d dana kupnje nekog proizvoda počinje teći zakonski rok od 24 mjeseca tokom kojeg potrošači u Bosni i Hercegovini mogu izvršiti reklamaciju kupljene robe.

To je samo jedno od prava potrošača u BiH s kojima, nažalost, velika većina stanovnika naše zemlje nije upoznata, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić.

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, Marić je istaknula kako uprkos tome što udruge potrošača i mediji u brojnim emisijama, na portalima i na društvenim mrežama govore o problemima i pravima potrošača, stanovnici BiH slabo su informirani i mnogi od njih ne znaju ništa o svojim pravima.

Državni zakon zastario

Ona je podsjetila kako na području BiH dva zakona tretiraju ovu oblast. Zakona o zaštiti potrošača BiH usvojen je 2006. godine, a 2012. godine Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

Marić ističe kako je državni zakon odavno zastario i ne ide u korak s direktivama Evropske unije, a za sada nema nikakvih naznaka da se radi na novom zakonskom rješenju.

“Građani koji žive u FBiH uskraćeni su za mnoga prava koja građani u RS imaju jer se radi o neujednačenim potrošačkim pravima za građane na istom ekonomskom prostoru. Jedna od osnovnih razlika je ‘knjiga reklamacija’ i mogućnost lakšeg i bržeg ostvarivanja prava u RS, te uključenost inspekcijskih organa u rješavanje potrošačkih problema, dok se stvarna nadležnost inspekcijskih tijela veoma često u FBiH ne može lako utvrditi i potrošački problem je teže riješiti”, kazala je Marić.

Potrošači u RS imaju pogodnost da u prvih šest mjeseci mogu odmah tražiti povrat novca ili zamjenu proizvoda, a nakon šest mjeseci imaju prvo na popravku. Zatim se koriste i prava povrata ili zamjene sve do isteka roka od 24 mjeseca, dok u državnom zakonu ove odredbe nisu definisane.

Rok za odgovor trgovca od dana uložene reklamacije je osam dana. Ako potrošač ne dobije odgovor nakon osam dana, može se obratiti tržišnoj inspekciji koja dalje preuzima predmet u rješavanje, pojasnila je Marić proceduru.

Jedno od najčešćih primjedbi kupaca su različite cijene istaknute na policama trgovina i cijene na kasi prilikom plaćanja, a česte su pritužbe i na javan komunalna poduzeća i cijene usluga koje pružaju.

Kada je u pitanju on line trgovina, Marić podsjeća kako je taj vid trgovine definiran zakonom kao trgovina na daljinu.

“Problem potrošača širom BiH je što robu kupuju na stranicama društvenih mreža, na kojima nema definiranog mjesta kupovine, radnog vremena, adrese, telefonskog broja, obrasca za povrat robe i drugih zakonom definiranih odredbi, koje štite potrošača. Prodaja putem društvenih mreža je negativan društveni fenomen koji znatno utiče na sivu ekonomiju i prodaju različitih vrsta robe na crnom tržištu te se time nanosi ogromna šteta trgovcima koji su obavezi plaćanja prostora, radnika, poreza”, kazala je direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić.

Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1983. godine na datum 15. marta. Cilj obilježavanja je podići globalnu svijest o pravima potrošača, a ujedno se na taj dan svake godine upozorava na specifičan problem. Ove godine tema u fokusu je čista energija.

(BHRT)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Povodom Međunarodnog dana šuma, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu poziva obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i druge institucije odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organizuju aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o značaju šuma.

Pozivamo javnost da 21. mart - Međunarodni dan šuma obilježimo sadnjom sadnica drveća u svojoj okolini ili na neki drugi prigodan način, dajući time svoj doprinos svijetlijoj budućnosti sadašnjih, ali i budućih generacija.

S ciljem očuvanja postojećih šumskih resursa, Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići svake godine organizuje akcije pošumljavanja novih površina, kao i akcije provođenja mjera njege na šumskim kulturama koje su ranije podignute.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Kantonalna uprava za šumarstvo će se, kao i svake godine, obilježavajući Međunarodni dan šuma, uključiti u akciju pošumljavanja i održavanja novih šumskih kultura širom Zeničko-dobojskog kantona.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 21. mart Međunarodnim danom šuma 2012. godine kako bi se obilježavanjem tog dana podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se ohrabruju da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore u organizaciji aktivnosti koje uključuju provoviranje brige o šumama, kao što su kampanje sadnje drveća.

Tema za 2023. godinu je “Šume i zdravlje”.

Šume tako mnogo doprinose našem zdravlju, kroz čistu vodu, čist zrak i hvatanje ugljika u borbi protiv klimatskih promjena. Obezbjeđuju hranu i lijekove za spašavanje života i doprinose blagostanju na zemlji. Ovi, ali i mnogi drugi aspekti našeg života su na ovaj ili onaj način povezani sa šumama.

Održivo upravljanje šumama i njihovo racionalno korištenje izuzetno je važno za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i blagostanju sadašnjih i budućih generacija. Šume igraju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. Ipak, uprkos svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, uništavanje šuma u vidu njihovog krčenja i nepravilnog korištenja se nastavlja alarmantnom brzinom.

Širenjem znanja o značaju i benefitima održivog gospodarenja i korištenja šuma, doprinosimo boljem razumijevanju značaja šuma uopšte, čime dugoročno stvaramo pretpostavke za bolju i efikasniju zaštitu ovog prirodnog resursa.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK

Službe za hitne intervencije evakuisale su danas stanovnike u australijskom Kvinslendu na viša područja zbog rekordnih poplava poslije obilnih kiša u ovom regionu na sjeverozapadu zemlje.

Evakuisane su 53 osobe iz naselja u Okrugu Galf, 2.115 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Brizbejna, od kada su jake kiše počele da padaju ranije ove sedmice, saopštila je policija.

Oko 100 stanovnika je ostalo u naselju, a policija će tokom dana evakuisati još lica. U akciji se koristi helikopter.

Meteorolozi prognoziraju da će vodostaj rijeka u toj oblasti sutra dostići vrhunac.

Nova vanredna situacija nastala je poslije čestih poplava u istoku Australije usljed efekta vremenskog fenomena La Ninja. U januaru su se desile "stogodišnje" poplave u susjednom regionu Sjeverna Teritorija.

Građani su ogorčeni što se cijene povećavaju iz dana u dan i što vlasti u Bosni i Hercegovini ne preduzimaju ništa da zaustave udare na kućne budžete. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u februaru iznosi 2.902 KM, a pokrivenost prosječnom platom tek je 40 odsto. Najviše je poskupjela hrana, čak za 22 odsto.

Prodavači na gradskoj tržnici u Banjaluci kažu da je kupovna moć građana drastično pala. Rijetko se kupuje kilogram, uglavnom tek nekoliko komada.

Građani kažu da više vole kupovati na tržnici, jer je kvalitetnije voće i povrće, iako su cijene prešle sve granice. Prinuđeni su da zbog poskupljenja smanje gramažu. Kupuju, kažu, duplo manje nego prije inflacije.

U moru poskupljenja, cijena jaja je drastično skočila za više od 100 odsto. Prošle godine je jaje koštalo 20 feninga, a sada 40, 50 i 70 feninga u zavisnosti od veličine.

Iako su cijene goriva u Bosni i Hercegovini smanjene za gotovo jednu marku u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, cijene osnovnih životnih namirnica nisu. Što je još gore, i dalje se povećavaju iz dana u dan.

"Ovdje više nije samo do trgovaca u maloprodaji i do proizvođača i distributera, tako da ovaj rast i trend, ne vidimo način da prestane. Sad je poskupjela električna energija i novo opravdanje zašto su cijene znatno više, tako da potrošač plaća taj danak", ističe Мurisa Marić iz Udruženja građana "Don" iz Prijedora.

Prema statističkim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića povećane su za 22 odsto, režijski troškovi i prevoz za više od 15 odsto. Naši sagovornici zaključuju da vlasti u Bosni i Hercegovini ne preduzimaju ništa da suštinski zaštite građane od inflatornih udara i trgovačkog lova u mutnom.

(BHRT)

Na petoj sjednici Skupštine ZDK je na dnevnom redu bio Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona po skraćenom postupku na prijedlog zastupnika BHI-KF Alena Kapkovića. Zakon koji je do sada bio na snazi je propisao da se Vlada ZDK sastoji od sedam članova iz reda bošnjačkog, te po dva člana iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

Aktuelna Vlada ZDK osnovana je mimo ovog zakona s obzirom na to da ima tri člana iz reda hrvatskog i šest iz reda bošnjačkog naroda, te dva iz srpskog. Zbog te činjenice se trećina zastupnika u Skupštini ZDK obratila Ustavnom sudu FBiH čija se odluka čeka. Interesantno je da se nakon donošenja ovakve odluke o imenovanju nove vlade pristupilo izmjenama zakona.

Ove izmjene su sporne prije svega za SDA i HDZ iz kojih navode da se ukidanjem odredbe o tačnom broju članova Vlade iz svakog od konstitutivnih naroda može desiti da ubuduće Vlada bude i jednonacionalna.

Predlagač Alen Kapković (BHI-KF) je naveo da su razlozi za donešenje ovog što po dosadašnjem zakonu nisu pored konstitutivnih naroda bili zastupljeni i ostali.

Zastupnica HDZ BiH ZDK Anita Paurić je navela da klub zastupnika HDZ neće podržati ovaj prijedlog jer ništa ne garantira da će u budućnosti biti ravnopravna nacionalna zastupljenost u Vladi ZDK.

Amela Granić (BHI-KF) je navela da nije istina da se ovime ugrožava hrvatski narod, te da se navodi da će sastav Vlade biti u skladu sa popisom stanovništva. Navela je da će i u novim Vladama biti šest Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jedan ostali koji je ovaj put pripisan Hrvatima.

Alija Ogrić (SDA ZDK) naveo je da je postojeći zakon sasvim dobar okvir da se jedan narod ne dovodi u podređeni položaj i da zbog toga klub SDA neće podržati ovaj prijedlog.

Iva Tadić (HDZ ZDK) naveo je da je ovdje preskočena jedna procedura kako se vodi ovaj postupak, te da on zna da se ovdje žuri jer je Vlada imenovana nelegalno. Tadić je naveo da je smatrao da su ovakve teme ostavljene prije deset godina iza, i smatra da saradnja Bošnjaka i Hrvata u Zeničko-dobojskom kantonu bila primjer u Bosni i Hercegovini. Zastupnik Tadić smatra da je ovaj postupak sraman i da ovakvo ponašanje nije adekvatno.

Selvedina Sarajlić -Spahić (SDA ZDK) navela je da ne zna zašto se daju izmjene zakona kada aktuelna većina i Vlada ne poštuju ni postojeće zakone. Zastupnica Selvedina Sarajlić-Spahić je navela da se ovakvim odnosom ugrožava uloga Bošnjaka i da se ide na štetu Bošnjaka.

Sanja Renić (BHI-KF) je navela da je zakon manjkav i da je potrebna izmjena i po evropskim presudama kako bi se ostalim građanima omogućilo učešće u vlasti.

Damir Memić (SDP ZDK) je naveo da u ostalim kantonima nigdje nema određen broj ministara koji trebaju činiti Vlade tih kantona. Zastupnik Memić je citirao zakone o vladi u drugim kantonima i naveo da je potrebno uskladiti i zakon o Vladi ZDK sa evropskim normama i presudama.

Iva Tadić (HDZ ZDK) se referirao na izlaganja kolega i naveo da ovakve ideje nemaju smisla.

Ibrahim Šišić (SDA ZDK) je da je ovo zakon koji rješava jednog čovjeka i da ovo nije sistemski zakon.

Sanja Renić (BHI-KF) je oštro reagovala na izlaganje Ive Tadića te navela da ovakav odnos prema Ostalima je zaista sramotan i diskriminatoran.

U raspravi Selvedina Sarajlić-Spahić (SDA ZDK) prozvala je većinu koja se poziva na prava Ostalih, a u suštini radi na spašavanju ministra Hrvata koji je imenovan ispred BHI-KF, te da je lažna zabrinutost za građane u ZDK.

Zastupnik Vahid Ramić objasnio je da zna da ovaj kanton slovi za najbolji što se tiče međunacionalnih odnosa i međusobnog poštivanja. Zastupnik Ramić je također rekao da je na kolegiju jedan od zastupnika većine rekao “mi možemo šta hoćemo” i da smatra da ovakav odnos prema svemu nije uredu. Vahid Ramić smatra da je potrebno sačekati apelaciju koja je na Ustavnom sudu i da se nakon toga treba očitovati.

Za Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Vladi ZDK glasalo je 19 zastupnika.

Nakon glasanja, Iva Tadić (HDZ ZDK) tražio je pojedinačno izjašnjavanje zbog važnosti ovog zakona.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice obavještava žene-majke koje nisu u radnom odnosu - korisnice prava na novčanu pomoć, da je na danas održanoj 5. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona usvojen Budžet Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu, kojim su odobrena sredstva za finansiranje ove novčane pomoći u iznosu od 1.000,00 KM.

Ministarstvo je odmah po usvajanju Budžeta završilo administrativne procedure u vezi sa isplatom novčane pomoći za mjesec januar 2023. godine, tako da će isplata novčane pomoći biti realizirana početkom iduće sedmice.

Press služba ZDK

Uprava policije MUP-a ZDK nešto prije podneva je objavila da su “u toku aktivnosti na dokumentovanju krivičnih djela počinjenih na štetu nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija”.

U toku su aktivnosti policijskih službenika Sektora kriminalističke policije Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona na dokumentovanju krivičnih djela “Napad na službenu osobu u vršenju dužnosti" iz člana 359. Krivičnog zakona Federacije BiH” i “Ugrožavanje sigurnosti” ; iz člana 183. Krivičnog zakona Federacije BiH, usmjerenih prema određenim nosiocima sudskih i tužilačkih funkcija u Zeničko-dobojskom kantonu. Aktivnosti se provode u saradnji i uz nadzor dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. Obzirom da se vrše hitne i neodložne mjere i radnje, više informacija će biti dostupno u toku dana, kratko je saopćeno iz Odsjeka za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije ZDK.

Nezvanično saznajemo da se radilo o prijetnjama koje su upućene sudiji i tužiocu u ZDK, ali više detalja policija ne želi saopćiti dok se ne obave radnje hapšenja i dokumentovanja.

Aarhus Centar u BiH u ovoj godini nastavlja priču o zabrani izgradnje mHE Bilješevo na rijeci Bosni. Iz tog centra podsjećaju da je zajedničkim snagama još prošle godine upućena Inicijativa koju je potpisalo 2.000 građana Kaknja, a kojom je zatraženo odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj.

Općinsko vijeće je bilo dužno u roku 60 dana da razmatra pomenutu Inicijativu, taj rok nije ispoštovan, pa je Aarhus centar u BiH uputio niz urgencija. Nažalost, do danas Općinsko vijeće Kakanj još uvijek nije razmatralo inicijativu, a što je dužno učiniti u skladu i sa Statutom te Općine, saopćeno je iz Aarhus Centra u BiH.

Kako navode iz Aarhus Centar u BiH, godinu dana poslije, razgovarali su sa predsjednicima Mjesnih zajednica Bilješevo i Modrinje, Eldinom Gađunom i Rašidom Šahinovićem, koji su im rekli da im je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević rekao da neće doći do izgradnje mHE na rijeci Bosni.

Predsjednik MZ Bilješevo Eldin Gadžun izrazio je zadovoljstvo jer su načelnik i Općinsko vijeće stavili volju građana na prvo mjesto.

– Drago mi je i što nam je obećano da od izgradnje mini hidroelektrane neće biti ništa. Najbitnije je da imamo zajedničke interese i iste ciljeve – izjavio je Gadžun.

Iz Aarhus Centra ističu da im je kao udruženju drago čuti, pa i vidjeti da lokalne vlasti direktno sarađuju sa građanima i poštuju njihovu volju.

– Svakako nastavljamo da pratimo situaciju i sačekamo zvanično odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj, jer pisani trag o ovoj odluci OV Kakanj ipak mora biti izdat, poručili su iz Aarhus Centra u BiH.

Kompanije koje se bave preradom i konzerviranjem gotove hrane, voća i povrća ponovo su se našle u problemu jer je, kako kažu, cijena ambalaže ponovo skočila za 80 odsto, što je uzrokovalo rast cijena njihovih proizvoda koji se nalaze na policama marketa, a što je novi udar na džep građana.

Stevo Filipović, direktor kompanije “Sava Semberija”, ističe za “Nezavisne novine” da je trenutna situacija jako teška.

“U oktobru prošle godine smo imali poskupljenje od 100 odsto, a sada, par mjeseci nakon toga, ponovo imamo poskupljenje od 80 odsto“, kazao je Filipović.

Prema njegovim riječima, ambalaža od jednog litra, odnosno jedna litarska flaša je skuplja za pomenuti iznos – 80 odsto.

“Cijena litarske flaše prošle godine je bila 0,35 KM, a sada je skočila na 0,60 KM“, kazao je Filipović.

Kako je rekao, za skuplje proizvode, koji se nalaze na policama marketa, pored poskupljenja ambalaže, krivo je i prošlogodišnje poskupljenje energenata i veća cijena repromaterijala.

“Sada imamo problem jer je kompaniju iz Švajcarske, od koje smo mi nabavljali ambalažu, otkupila firmu iz Hrvatske, te oni sada imaju monopol i mogu da sami odrede cijenu kakvu hoće“, kazao je Filipović.

Mladen Pratljačić, menadžer “Mladegs paka” iz Prnjavora, rekao je za “Nezavisne novine” da je zbog poskupljenja ambalaže moguće poskupljenje pojedinih proizvoda.

“Nama je ambalaža skuplja, ali ne toliko kao proizvođačima koji koriste staklenu ambalažu, jer je staklo dosta skuplje“, kazao je Pratljačić, dodajući da je situacija teška, ali ne toliko kao prošle godine.

Da je ovo novi udar na džepove građana u Srpskoj, potvrđuje i Ana K. iz Banjaluke.

“Neki dan sam otišla u market da kupim kukuruz i meksički miks u konzervi. Šokirala sam se kad sam vidjela cijenu, jer su za kratko vrijeme ovi proizvodi poskupjeli skoro duplo, zbog čega sam se začudila i zapitala šta bi mogao biti razlog ovolikog poskupljenja“, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je na kraju kupila najmanje pakovanje.

“Ne znam o čemu se tu radi i šta je razlog tolikog poskupljenja, jer znam da sam prije nekoliko mjeseci kupovala te iste konzerve s povrćem, koje su bile mnogo povoljnije, ali to je sada sasvim druga cijena“, kazala je ona.

Takođe, izračunala je da joj se više isplati da kupi zamrznuto povrće, nego konzervisano.