAJEVO, 30. januara (FENA)  - Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas izvještaj „Stanje nacije 2017“, koji daje pregled efekata reformi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 18 mjeseci, uz generalnu ocjenu da je zbog političke nestabilnosti i blokada provedba Reformske agende  usporena i selektivna, te da u većini oblasti još ne daje očekivane rezultate.

Suspenzija povlastica za izvoz iz BiH u EU- Nema više trgovinskih povlastica. Od danas zemlje EU naplaćuju carine na određene proizvode iz naše zemlje. Jer bh. vlasti nisu prilagodile Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Pregovori o prilagodbi trebali bi početi polovinom ovog mjeseca. Do tada će posljedice najviše trpjeti poljoprivredni proizvođači.

Savjet ministara BiH trebalo bi sutra da produži važenje Odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih proizvoda, što će velikom broju bh. privrednika omogućiti povoljniju nabavku repromaterijala, odnosno da carine prilikom uvoza pojedne robe budu i do pet puta jeftinije.

Makedonija i BiH najavile su potpisavanje dogovora o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola i o prelasku granice sa ličnom kartom za državljane dvije zemlje.

Direktor Predstavništva njemačkog gospodarstva u Bosni i Hercegovini Gunther Neubert rekao je u novom broju Poslovnih novina da je 2015. za tu organizaciju bila uspješna i dinamična, te da su realizirali veliki broj susreta gospodarstvenika u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina na samitu NATO-a u junu naredne godine u Varšavi mogla bi dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u Savezu (MAP), čak ako i entitet Republika Srpska (RS) nastavi odbijati uknjižbu perspektivne nepokretne vojne imovine na državu BiH, piše danas „Dnevni avaz".

Na međunarodnoj konferenciji o klimi koja se održava u Parizu sudjeluje i delegacija Bosne i Hercegovine. S obzirom da je zemlja u razvoju, Bosna i Hercegovina nema obavezu smanjenja emisija stakleničkih gasova, ali je za pripremu konferencije poslala svoj plan borbe protiv klimatskih promjena.