Možemo li zamisliti naše današnje živote, recimo 24 sata, bez električne energije? Zatamnili bi televizori, ugasile se sijalice, mašine za veš, računari i drugi uređaji u kući bi postali obični predmeti.
Ugovor sa Elektro-Tuzlom o postavljanju prvog visokonaponskog voda Doboj-Tešanj-Jelah potpisan je 1952. godine. Ne bi ga ni tada bilo da rukovodilac finansija u tešanjskom srezu Mustafa Ćeman nije iskoristio nenamjenska sredstva od 19 miliona dinara za te namjene, a Muharem Kotorić direktor Općeg trgovačkog preduzeća obezbjedio deficitarnu žicu. Moji savrenici se sjećaju lampi perolejki i karabituša, ali i nestabilnosti snabdjevanja električnom energijom koja se proizvodila pomoću agregata sa lokomobilom koji je bio smješten u zgradi do Muftinog konaka (Sama lokomobila je kasnije prenesena u Tvornicu čarapa radi proizvodnje pare). Napon je bio nestabilan, kvarovi česti. Kino predstave su se odvijale pomoću agregata pogonjenog motorom Aran. Često smo ostajali bez kino predstava, popularnih radio prenosa među kojima i fudbalskih utakmica. Već od 1955. godine grad je elektrificiran sa nove visokonaponske mreže i tada kreće elektrifikacija ostalih naselja po općini.
Danas je situacija drugačija, električne energije nema uglavnom kada su planirani radovi na mreži ili se radi o oštečenom prenosu zbog nevremena. Danas na tešanjskoj općini nema ni jedno domaćinstvo do koga nisu došli vodovi za električnu energiju. Zadnje elektrificirano selo su Svinjci koje je električnu energiju dobilo poslije rata.
U okviru Elektrodistribucije BiH, odnosno Elektrodistribucije Zenica u Tešnju egzistira Poslovna jedinica elektrodistribucije.I ako je realizovana ranije nova investicija me je dovela do rukovdioca Poslovne jedinice u Tešnju Fadila Begovića. Interesantno je da su čitav period elektrodistribucijom u Tešnju rukovodila tri čovjeka:Mahmut Redžović, Esad Vilašević i sad Fadil Begović koji je na mjestu rukovodioca od 1998. godine.
Rat je u mnogome izmjenio ranije planove u vezi razvoja elektrodistribucije. Sve prenosne mreže prema Tešnju dolazile su iz Republike Srpske. Tokom rata uništen je 35 kV dalekovod iz Teslića, a 35 kV dalekovod iz Doboja bio je teško oštećen pa se je još 1994. godine krenulo u aktivnost izgradnje 110 kV dalekovoda Maglaj Tešanj. Tako je 1997. godine puštena je u pogon rekonstruisana stanica TS35/10 kV namjenjena prije svega industrijskoj zoni Bukva, ali sa nje je električnom energijom snabdjevano i šire područje grada Tešanja i mjesta koja gravitiraju Tešnju. Tadašnja instalisana snaga od 8 MVA bila je dovoljna da zadovolji sve potrebe za električnom energijom.
Poslije rata raste broj potrošaća pa je 2015. godine. postojeći kapacitet postao nedovoljan. Pokrenute su aktivnosti na realizaciji nove investicije u povečanje kapaciteta pa je prošle godine u pogon puštena rekonstruirana i i proširena TS 110/25/10 (20) Kv Tešanj.
Ovom rekonstrukcijom je od stare trafostanice ostao samo građevinski dio objekta, a sva ostala oprema je nova. Radi se o najmodernijem postrojenju koje omogućava u perspektivi prelazak na 20 kV radni napon sa sadašnjih 10kV. Vrijednost izvršenih radova je 2,9 miliona KM, ainvestitor je Elektrodistribucija BiH.
Broj kupaca domaćinstava 2007 godine je bio 12226 ostalih 1377, a 2016. godine broj kupaca domaćinstava je 13765, a ostalih potrošača 1698. Po količini električne energije domaćinstvima je isporučeno 49 113 883 kWh ili 39,6, ostala potrošnja 68 567 573 kWh ili 55,3, a gubici su 5,1%. Odnosi ovih procenata pokazuju razvijenost općine.
U 2014. godini isporučeno je 113 658 259 kWh, 2015 godine za 4,3 više, a 2016, godine za 4,7% više.
Na elektrodistributivnu mrežu PJD Tešanj priključeno je i 10 distributivnih trafo stanica 10/0,4 kV u vlasništvu trećih lica, 18 distributivnih trafostanica 10/0,4 kV u vlasništvu EP HZ HB, kao i 11 malih ellektrana u vlasništvu trećih lica od kojih su 10 solarne elektrane instalisane snage 265,5 KW i jedna hidrocentrala.
Pored navedene investicije u fazi su pripremne aktivnosti za izgradnju novog kapaciteta od 40 MW i 110 V u Jelahu, koja će na duže vrijeme riješiti pitanje snabdjevanja električnom energijom u Tešnju i tako riješiti pitanje jednog od osnovnih uslova daljeg privrednog i svakog drugog razvoja Općine.Poslovna jedinica distribucije u Tešnju ima 37 radnika.
Husein Galijašević/Tešanjski dnevnik
