Međunarodni dan žena je prilika da se prisjetimo  historijske  borbe žena  protiv diskriminacije, za ravnopravnost i jednake uvjete života i rada.

Ovo  je prilika da se još jednom zahvalimo  za sveukupan trud i rad žena kroz historiju, koji  nije uvijek bio dovoljno priznat i cijenjen te da se zahvalimo za njihov nemjerljiv doprinos u stvaranju suvremenih vrijednosti čovječanstva.

Prigodom 8. marta-Međunarodnog dana žena, u ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim ženama, majkama, sestrama čestitamo njihov dan , uz želju da žene u što skorijem periodu zaizmu mjesto u našem društvu koje im i pripada.

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
        Senad S. Subašić

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vitomir Petković (63) iz Doboja optužen je da je kao odgovorno lice pekare “Dobojka” prouzrokovao stečaj i time oštetio akcionare društva, Poresku upravu Republike Srpske i Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Protiv Petkovića optužnicu, koju je potvrdio Osnovni sud u Doboju, podiglo je Okružno javno tužilaštvo u Doboju za krivična djela prouzrokovanje stečaja i nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica, pišu Nezavisne novine.

Terete ga da je kao odgovorno lice, odnosno direktor bez ograničenja pekare “Dobojka” a.d. Doboj cjelokupnu imovinu prodao za 259.500 KM jedinom kupcu “Proda montu” d.o.o. Doboj.

To je, kako se navodi u optužnici, uradio na osnovu samo jedne ponude, bez javnog oglašavanja, o čemu je sačinjen ugovor o prodaji nekretnina 22. novembra 2018. godine.

Takođe se navodi da je, po procjeni Poreske uprave RS, na poreskom računu “Dobojke” od 30. marta 2018. godine procijenjena vrijednost nekretnina iznosila 728.075,85 KM.

Nakon prodaje nepokretnosti, od prodaje imovine u vlasništvu a.d. “Dobojka”, umjesto da bi se obezbijedili uslovi likvidnosti poslovanja, neracionalno je raspolagao naplaćenim sredstvima.

“Iako je bio lično odgovoran za poreske obaveze privrednog društva, odobrio je izdvajanje sredstava u druge svrhe, a ne za plaćanje poreskih obaveza dobojske pekare ‘Dobojka’, usljed čega je prouzrokovana nesposobnost za pravovremeno podmirenje poreske obaveze. Povezanom pravnom licu ‘Petko komerc’ d.o.o. Doboj, čiji je osnivač i direktor P.V., supruga Vitomira Petkovića, vratio je pozajmicu u ukupnom iznosu od 136.900 KM, a sebi kao direktoru isplaćivao plate u mjesečnom iznosu od 1.800 KM sve do otvaranja stečajnog postupka. Iako je 31. marta 2019. godine za posljednjih trinaest radnika prestao radni odnos, čime je prestala i djelatnost preduzeća, dok nisu namireni povjerioci i to 107 akcionara, Poreska uprava Republike Srpske u iznosu od 61.724 KM i Uprava za indirektno oporezivanje BiH za iznos od 2.014,26 KM, kojima su nakon pokretanja stečajnog postupka i priznata prijavljena potraživanja”, navodi se u optužnici.

Dakle, terete ga da je kao direktor bez ograničenja neracionalnim trošenjem sredstava i njihovim otuđenjem u bescijenje prouzrokovao stečaj i time oštetio akcionare društva, Poresku upravu Republike Srpske i Upravu za indirektno oporezivanje BiH i počinio krivična djela prouzrokovanje stečaja i nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica.

Okružno tužilaštvo Doboj podiglo je optužnicu kojom Miroslava Zekića (50) zvanog Bušina tereti da nije platio porez na zaradu iz inostranstva, čime je utajio oko 16.000 maraka.

Prema optužnici, Zekić je u više navrata 2019. godine, putem deviznog računa u dvije banke u Republici Srpskoj od firme “BPS Speditions Service” iz Bazela, Švajcarska primao uplate koje su iznosile - preračunato u domaću valutu oko 3.115 do 32.177 maraka, odnosno ukupno skoro 160.000 KM.

U Tužilaštvu su rekli da ovaj iznos predstavlja oporezivi prihod, te da Zekič u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na ostvarena oporeziva primanja po stopi od 10 deset odsto, što je predviđeno zakonom, u roku od sedam dana od naplate primanja nije obračunao i uplatio porez po odbitku.

To je bio u obavezi obzirom na to da porez po odbitku nije obračunao i uplatio isplatilac, niti je podnio godišnju poresku prijavu, te na taj način nije dao podatke o svojim oporezivim primanjima te je oštetio Republiku Srpsku za iznos od 15.975,39 KM.

Iz Okružnog tužilaštva u Doboju saopštili su da je optuženi na ovaj način počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa, a optužnica je potvrđena od sudije za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Doboju.

Ruski virolog koji je pomogao u razvoju vakcine protiv koronavirusa, pronađen je mrtav nakon sukoba s uljezom u njegovom stanu u Moskvi, prema izvještajima lokalnih medija.

Andrej Botikov, jedan od 18 naučnika koji su razvili vakcinu Sputnik V u Nacionalnom istraživačkom centru Gamaleya, identificiran je kao muškarac koji je 2. marta otkriven zadavljen u svojom stanuu Rogovoj ulici, saopštio je Regnum pozivajući se na službene izvore. Prethodno je objavljeno da je preživio napad.

Istražni odbor Rusije (ICR) sada je otvorio istragu ubistva, vjerujući da je 29-godišnji muškarac zadavio naučnika remenom tokom sukoba prije nego što je pobjegao s mjesta zločina.

Dok službeni izvještaji ukazuju da je riječ o provali koja je dobila neplanirani ishod, smrt 47-godišnjaka dolazi usred vijesti o stradanju niza članova ruske elite koji su pronađeni mrtvi pod misterioznim okolnostima tokom prošle godine, uključujući naučnike i poslovne ljude.

U saopćenju, moskovski odjel ICR-a nije imenovao Botikova, ali je rekao da su istražitelji identificirali i locirali napadača “u najkraćem mogućem roku”.

“Na ispitivanju je priznao krivicu i optužen je”, dodaje se.

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) izbacila je Fudbalski klub Borac Banja Luka (Bosna i Hercegovina) iz evropskih takmičenja zbog kašnjenja s isplatama dugovanja dužim od 90 dana, javlja Anadolija.

UEFA-in ured za finansijsku kontrolu klubova završio je prvu procjenu zahtjeva solventnosti na osnovu novih pravilnika UEFA-e o licenciranju klubova i finansijskoj održivosti.

FK Borac se našao među 11 klubova koje je UEFA oštro kaznila izbacivanjem iz evropskih takmičenja, a među kojima su iz regije još Osijek i Rijeka iz Hrvatske, te ljubljanska Olimpija (Slovenija). Iz istog razloga sankcionisani su i Aris (Grčka), FC Kyzyl-Zhar SK Petropavlosk, Astana (Kazahstan), CFR 1907 Cluj (Rumunija), Floriana (Malta), Konyaspor (Turkiye) i Valmiera (Latvija).

Radi nepodmirenih finansijskih obaveza u više od 90 dana klubovi su isključenji od učešća u UEFA-inim evropskim takmičenjima za koje bi se inače kvalifikovali u naredne tri sezone, odnosno sezone 2024/25, 2025/26 i 2026/27.

U godinama koje su pred nama Bosna i Hercegovina suočit će se s ozbiljnim izazovima u pogledu održivosti penzionog i zdravstvenog sustava – rekao je Feni demograf Aleksandar Čavić.

Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100 hiljada stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, našu zemlju godišnje napusti najmanje 25 hiljada ljudi, što je optimistična procjena.

– S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Europske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH, istraživanja nevladinog sektora itd. Procjene su različite, ali najoptimističnije procjene govore da BiH na godišnjoj razini napusti 20-25 hiljada stanovnika. BiH je, u najboljem slučaju, ostala bez najmanje 250 hiljada stanovnika u zadnjih deset godina – pojasnio je Čavić.

Prema tome, ističe demograf, podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350 tisuća stanovnika, a neke procjene idu i do pola milijuna manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.

Preko 40 posto stanovništva starije od 65 godina

Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 miliona, odnosno na 1,2 miliona prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.

– Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 miliona stanovnika od čega bi preko 40 posto činila lica starija od 65 godina. Kada su u pitanju troškovi i organizacija socijalne i zdravstvene zaštite u državi, to neće biti održiv sustav, a postat će neodrživo i mnogo prije 2070. godine – smatra on, ističući kako će u godinama ispred nas najbrojnija grupa stanovništva ući u razdoblje od 65+ godina koje se povezuje s godinama za ostvarivanje starosne penzije.

Upravo zbog takvih podataka važno je redovito provoditi popis stanovništva koji je u Bosni i Hercegovini posljednji put proveden 2013. godine, odnosno tri godine nakon što je stanovništvo popisalo većina zemalja svijeta. Popis u BiH tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor bio je hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

– U zemljama koje ne raspolažu drugim načinima za praćenjem broja i strukture stanovništva, popis stanovništva svakako je neophodan. Očekivao sam da ovaj popis bude izveden onako kako je to bila praksa u bivšoj Jugoslaviji i u većini zemalja diljem svijeta, odnosno da će se popis provesti prve godine svakoga desetljeća – smatra demograf Čavić.

Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.

– Pored kontinuiranog praćenja kretanja broja stanovnika, popis je bitan da bismo utvrdili broj i najznačajnije strukture stanovništva u određenom trenutku te da prema tome prilagodimo javne politike koje se provode. Nijednu javnu politiku ne možemo provesti ukoliko ne znamo kojim brojem i kojim strukturama stanovništva raspolažemo, odnosno na koji broj i strukturu stanovništva se primjenjuje javna politika – rekao je on.

Registar stanovništva i iseljeništva

Kada i ukoliko dođe do popisa stanovništva, Čavić naglašava kako bi on trebao biti temelj za uspostavljanje Registra stanovništva koji bi bio reguliran u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti.

– Taj Registar stanovništva bi trebao, radi rasterećenja nekog oblika političke zloupotrebe, sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Takvi podaci bili bi korisni u planiranju određenih aktivnosti – pojasnio je.

Dodatno pojašnjava da BiH ima pouzdane podatke o rađanju i umiranju, međutim statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i kao takva je zastupljena s manje od 5 posto.

– Takva metodologija praćenja vanjskih migracija ne daje pouzdane rezultate i stoga se ne objavljuje. Postoji dovoljno tehničkih uvjeta koji kontinuirano mogu pomoći u praćenju vanjskih migracija kako bismo uvijek imali aktualne podatke o broju i osnovnim strukturama stanovništva – smatra demograf Aleksandar Čavić.

Kada ćemo popisati stanovništvo?

Iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa, ove godine je njegova provedba upitna jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon. Iz Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine Feni su kazali kako u proračunskom zahtjevu nisu tražena sredstva za popis stanovništva.

Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske. Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje.

– Sve tri statističke institucije (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS) su utvrdile da se prijedlog Zakona o popisu stanovništva ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti, poput datuma početka popisa, popisnih pitanja, proračuna, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavke IT opreme, provođenja pilot popisa i drugih pojedinosti, a koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazala je Feni Mirsada Adembegović, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BiH.

Dodala je kako je za realizaciju navedenih aktivnosti potrebno da se, pored statističkih, uključe i druge relevantne državne i entitetske institucije.

– Što se tiče samog termina popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku BiH će postupiti u skladu s članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem stoji: “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma” – zaključila je Adembegović.

Ove godine popisuje se poljoprivreda

Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, trenutno radi na pripremama za Popis poljoprivrede čija se realizacija planira krajem 2023. godine.

– U oktobru prošle godine uspješno je proveden Probni Popis poljoprivrede s ciljem da statističke institucije provjere organizaciju, metodologiju, tehnička rešenja elektronskog upitnika, aplikaciju za kontrolu materijala, vrijeme potrebno za instruktažu i popisivanje gazdinstava, s ciljem da se puni popis poljoprivrede provede što kvalitetnije i efikasnije. U skladu s tim, predstavnici sve tri statističke institucije rade analizu i podataka i stečenih iskustava iz probnog popisa koje će koristiti u aktivnostima vezanim za pripremu punog popisa poljoprivrede – rekla je Adembegović.

Agencija za statistiku BiH je, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, sačinila zajedničku, usuglašenu Informaciju o potrebi pripreme, provođenja i diseminacije rezultata Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. i prijedlog Odluke o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu Akcijskog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. godine i dostavila ih Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Pored toga, Agencija za statistiku BiH je uputila i zahtjev za ekspertsku pomoć Delegaciji EU u BiH koji je u proceduri odobravanja.

(Fena)

Evropska unija predložila je novi zakon koji se odnosi na saobraćaj i kojim se uvodi digitalna vozačka dozvola na nivou cijele Unije, ali i smanjenje starosne granice za dobijanje vozačke dozvole na 17 godina.

Novim zakonom osobe stare 17 godina, koje dobiju vozačku dozvolu, moći će da voze samo u pratnji punoljetne osobe koja također ima vozačku dozvolu, piše Times of Malta.

Kako se navodi, glavni cilj novog zakona je suzbijanje saobraćajnih prekršaja širom Evrope i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi važila u cijelom bloku.

Zakonom se također predlaže da se svi novi vozači podvrgnu dvogodišnjem probnom roku, uz pristup nulte tolerancije na vožnju u alkoholisanom stanju.

Evropska komisija saopštila je da je više od 20.000 ljudi poginulo prošle godine u saobraćajnim incidentima na putevima Evropske unije.

Nova pravila će organima za sprovođenje zakona omogućiti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola, za koje je Komisija rekla da će pomoći u identifikaciji prekršilaca i osigurati da plate svoje kazne.

Više od 40 odsto prekršaja u prekograničnom saobraćaju ostaje nekažnjeno, rekla je komesarka EU za saobraćaj Adina Valean na konferenciji za novinare u Briselu.

"Prijedlog se bavi unapređenjem prekogranične saradnje. Oni koji voze opasno ne smiju da se izvuku", dodala je ona.

Prema novim pravilima, ako neko lice bude diskvalifikovano za vožnju u jednoj zemlji, biće diskvalifikovano za vožnju širom EU.

Novu digitalnu vozačku dozvolu priznale bi sve zemlje članice i bila bi "prva u svijetu", navodi se u saopštenju Evropske komisije i dodaje da će zemlje članice i dalje imati pravo da izdaju dozvole svojim građanima.

Više od 2.500 ljudi "skinuto" je sa spiska nezaposlenih osoba koje su se prijavile za pomoć Federalne vlade u iznosu od 100 KM, a da do danas nisu dobili obrazloženje zbog čega i ko ih je uklonio sa liste. Jedna neformalna grupa građana u Zenici pokušava saznati upravo to, pa su zbog toga organizovali čak pet protesta, ali konkretne informacije nemaju.

Federalna vlada je prošle godine donijela odluku o isplati jednokratne novčane pomoći od 100 KM za nezaposlene osobe u Federaciji BiH.

Isplata naknade vršena je putem kantonalnih službi za zapošljavanje koje su podatke o broju nezaposlenih dostavile Federalnoj vladi. Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba, piše Žurnal.

Ali nisu svi koji su se prijavili za pomoć istu i dobili. U Zeničko-dobojskom kantonu broj onih koji su ostali bez 100 KM procjenjuje se na par hiljada. Medina Juhić i Jasmina Osmančević iz Zenice već mjesecima pokušavaju dobiti odgovor koliko osoba nije dobilo 100 KM, te iz kog razloga. Resorna ministarstva, Federalna vlada, Služba za zapošljavanja Ze-do kantona… sve su to institucije kojima su se obraćale sa kolegama kao neformalna grupa građana, ali konkretnog odgovora još uvijek nema:

– Bilo je tu različitih obrazloženja, ali nijedno konkretno i sa dokazom – prvo da je greška u transakcijskim računima kod banaka, zatim da je Federalno ministarstvo za boračka pitanja „skidalo“ neke korisnike sa liste jer su dobijali pomoć po drugom osnovu. U Federalnom zavodu za zapošljavanje su nam rekli da nisu revidirali liste. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike odgovorili da nije nadležno za provođenje uredbe.

Žurnal se obratio Službi za zapošljavanje Ze-do kantona ali nisu poslali konkretne podatke o broju onih koji pomoć nisu ostvarili:

– Kada je u pitanju broj osoba koji nisu primile naknadu, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću i preciznošću odrediti tačan broj navedenih osoba obzirom da se ne može unaprijed tvrditi da bi navedene osobe ispunjavale pravo na jednokratnu naknadu.

U Službi kažu da je do ove situacije došlo zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu te da je spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.8.2022.godine:

– Kao još jedan razlog, posebno napominjemo da zbog kratkih rokova navedene probleme nismo bili u mogućnosti ispraviti u propisanim rokovima koji su zadani Uredbom. U cilju rješavanja navedenog problema imajući u vidu rokove koji su propisani Uredbom a vezano za realizaciju navedene pomoći, ova Služba je pokrenula inicijativu za izmjene i dopune Uredbe kako bi se odgovarajućim izmjenama stvorila mogućnost za isplatu navedenih sredstava svim osobama za koje se utvrdi da imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu.

Nakon velikog broja osoba koje su im se javile, kao i informacija koje su dobile iz drugih izvora, Medina i Jasmina procjenjuju da broj osoba koje nisu primile naknadu između 2.500 i 2.800. Posebno je apsurdna situacija što jedan broj njih nije imao račune o bankama, uglavnom stanovnici okolnih sela. Kako bi dobili 100 KM, često su putovali u najbliži grad, otvarali transakcijski račun u banci i tako na kraju potrošili novac a ostali bez naknade.

Nekoliko puta bile su na sastanku kod direktora Službe Ante Pešića (HDZ):

– Rekao nam je da broj onih koji nisu dobili pomoć nije bitan, da mu nije jasno zašto nas to zanima. Imputirao nam je i da su naši protesti, kojih je ukupno bilo pet, politički motivisani i da želimo da ga smijenimo. Ovdje se više ne radi o 100 KM već o srozavanju ljudskog dostojanstva.

Na svim protestima koje su organizovale morali su ispuniti stroge zahtjeve policije. Dobijale bi, pričaju, dugačku listu obaveza koje moraju ispuniti ako žele okupljanja:
– Budu i “marice” i dosta policije, a nikada nijednog incidenta.

Od strane Vlade Federacije BiH na ime isplate jednokratne novčane naknade JU Služba za zapošljavanje ZDK proslijeđeno je ukupno 3.331.400 KM. Služba je od te sume Vladi vratila 22.300 KM, kažu za Žurnal.

– Nakon popunjenog zahtjeva za informaciju zbog neisplaćene naknade od 100 KM, pitala sam službenicu ko će mi odgovoriti na ovaj zahtjev – samo je slegnula ramenima. Na moje pitanje o čemu se radi niko ništa nije znao, rekli su mi – mi smo samo ovdje da uputimo predmet dalje na obradu. Razočarana u cijeli sistem evidentno pokušaja manipulacije tim novcem , slala sam dopise svim institucijama koje sam mogla povezati u realizaciji ove uredbe… nikakvih odgovora, nikakvih rješenja, nigdje novca, i tu se nadaju da će biti kraj – napisala je jedna Zeničanka koja se prijavila ali nije dobila pomoć.

Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba. Najviše iz Tuzlanskog kantona (43.405), Kantona Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskog (33.314), Hercegovačko-neretvanskog (21.734), Srednjobosanskog kantona (18.430), Unsko-sanskog (16.800), a zatim Zapadno-hercegovačkom kantonu (6.696) Kantonu 10 (4.070), Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde (2.190), te u Posavskom 2.176 osoba.