Nakon saobraćajnih prekršaja koje je počinio J P., drzavljanin Austrije, koji boravi na području Stanara, policija je u vozilu koje koristi i prostorijama njegovog djeda, pronašla oružje i municiju.

Kako saznajemo, nakon što je patrola pokušala zaustaviti BMW austrijskih registarskih oznaka, voza nije postupio po naredbi policijskih sluzbenika u saobraćaju i nastavio je kretanje do tržnog centra.

Prateći ga, vidjeli su da je počinio niz prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, uključujući pojas, nepoštovanje oznaka na kolovozu, nepropuštanje pješaka, prolazak na crveno svjetlo, prolazak kroz jednosmjenu u suprotnom pravcu.

Policija je utvrdila da je vozio J.P. državljanin Austrije, koji boravi na području Stanara te mu je upućen pismeni poziv na koji se nije odazvao pa je uhapšen.

Sud mu je izrekao novčanu kaznu i zabranu upravljanja "B" kategorijom u BiH na dva mjeseca, dok je kako saznajemo njegov djed preuzeo odgovornost za pronađeno oružje.

Kako  je navedeno u saopštenju PU Doboj, policijski službenici Policijske stanice Doboj 1, juče su  na osnovu naredbe Osnovnog suda Doboj, na području opštine Stanari  izvršili su pretres kuće i pomoćnih objekata vlasništvo lica inicijala V.B. i putničkog automobila kojeg koristi lice inicijala J.P.

"Prilikom toga je pronađeno i oduzeto: okvir od automatske puške bez municije, signalni pištolj bez municije, napunjena zolja i 98 komada malokalibarskih metaka.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj", navode iz policije.

(N.N.)

Broj novooboljelih od COVID-19 u regionu u drugoj polovini januara čak tri puta je veći u odnosu na prvu polovinu ovog mjeseca, pa je tako registrovano čak više od 600 hiljada novozaraženih koronavirusom, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Naime, u posljednjih 14 dana u regionu je evidentirano čak 605.721 novoinficirana osoba. Do eksplozivnog broja oboljelih posebno je došlo u Srbiji, Sloveniji i na Kosovu.

Tako je u Srbiji evidentirano čak 216.717 novooboljelih od COVID-19 u posljednjih 14 dana, što je više od trećine svih oboljelih na prostoru regiona.

Enorman broj novozaraženih, veći nekoliko puta u odnosu na prvu polovinu januara evidentiran je i u Sloveniji, gdje je registrovano čak 143.776 novooboljelih.

Veliki broj zaraženih ima i Hrvatska i to 115.484 u drugoj polovini januara.

Do povećanja broja oboljelih došlo je i u Bosni i Hercegovini gdje je evidentirana 31.890 novozaraženih koronavirusom.

Istovremeno enorman skok u broju novozaraženih zabilježen je na Kosovu koje je sve do sada za pola mjeseca bilježilo do najviše hiljadu zaraženih. U drugoj polovini januara na Kosovu je novozaraženo čak 30.590 osoba.

Do blagog povećanja u broju novozaraženih je došlo i u Albaniji gdje ih je evidentirano 25.979, te Sjevernoj Makedoniji gdje je 23.286 novooboljelih osoba.

Iako najmanje, i Crna Gora bilježi veliki broj novozaraženih u drugoj polovini januara, njih 17.999.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je jučer s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Adnanom Smailbegovićem.

Tema sastanka, organizovanog na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, bila je liberalizacija uvoza deficitarne radne snage, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, saopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Naime, usljed nedostatka radne snage, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalifikovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine nadomjestili radnom snagom iz dugih država.

Istaknuto je da su tokom sastanka predstavnici Udruženja poslodavaca prezentovali probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje. Također, razgovarano je o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnom nivou.

Izražena je i spremnost svih učesnika da u narednom periodu budu utvrđeni konkretni koraci i mehanizmi za rješavanje prepoznatih problema od strane nadležnih institucija, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(akta.ba)

Države članice Europske unije dogovorile su zajedničko stajalište o jedinstvenom punjaču za elektroničke uređaje, na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, javlja Hina.

Zajedničko stajalište, koje su usuglasili veleposlanici država članica u Odboru stalnih predstavnika (Coreper), predstavlja mandat koji predsjedništvu Vijeća EU omogućava da počne pregovore s Europskim parlamentom nakon što parlament postigne dogovor o svom stajalištu.

Europska komisija je 23. septembra prošle godine predložila rješenje za punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela i tableta, koji bi svi trebali imati USB ulazni utor tipa C, što je ključni korak za konačno uvođenje univerzalnog punjača.

Komisija je predložila izmjenu direktive prema kojem bi USB tipa C trebao postati standardni utor za punjenje pametnih telefona, tableta, kamera, slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za video igre. Jedinstveni utor USB-C omogućit će potrošačima da pune uređaje istim USB-C punjačem, neovisno o marki uređaja.

Prodaja punjača odvojeno od uređaja

U prijedlogu se predviđa prodaja punjača odvojeno od elektroničkih uređaja, što znači da novi punjač neće nužno biti uključen pri kupnji novog uređaja. Time bi se trebala smanjiti količina elektroničkog otpada.

Zajedničko rješenje za punjenje elektronskih uređaja trebalo bi znatno smanjiti broj punjača koji se gomilaju u domovima potrošača i donijeti znatne uštede. Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u bi mogli uštedjeti 250 miliona eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača. To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko 1.000 tona godišnje.

Komisija još od 2009. pokušava riješiti problem jedinstvenog punjača elektroničkih uređaja, što je dovelo do znatnog smanjenja broja različitih punjača i rješenja za punjenja s oko 30-ak na današnja tri.

Apple stvara najveći otpor

Da bi se došlo do univerzalnog punjača potrebno je osigurati punu interoperabilnost s obje strane kabela: elektroničkog uređaja i utikača za vanjsko napajanje. Komisija najavljuje da će predložiti promjenu uredbe u tom smislu koja bi stupila na snagu istodobno s novom direktivom.

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču već godinama dolazi od američkog proizvođača Apple.

Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i iPhone ili iPad, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

(akta.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija”Zenica, obavještava kupce da će dana 28.01.2022.(petak) zbog planskih radova naelektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO
kantona:

- Trafo područje Džamija Piljužići br.1089,od 09:30 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Danske vlasti donijele su odluku o izuzimanju COVID-19 iz kategorije kritičnih bolesti, a od 1. februara ukidaju se sva ograničenja u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da su, uklanjajući COVID-19 iz kategorije socijalno kritičnih bolesti, odlučili ukinuti sva ograničenja od 1. februara za što su dobili punu podršku ostalih stranaka u parlamentu.

Napominjući da će COVID pasoš i dalje biti tražen samo na ulazima u Dansku iz inostranstva, Frederiksen je kazala da su “odlučili ukloniti sva ograničenja od 1. februara. Krajem januara, početkom februara, broj zaraženih COVID-19 doživjet će vrhunac, a potom će doći do smanjenja.”

Navodeći da će, i pored toga što će ograničenja biti prošlost i što će se normalizovati svakodnevni život, vlasti pratiti podatke o COVID-19, Frederiksen je poručila da će se primijeniti i četvrta doza vakcine protiv COVID-19.

U Danskoj je 10. septembra objavljeno da je epidemija koronavirusa potpuno pod kontrolom te su stoga sve mjere ukinute. Kasnije, kako su slučajevi izmakli kontroli, ograničenja su se ponovno primjenjivala od 15. novembra 2021.

Glavna epidemiologinja Danskog državnog instituta za serum Tyra Krause izjavila je 3. januara da je varijanta omikron dovela do kraja epidemije COVID-19 i da će se ljudi vratiti svom normalnom životu u roku od dva mjeseca.

Prema podacima koje je objavila Nacionalna zdravstvena agencija, broj ljudi koji su izgubili život zbog COVID-19 u Danskoj porastao je na 3.635, a broj zaraženih u zemlji popeo se na 1,48 miliona.

Engleska danas ukida ograničenja uvedena zbog povećanog broja zaražnih koronavirusom, pri čemu više nisu potrebne maske u zatvorenim mjestima, kao ni Covid pasoši.

Broj pozitivnih slučajeva Covid-19 naglo je pao u posljednje dvije sedmice, iako još uvijek na visokoj razini, javlja AFP.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva uvela je 8. decembra takozvani “Plan B” Covid ograničenja , nakon što je premijer Boris Johnson upozorio na nadolazeći “val” omikrona.

Maske za lice bile su potrebne u svim zatvorenim prostorima a potvrde o vakcinaciji također su trebale biti uvedene na mjesta kao što su noćni klubovi, nogometna igrališta i velika događanja.

Na ulicama Londona oko katedrale Sv. Pavla ljudi su se okupili u znak podrške ukidanju restrikcija, koje su uvedene nakon što je više od 37 miliona ljudi dobilo treću dozu vakcine u Velikoj Britaniji.

Cijene nafte su zabilježile danas visok rast, jer su tenzije oko rusko-ukrajinskog spora izazvale nervozu na tržištu u vezi sa potencijalnim poremećajem isporuka.

Na terminskom tržištu, gdje se sklapaju ugovori za isporuku nafte u narednom periodu po unaprijed dogovorenoj cijeni (fjučersi), cijene su porasle u Njujorku za čak 2,0 odsto, izvještava "Blumberg".

Fjučersi evropske nafte tipa "brent" su dostigli cijenu od 90 dolara po barelu, prvi put u posljednjih sedam godina.

Zalihe u najvećem američkom naftnom čvorištu Kušingu (Oklahoma) pale su za 1,8 miliona barela treću nedjelju zaredom.

Brojne banke na Vol Stritu, uključujući Goldman Saks, predviđaju da će nafta ove godine dostići cijenu od 100 dolara po barelu, kako se situacija za ponudom i potražnjom bude zaoštravala.

Naime, ponuda "crnog zlata" se oporavlja sporije od tražnje, koja raste brže usljed oživljavanja ekonomske aktivnosti i povećanja mobilnosti.

Njemačka je ponovo danas prijavila rekordan dnevni broj novih infekcija kovida-19, budući da je prvi put premašila cifru od 200.000 novozaraženih.

Njemački "Institut za zarazne bolesti Robert Koh" prijavio je 203.136 pozitivnih testova u posljednja 24 sata, što je za 69.600 slučajeva više nego istog dana prije nedjelju dana, prenosi agencija Rojters.

Sedmodnevna incidencija na 100.000 ljudi porasla je na 1.017 sa 941 prethodnog dana, dok je umrlo još 188 ljudi.

Time je broj umrlih od početka pandemije porastao na 117.314.

Njemački poslanici raspravljali su juče o tome da li da uvedu obavezne vakcine protiv kovida-19, dok su se demonstranti okupili ispred zgrade parlamenta.

Oko 75 odsto njemačke populacije primilo je najmanje jednu dozu vakcine, što je manje nego u drugim zapadnoevropskim zemljama kao što su Francuska, Italija ili Španija, gdje su ekvivalentne cifre 80 odsto, 83 odsto i 86 odsto.

Njemački kancelar Olaf Šolc podržava obavezne vakcine za starije od 18 godina, ali njegova koaliciona vlada je podeljena po tom pitanju.

(N.N.)