A.A.

A.A.

Prema starim narodnim vjerovanjima danas, 19. februara, "udara prvo džemre" (zatopljenje) u zrak.

Džemre je turska riječ i označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće. Vjerovanja kažu da, kad "pukne" prvo džemre, vraća se život u prirodu, dolaze prvi pupoljci, i vide se prve naznake visibaba i ljubičica, korak smo bliže proljeću.

-Džemre je toplina Sunca i njegovih talasa u zraku, u vodi i zemlji. Kada taj topli talas dođe onda je stigao i prvi glasnik proljeća, kazuju stari.

Prvo džemre "udari u havu" (hava - zrak na turskom, op.pr.) 19. februara i tu već počinje otopljenje zraka - tj, nema više velikih minusa, prema starim vjerovanjima.

Sedam dana kasnije, 26. februara, džemre udara u vodu, koja se, vjeruje se, više ne može zamrznuti.

Posljednje, treće džemre, u zemlju "puca" 5. marta. Tada, prema predajama, počinje otopljenje zemlje, na kojoj se od tada može sjediti.

(oslobodjenje.ba)

Za ulazak u Sloveniju više nije potrebna kovid propusnica, a oni koji su bili u visokorizičnom kontaktu sa zaraženom osobom ne moraju da budu u karantinu.

To su promene u režimu epidemioloških restriktivnih mera koje danas stupaju na snagu u Sloveniji, prenijela je agencija STA.

Vlada u Ljubljani je objavila da se kovid-19 više ne smatra karantinskom bolešću, zbog čega nema potrebe da putnici moraju da imaju dokaz o vakcinaciji, rekonvalescenciji ili testiranju.

Iako karantin više nije obavezan za one koji su imali bliski kontakt sa inficiranima, savjet tim osobama je da se samotestiraju u narednih sedam dana.

Kao rezultat ovih promjena, obustavljeno je i praćenje kontakata zaraženih, ali, prema riječima ministra zdravlja Slovenije Janeza Poklukara, sva ostala ograničenja ostaju na snazi.

(N.N.)

Veliki odliv radne snage, osim Njemačke, mogli bi očekivati i prema Norveškoj. Ovaj put kompanije ove zemlje dolaze direktno u Bosnu i Hercegovinu, u potrazi za radnicima. Uz organizovane razgovore u nekoliko bh. gradova tražit će kvalificirane radnike automobilske industrije. Hoćemo li ovaj put izgubiti mehaničare, tehničare, autolakirere?

Slađan Ivanković nakon više od tri desetljeća rada u Bosni i Hercegovini, zajedno sa suprugom odlazi u Sloveniju. Plan mu je, kaže, odraditi još koju godinu, kako bi u ostvario dodatna primanja, svjestan, kaže, da od penzije u Bosni i Hercegovini, do koje mu je ostalo nekoliko godina, neće moći živjeti.

“Imam 57 godina, i 35-36 godina radnog staža. Planiram da odem u Evropsku uniju da ponovno započnem svoj život, vozeći kamion. Neki pokušaj pred penziju da ostavarim neka normalna ljudska prava, da mogu od nečeg da živim”, rekao je Ivanković.

Sada stranci dolaze direktno da biraju kvalificirane radnike, za rad u njihovoj državi. Norveške kompanije ovaj mjesec planiraju dolazak u BiH. Organiziranim događajima širom BiH, traže mehaničare, tehničare autolakirere. Od organizatora ovih događaja nismo uspjeli dobiti detaljnije informacije, koliko radnika planiraju zaposliti i uz koje uvjete. Praksa je ovo koja olakšava odlazak radnika smatraju u udruženju poslodavaca.

“Kad imate nešto ogranizovano, kad imate agencije koje se brinu, da organizuju dokumentaciju koja je potrebna, da organizuju prijevoz i smještaj, onda je puno lakše našim radnicima. Teško je da netko direktno traži posao vani, pogotovo ako ne znaju jezik”, kazao je Adnan Smailbegović, iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Trend odlaska radne snage problem je s kojim se Bosna i Hercegovina suočava godinama, a uz ovakve događaje kada stranci dolaze po naše radnike mogao bi samo biti brži i masovniji.

(fokus.ba)

Vrijeme u Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno. U večernjim satima kiša se očekuje na sjeveru i sjeverozapadu Bosne, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Prema najavama meteorologa danas će vjetar biti slab do umjeren južni i jugozapadni. U Posavini poslije podne umjeren do pojačan sjeveroistočni vjetar. Dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje do 18 stepeni Celzijusa.

Temperature zraka izmjerene u subotu u 7 sati: Bjelašnica – 2; Grude, Sokolac 0; Doboj 1; Prijedor 3; Livno, Mostar, Tuzla 4; Banja Luka, Sanski Most, Trebinje 5; Srebrenica, Zenica 6; Sarajevo 7; Bugojno 9; Gradačac 10; Neum 11; Bihać 13 stepeni Celzijusa.

U nedjelju se prognozira pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Poslije podne prestanak padavina i razvedravanje u Posavini i Krajini, a u ostatku zemlje do kraja dana ili tokom noći. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu do 11, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak će biti pretežno oblačno vrijeme. Prije podne slaba kiša je moguća u Hercegovini. Do kraja dana ili u večernjim satima kiša u cijeloj zemlji. Lokalno je moguća i pojava grmljavine. U višim područjima centralne i istočne Bosne i na planinama očekuje se susnježica ili snijeg. U kasnim večernjim satima u nizinama centralne i istočne Bosne mogući su susnježica ili snijeg. Vjetar slab do umjeren južni. Krajem dana i tokom noći vjetar u skretanju na sjeverni, pri čemu se u Bosni očekuju jaki do olujni udari vjetra. Jutarnja temperatura od 4 do 10, a dnevna od 8 do 14, na jugu, sjeveru i sjeveroistoku Bosne do 18 stepeni Celzijusa.

U utorak je najavljeno pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini, Posavini i Krajini postepeno razvedravanje tokom dana. U ranim jutarnjim satima kiša u Hercegovini, a u istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne susnježica ili snijeg. Tokom dana u Bosni lokalno slaba kiša. Vjetar u Bosni umjeren do pojačan sjeverni, a u Hercegovini jaka bura. Jutarnja temperatura od – 3 do 3 na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu i sjeveru zemlje do 12 stepeni Celzijusa.

U srijedu će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, razvedravanje poslije podne. U Hercegovini pretežno vedro. Jutarnja temperatura od – 2 do 4, na jugu do 6, a dnevna od 3 do 9, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje do 14 stepeni Celzijusa.

Prvih par dana januara obilježila je ekstremna toplina pri čemu su zabilježene i rekordne vrijednosti maksimalnih temperatura zraka, kažu iz Federalnog meteorološkog zavoda u pregledu meteoroloških prilika tokom januara i februara 2022. godine sa posebnim osvrtom na temperature i padavine.

Prvog dana godine u Mostaru je izmjereno 20,0°C što je za 1,2°C veća vrijednost u odnosu na rekord izmjeren 19.01.1956. godine. Istog dana izjednačena je vrijednost apsolutne maksimalne temperature zraka na Meteorološkoj stanici Livno, a živa u termometru dosegla je 17,0°C, što je izjednačenje rekorda od 26.01.2016. godine. Temperaturni rekordi, ipak nisu bili dovoljni, da januar 2022. godine, iako sa natprosječnom toplinom, na ljestvici cjelokupnog niza podataka dosegne iznad 35. mjesta.

Kako je januar počeo, tako je i završio sa nadprosječno visokim temperaturama zraka. Pozitivna odstupanja dosegla su čak 3,5°C od uobičajenih za period 1961.-1990. i referentnih vrijednosti za prostor Bosne i Hercegovine. Samo je najviša meteorološka stanica na Bjelašnici imala nižu vrijednost srednje mjesečne temperature za 1,4 u odnosu na referentnu temperaturu za tu stanicu.

Još jedan temperaturni pokazatelj govori nam koliko je bio ekstreman početak 2022. godine, a to je da su vrijednosti apsolutnih minimalnih temperatura zraka bile daleko od rekorda, čak su pozitivna odstupanja išla i do 15°C. Tokom februara nismo imali nadmašene rekorde, ali su temperature značajno iznad prosječnih. Prvih 15 dana ovog mjeseca toplije je u odnosu na prosječne temperature za isti period. Pozitivna odstupanja kreću se od 1 do 3°C.

Iako su ova pozitivna temperaturna odstupanja, pa i rekordi iz Mostara i Livna, nešto što nije uobičajeno sa stanovišta klimatologije, mnogi su se obradovali višim vrijednostima temperatura zraka. Ono što treba da brine i što donosi daleko veće rizike, jeste izostanak padavina u Bosni i Hercegovini tokom januara i februara.
Mjesec januar obilježila je ekstremna suša, a količine koje su pale u zemlji kreću se od 6 % do 95% padavina u odnosu na prosječne količine za period 1961.-1990. godine. Najintenzivnija suša pogodila je Hercegovinu. Na Meteorološkoj stanici Mostar palo je svega 9,4 l/m2, a prosjek za isti mjesec je 164,7 l/m2. Treba pomenuti da su sušniji januari na ovoj stanici bili 1963. godine sa 0,4 l/m2, zatim 1992. godine sa 5,8 l/m2, 1988. sa 5,8 l/m2, te 1931. godine sa 6,0 l/m2. Na jugozapadu Bosne, na Meteorološkoj stanici Livno palo je svega 13,6% od uobičajenih vrijednosti, dok je na drugim stanicama palo između 37% i 77% padavina. Izuzetak čine samo planinski dijelovi zemlje gdje je prispjelo 95% januarskih padavina.

Slična situacija nastavila se i tokom februara. Skromne padavine zabilježene su u dosadašnjem dijelu mjeseca, između 20% i 50% u odnosu na uobičajene količine za ovaj period. Ipak bitno je napomenuti da su “kišan” i “normalan” decembar djelomično ublažili dosadašnji manjak padavina ove zime.

Uslovi vlažnosti procijenjeni pomoću Standardiziranog padavinskog indeksa za proteklih 30 dana (SPI 1) ukazuje na umjerenu do ekstremnu sušu na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Prema prognozama, količine padavina koje se očekuju do kraja februara neće biti dovoljne da se situacija popravi kada je suša u pitanju.
Sa aspekta poljoprivredne proizvodnje nije bilo većih problema. Iako je ova kalendarska zima toplija od prosječnih vrijednosti, ozimine su nesmetano prolazile stadij jarovizacije. Mada je količina padavina ispod uobičajenih, zalihe vode u zemljištu još uvijek su dovoljne.

(fokus.ba)

Dok je vješala veš, jučer oko 16 sati, mještanki Kovanića kod Zenice dotrčala su trojica mladića vičući “help, help”, u prvi momenat je mislila da se radi o migrantima, no ispostavilo se da su to turski državljani koje je pod još nerazjašnjenim okolnostima njihov komšija Dževad Sadrija iz Topčić Polja držao zatvorene.

“Same smo bile snaha koja je trudna i ja, pa sam ih uputila kod komšije koji je bio kući. Bili su uplašeni i prljavi, u čarapama, mislim da je samo jedan imao obuću”, priča mještanka koja nije željela pred kamere.

Dodaje da je pozvala snahu koja poznaje engleski da prevede šta se dogodilo. Te da su tada shvatili da se radi o državljanima Turske.

“Bila su ih trojica, ali su stalno na prste pokazivali da su ih četvorica, te da se negdje gore nalazi”, kaže naša sagovornica pokazujući na brdo iznad kuća u naselju Kovanići. Sagovornica N1 dodaje da su čuli da je i četvrti mladić uskoro pronađen na radilištu koje nalazi u blizini.

Mještanka Kovanića dodaje da su turski državljani odmah tražili da im se zove policija i, kako navodi, konzulat, te da su govorili da nemaju dokumente.

“Samo da ste vi vidjeli tu djecu, uplakanu, grlili su policajce kada su došli. Grle ih i plaču”, kaže naša sagovornica.

Na koncu, dodaje da su im dali čarape i obuću. Žale, kažu što im nisu dali i odjeću da se presvuku.

Mještani sela Kovanići šokirani su saznanjem da je njihov komšija Dževad Sadrija više od pet dana u kući držao četiri državljanina Turske koji su bili u turističkoj posjeti, ali su dodali da je od ranije bio poznat kao nasilnik, što je potvrđeno i iz zeničke policije.

U Kovanićima je danas mirno, a mještani koju su razgovarali s nama, nisu imali nikakva saznanja niti su primijetili da se nešto dešava proteklih dana s obzirom na to da je kuća, u kojoj je Sadrija držao turiste Turske, poprilično udaljena od centra sela.

“Ovo je velika sramota za selo”, kazala je mještanka Kovanića kod Topčić Polja.

Mještani su kazali da je akcija hapšenja provedena sinoć kada su policijske patrole otišle do kuće u kojoj je Sadrija držao zavezane turiste iz Turske, a istraga o cijelom događaju je još uvijek u toku s obzirom na to da je sinoć nakon hapšenja obavljen i uviđaj.

Kako saznajemo, turisti iz Turske su prijavljeni u Sarajevu, a kako su došli do zabačenog sela u Kovanićima kod Topčić Polja još nije poznato, a državljani Turske od jutros su u MUP-u ZDK gdje daju izjave o ovom događaju.

(N1/Klix)

Sve za gradnju na jednom mjestu!

Nakon rekordne poslovne 2021. godine kompanija PERO iz Zenice započela je novu 2022. godinu, otvaranjem novog centra za gradnju i uređenje doma u Neumu na adresi Humska 1.

„Novim prodajnim centrom približili smo se našim kupcima u Neumu i okolini, a zahvaljujući blizini našeg baucentra u Mostaru i novom, modernom, prometnicom Stolac-Neum u mogućnosti smo vrlo brzo osigurati dostavu najšireg asortimana koji je ranije bio dostupan samo u većim regionalnim centrima.“ – izjavio je prilikom današnjeg otvaranja Mladen Perić, menadžer i vlasnik kompanije PERO iz Zenice.

Otvaranjem ovog, šestog po redu, prodajnog centra, nakon prošlogodišnjeg otvorenja baucentra u Mostaru, na adresi Bišće Polje bb (Put za Aluminij), ovo je za PERO nastavak širenja poslovanja na području Hercegovine.

PERO baucentri (Zenica, Jajce, Maglaj, Vareš, Mostar i Neum) i putem webshopa www.pero.ba kupcima nude širok izbor građevinskog materijala, stolarije, elektro materijala i rasvjete, opreme za kupaonice, keramičkih pločica, alata i strojeva, boja i lakova, grijanja i ogrijeva, podova, HTZ i auto opreme, vrtni program, kao i atraktivnu paletu sezonskog i dopunskog asortimana koja se redovno mijenja.

Da bismo kupcima omogućili da sve završe na jednom mjestu, većina naših centara nudi usluge rezanja i kantiranja iverala za namještaj na strojevima posljednje generacije, visoke preciznosti i kvalitete obrade. Također u okviru salona za enterijere nudimo i besplatno 3D dizajniranje kupaonica, i namještaja.

Za sve spomenuto nudimo i dostavu na kućnu adresu u BiH i Hrvatsku i ostale zemlje regije.

Iz želje da nagradi lojalne potrošače, rodio se PERO program lojalnosti uz čije članstvo kupce u PERO prodajnim centrima očekuju i brojne dodatne pogodnosti.

Svoje prve kupce u prodajnom centru u Neumu, PERO je obradovalo sa brojnim poklonima i specijalnim popustom do 10% na cijeli asortiman roba u trajanju od tri dana.

PERO direktno zapošljava 114 ljudi, a kroz svoje lance opskrbe osigurava posao za puno veći broj majstora i proizvođača namještaja.

PERO kuću gradi…

Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist sudjelovala je danas na Metalurškom institutu “Kemal Kapetanović” u Zenici u radu okruglog stola o temi “Centar za okoliš Zeničko-dobojskog kantona”.

Ambasadorica Strömquist istakla je kako je ekologija vrlo važna oblast, jer, prema podacima Svjetske banke, godišnje oko 3.400 stanovnika BiH ranije umre zbog loše kvalitete zraka.

Podvukla je kako je upravo njena zemlja najveći donator za realizaciju ekoloških projekata u BiH te da Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA) od 2019. godine provodi trogodišnji projekt “Poboljšanje kvaliteta zraka i upravljanja kvalitetom zraka u BiH”.

U okviru tog projekta, obezbijeđena je podrška institucijama vlasti u BiH kroz jačanje kapaciteta, kao i podrška civilnom društvu kroz projekt “Misli o prirodi”.

-Jako je važno da predstavnici civilnog društva i vlade imaju priliku da zajednički razgovaraju o ovim pitanjima. Okoliš i klima su najvažniji prioriteti u radu Vlade Švedske, kako u našoj zemlji tako i na globalnom nivou. Ali, nije uvijek bio slučaj da su nam to bili glavni prioriteti. U tome su značajnu ulogu odigrale organizacije civilnog društva, koje su ovo pitanje postavile visoko na agendi te doveli do toga da je to danas Vladi Švedske glavni prioritet – istakla je ambasadorica Strömquist.

Napomenula je da je ZDK jedan od dijelova BiH koji se “susreće sa ozbiljnim izazovima po pitanju zaštite okoliša”.

-Švedska sarađuje sa različitim partnerima, u cijeloj BiH, kako bismo dali svoj doprinos i osigurali da se okoliš u vašoj zemlji zaštiti – kazala je ona, zahvalivši na organizaciji zeničkog skupa Centru za promociju civilnog društva BiH.

Skup su zajednički organizirali Eko forum/Arhus centar Zenica i Udruženje “Fojničani Maglaj”, a predstavnik Eko foruma i Arhus centra Zenica prof. dr. Samir Lemeš istakao je kako je ovo bio drugi pokušaj da se okupe predstavnici menadžmenta Univerziteta Zenica, nadležnih ministarstava Vlade ZDK, nevladinog sektora i Centra za okoliš ZDK, kojim rukovodi Halim Prcanović.

-Centar za okoliš je uspostavljen, međutim, još nema kapaciteta da ispunjava sve svoje funkcije, da održava mjerne stanice za praćenje kvaliteta zraka, registar zagađenja, softvere, mjerne stanice…Ovo je naš pokušaj da nađemo gdje je problem pošto imamo zakonski okvir, namjenska, budžetska sredstva – rekao je Lemeš.

Djelomično je odgovor na postavljena pitanja dao ministar obrazovanja ZDK-a Spahija Kozlić, koji je napomenuo kako prvenstveno Univerzitet Zenica, čiji je punopravan član i MI “Kemal Kapetanović”, trebaju osigurati da spomenuti centar profunkcionira u punom kapacitetu.

-Vlada ZDK je na prošloj sjednici utvrdila Program utroška sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša, koji ide preko Instututa za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ono što su tražili na UNZE-u, u okviru tog programa, to je Vlada ZDK i odobrila. Radi se o iznosu od 530.000 KM, koje se ove godine trebaju utrošiti. Nadalje, ovdje je bio problem za kadar koji će raditi na ovim uređajima za mjerenje zagađenja. Ministarstvo i vladina komisija su dali saglasnost za zapošljavanje tog kadra, ali, koliko ja znam, nije bilo prijavljenih kandidata za te inžinjerske pozicije. Vjerovatno zato što su niska primanja na tim pozicijama – kazao je ministar Kozlić.

Napomenuo je kako je tražio od UNZE-a da, ako treba, izvrši izmjene Sistematizacije radnih mjesta i Pravilnika o plaćama, jer Vladi ZDK je u interesu da se “ove pozicije popune te da se konačno završi cijela ova priča”.

(fokus.ba)

 

Kantonalni štab civilne zaštite (KŠCZ) Zeničko-dobojskog kantona usvojio je prijedlog kandidata za dodjelu priznanja za 2022. godinu povodom 1. marta, Svjetskog dana civilne zaštite.

Priznanja "Zlatna značka", "Pismena zahvalnica"; "Pismena pohvala" dodjeljuju se na svečanoj sjednici KŠCZ-a pojedincima i kolektivima za naročito uspješan rad, djela i zasluge te doprinos izgradnji sistema zaštite i spašavanja ljudi i dobara, a na prijedlog općina u ovom kantonu te Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ).

"Zlatna značka", najviše priznanje, bit će dodijeljena Muharemu Hujduru iz Tešnja, članu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jelah, za izuzetan doprinos razvoju sistema zaštite i spašavanja od požara i uspostavljanje Vatrogasnog saveza Zeničko-dobojskog kantona, te Erminu Mujezinoviću, policajcu Policijske stanice Crkvice Zenica, koji je 20. marta 2021. godine spasio trogodišnjeg dječaka od utapanja u rijeci Bosni.

Pismenu zahvalnicu KŠCZ-a, na prijedlog općina, dobit će Amir Džinić iz Olova, MZ Bijela Ploča i UG "Fojničani" iz Maglaja te Benis Džinić iz Zavidovića, dok će Pismena pohvala KŠCZ-a biti dodijeljena Interventnoj spasilačkoj službi Zenica, Demiru Šaanoviću i Sanjinu Smriki iz Zenice, Selveru Mahmiću iz Maglaja, Mirzetu Suljagiću iz Breze te Suadu Pandžiću iz Visokog.

Na prijedlog KUCZ-a bit će dodijeljena priznanja za učešće u akciji pronalaska tijela dva turska državljanina, radnika kompanije "Cengiz", koji su se 08. novembra prošle godine utopili u rijeci Bosni nakon pada na gradilištu autoputa 5C. Jedinici za spašavanje na vodi Odjela za javnu sigurnost Brčko Distrikta, koja je ustupila tim spasilaca sa sonarom, bit će uručena pismena zahvalnica, dok će Blaženki Mamić iz Općinske službe civilne zaštite Žepče biti uručena pismena pohvala za nesebičan angažman i koordinaciju spasilačkih timova koji su učestvovali u ovoj akciji.

KŠCZ, kojim je predsjedavao Arnel Isak, komandant i ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, zajedno s direktorom KUCZ-a Džavidom Aličićem, usvojio je program rada za ovu godinu kojim su definisane aktivnosti na operativnom rukovođenju sistemom spašavanja ljudi i materijalnih dobara u ovom kantonu, sa kalendarom vježbi KŠCZ i kantonalnih službi spašavanja.

Press služba ZDK

Broj naturalizovvanih državljana u Austriji porastao je za 80 posto u 2021. godini, a razlog za očito visok broj je nova mogućnost naturalizacije za potomke žrtava nacističkog režima, piše Kronen Zeitung.

Prema statističkim podacima Austrije, ukupno je 16.171 osoba dobila austrijsko državljanstvo u 2021. godini, uključujući 6.448 osoba koje žive u inostranstvu. Gotovo 40 posto naturalizovanih u 2021. činili su potomci žrtava nacističkog režima, od kojih je većina došla iz Izraela, SAD-a i Velike Britanije.

Od septembra 2020. godine potomci žrtava nacističkog režima imaju mogućnost naturalizacije u Austriji bez odricanja od prethodnog državljanstva. U 2021. godini 6.427 osoba dobilo je austrijsko državljanstvo na osnovu tog novog pravila, što je 39,7 posto svih naturalizacija u 2021. godini. U skladu s time 2.612 (16,2 posto) naturaliziranih osoba bilo je iz Izraela, 1.630 (10,1 posto) iz Sjedinjenih Država i 1.152 (7,1 posto) iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Najviše naturalizovanih u Austriji u prošloj godini su osobe s prebivalištem u Njemačkoj 2021. (9.723 osobe).

Ljudi koji su naturalizirani iz drugih razloga osim nove pravne situacije za potomke nacističkih žrtava, ranije su najčešće bili državljani Turske (6,8 posto), Bosne i Hercegovine (5,7 posto, više od 900 osoba) i Srbije (4,8 posto).

(fokus.ba)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.