Nakon što su potpisani ugovori o dodjeli poticaja za samozapošljavanje i zapošljavanje sa 28 bivših branitelja iz općina Olovo, Breza, Kakanj i Visoko, jučer su u sjedištu Vlade Zeničko-dobojskog kantona potpisan 21 ugovor sa korisnicma poticaja iz Zavidovića, Žepča, Usore, Doboj Juga i Zenice koji su osnovali nove firme te osam poduzetnika koji su ranije pokrenuli biznis.

U petak je planirano potpisivanje ugovora sa korisnicima poticaja iz općina Tešanj i Maglaj, čime će biti završeno potpisivanje ugovora sa svih 91 korisnika programa "Prvi biznis" i "Biznis plus", koje Vlada ZDK realizira već nekoliko godina i u sklopu kojeg se podstiče samozapošljavanje, proširenje djelatnosti te zapošljavanje u te firme nezaposlenih sa evidencije nezaposlenih ZDK-a. Za ovu namjenu u budžetu Vlade Zeničko-dobojskog kantona za 2020. godinu osigurano ukupno 660.000 KM.

Premijer Mirza Ganić poželio je bivšim braniteljima puno sreće i uspjeha u poduzetničkim vodama, ističući da će vlada i resorno ministarstvo nastaviti pružati podršku razvoju pokrenutih biznisa.

-Branili ste Bosnu i Hercegovinu kada je bilo najteže, a ovo je naš način da pomognemo i pružimo podršku da riješite pitanje egszistencije - rekao je Ganić, navodeći da će vlada subvencionirati novoosnovane firme sa 8.000 KM, a do 5.000 KM dobit će firme koje su zaposlile jednog ili više radnika sa evidencije nezaposlenih u ZDK-u.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković rekao je da je kroz ove programe u ZDK-u do sada osnovano više od 800 firmi, od kojih je većina opstala na tržištu.

-Prošle godine smo imali 113 firmi osnovanih 2018. godine koje su tražile podršku za zapošljavanje novih radnika kroz program "Biznis plus", što znači da velika većina opstaje. Kroz ovaj program podržavamo razvoj i vršimo monitoring, tako da smo s ovim programom prezadovoljni - rekao je Čolaković.

Među korisnicima programa "Biznis plus" je i poduzetnik Željko Šumić iz Žepča koji je uz podršku Ministarstva za boračka pitanja osnovao firmu prije tri godine, a ove godine je zaposlio osmog radnika.

-Potrebno je da država prepozna i pruži podršku poduzetnicima, kao što se to radi i u zemljama okruženja, jer ako ta podrška izostane nećemo biti konkurentni - rekao je Šumić.

Među tri firme iz općine Doboj Jug koje su ove godine dobile poticaj je i obrt Mirze Ahmetovića, koji je u 2020. godini dobio pomoć za zapošljavanje trećeg radnika. Poticaj je isplaćen na vrijeme, a odluka vlade da subvenciju početkom ove godine isplati jednokratno, kaže, spasila ga je u trenutku kada je obim posla bio smanjen zbog pandemije koronavirusa.

-Ovo za općinu Doboj Jug znači mnogo. Mi smo imali i ranijih godina pripadnike koji su iskoristili ovu mogućnost, a to pokazuje ozbiljnost i općine i Vlade ZDK - rekao je načelnik Općine Doboj Jug Mirnes Tukić.

U narednom periodu planirano je potpisivanje ugovora o zapošljavanju boračke populacije u firmama.

Press služba ZDK

Dana 21.07.2020. godine, u 18,30 sati, u ulici Husein-kapetana Gradaščevića, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko motorno vozilo marke „Audi“, registarskih oznaka K51-E-471, kojim je upravljalo lice M.I., rođeno 1958. godine, iz Usore i pješaci: K.A., rođena 1991. godine, iz Zenice, koja je zadobila lakše tjelesne povrede i dijete rođeno 2016. godine, koje je tom prilikom zadobilo teške tjelesne povrede konstatovane u Službi hitne medicinske pomoći Tešanj.

Na mjestu nezgode je izvršen uviđaj od strane istražitelja Policijske stanice Tešanj pod nadzorom dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.

Američko ministarstvo pravde podiglo je optužnicu protiv dva kineska hakera koja su otkrivena tokom pokušaja krađe podataka vezanih za istraživanje u vezi pronalaska vakcine protiv bolesti COVID-19, piše Engadget.com. U optužnici se tvrdi da je to dio mnogo šire, globalne kampanje.

Optuženi hakeri su probili zaštitu u računarskoj mreži biotehnološke firme iz Massachusettsa koja radi na razvoju COVID-19 vakcine i testiranju različitih tretmana ove bolesti.

Ovo nije iznenađenje, piše Engadet, jer je u aprilu otkriven još jedan sličan napad, a u maju je FBI upozorio da hakeri iz Kine pokušavaju ukrasti COVID-19 istraživanja iz američkih organizacija koje se bave time. Također, tokom ovog mjeseca ruski hakeri su targetirali zdravstvene organizacije iz Kanade, Velike Britanije i SAD-a. Ipak, optužbe koje su podignute su prve koje oficijelno optužuju strane hakere za te napade.

'Utočište cyber kriminalcima'
"Kina je sada, zajedno sa Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom, uzela učešće u tom sramnom klubu nacija koji pružaju sigurno utočište cyber kriminalcima (...)“, rekao je o ovom skandalu John C. Demers, pomoćnik glavnog državnog tužioca za nacionalnu sigurnost.

U obrazloženju optužbe navodi se da su hakeri radili za kinesku Vladu (za Ministarstvo državen sigurnosti), ali su napade navodno sproveli samoinicijativno. Za sada nema potvrde da li su uspjeli da dođu u posjed nekih istraživanja.

(Al Jazeera)

U prvih pet mjeseci ove godine izvoz iz BiH iznosio je 4 milijarde i 61 milion KM, što je za 16 posto manje nego u istom periodu 2019. godine. BiH je za pet mjeseci izvezla 773 miliona KM manje robe u poređenju istim periodom prošle godine, piše BiznisInfo.

U istom periodu, uvoz je iznosio 6 milijardi i 604 miliona KM, što je za 19,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dakle, uvezli smo robe manje za milijardu i 570 miliona u odnosu na prvih pet mjeseci 2019.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2 milijarde i 543 miliona KM.

Gledajući podatke samo za maj, BiH je izvezla robe u vrijednosti od 736 miliona KM, što je za 28,3 posto ili za 292 miliona KM manje u odnosu na maj prethodne godine.

Riječ je o tek blagom oporavku izvoza u odnosu na april kada je pad iznosio 32,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Uvoz se nije skoro nimalo oporavio jer je pad u maju iznosio 34,6 posto nakon pada od 35,2 posto u aprilu.

Inače, izvoz u zemlje CEFTA u pet mjeseci ove godine je iznosio 633 miliona KM, što je za 16,3 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine, dok je uvoz  bio 816 miliona KM, što je smanjenje za 12,8 posto.

Izvoz u zemlje EU za pet mjeseci je iznosio 2 milijarde i 982 miliona KM, što je pad za 16,5 posto, dok je uvoz bio 4 milijarde i 7 miliona KM, za 20,1 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a prema podacima Agencije za statistiku BiH.

(biznisinfo.ba)

Obavještavamo Vas da će dana 23.07.2020 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:00 h do 16:00 h na trafo područiju:Kotlanice 2 (Muhića potok),Srednja Raduša, Dolac, Raduša Lipe.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ;032-665-208 ; 032-665-225.

Opća bolnica u Tešnju ima laboratoriju u kojoj rade testiranja na koronavirus, a testova im je ostalo za još samo nekoliko narednih dana, javlja Anadolu Agency (AA).

U Službi za mikrobiologiju Opće bolnice Tešanj radi laboratorija za molekularnu dijagnostiku koja je od 18. maja certificirana za testiranja na COVID-19. U njoj se dnevno obave 24 testiranja. Testovi su priznati u Evropi i SAD-u, na bosanskom i engleskom su jeziku.

"Opća bolnica Tešanj je 14. aprila tekuće godine uputila zahtjev Federalnom ministarstvu zdravstva za obavljanje detekcije na COVID-19 i izolacije. Resorno ministarstvo je 18. maja dalo rješenje za verifikaciju laboratorije za testiranje na koronavirus", ističe direktor Opće bolnice Tešanj dr. Hasan Škiljo u razgovoru za AA.

On je kazao da su morali ponovo pripremiti odjel, uložiti u prostor, ali i kupiti dodatnu opremu.

"Pristupili smo od građevinskih radova, specijalne ventilacije za ovaj laboratorij. Međutim, sve smo to uradili za 20-ak dana", kaže dr. Kadrija Abduzaimović, šefica Odjela za molekularnu laboratoriju.

Tada je kupljeno stotinu komercijalnih testova kako bi se oprema isprobala, a potom je i posuđeno 1.000 testova od Kantonalne bolnice Zenica. Testovi koji su dati Zeničko-dobojskom kantonu na korištenje, preusmjereni su samo na Kantonalnu bolnicu Zenica, ništa nije dato Općoj bolnici Tešanj, dodaje dr. Abduzaimović.

"Mi smo potpisali ugovor o posudbi s Kantonalnom bolnicom Zenica koji nam nalaže da prilikom raspodjele testova s federalnog nivoa, u kome Opća bolnica Tešanj treba dobiti 3.000 testova, hiljadu testova vraćamo Kantonalnoj bolnici Zenica, međutim do raspodjele još nikada nije došlo", ističe dr. Škiljo.

Trenutno Opća bolnica Tešanj ima testova koji će biti dovoljni do kraja sedmice.

"Imamo još 50-ak testova, a danas u našem odjeljenju leži 30 pacijenata. Mi smo 40 kreveta s plućnog odjeljenja osposobili za COVID odjeljenje", navodi dr. Škiljo.

Za nepuna dva mjeseca ova je bolnica potrošila hiljadu testova.

"Teško je reći koliko nam testova treba, radi se o hiljadama, a ne o desetinama. Pa, samo sto testova nam ode za nepunih pet dana", ističe dr. Abduzaimović, dodajući kako svaki dan zahtijeva testiranja, retestiranja...

Opća bolnica Tešanj je naručila još stotinu komercijalnih testova, a sve testove koji se ne mogu stići odraditi u ovoj bolnici, šalju u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Osim testova na koronavirus, nedostaje i briseva.

"Ministarstvo zdravstva FBiH je poslalo odgovor da raspodjele testova neće biti te da se koristimo tenderskim rješenjima", kaže direktor Opće bolnice Tešanj, dodajući kako je svakim danom sve više zahtjeva za testiranje, a sve manje testova.

Osim testova, ova je bolnica uputila zahtjev i za brzim ekstraktorom, odnosno brzim detektorom pomoću kojeg se testovi vrše mnogo brže. Recimo, Kantonalna bolnica Zenica vrši 98 testiranja dnevno, tako da je to čak tri puta više negoli što se vrši testiranja u Općoj bolnici Tešanj.

"Mi očekujemo isto vrednovanje kao i Kantonalna bolnica Zenica, jer nam je brzi ekstraktor uveliko potreban", ističe šefica Odjela za mikrobiologiju dr. Abduzaimović.

Prije dvije godine je u Općoj bolnici Tešanj osposobljen laboratorij za molekularnu dijagnostiku gdje su se radili testovi na humani papiloma virus (HPV), testove na trombofiliju i spolno prenosive bolesti. I to je razlog zbog čega je ova bolnica mogla brzo osposobiti taj dio za PCR testiranja. Iako je na početku bio jedan tim, uz dr. Kadriju Abduzaimović, na Odjelu za mikrobiologiju, Opća bolnica Tešanj je u procesu osposobljavanja još dva tima koja će biti na ovom odjelu jer, kako zaključuje dr. Abduzaimović, osim testova i opreme, potreban je i kvalitetan tim koji će svakodnevno raditi.

(M.H./AA)

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore za dodjelu poticaja za samozapošljavanje i zapošljavanje branilačke populacije iz Olova, Breze, Kaknja i Visokog.

Braniteljima će poticajna novčana sredstva biti dodijeljena u okviru programa "Prvi biznis" i "Biznis plus" Vlade ZDK za 2020. godinu, koji ova vlada realizira već nekoliko godina, a podstiče se samozapošljavanje, proširenje djelatnosti te zapošljavanje u te firme nezaposlenih sa evidencije nezaposlenih ZDK-a.

Vlada će pomoći osnivanje 76 novih firmi, a 15 postojećih, ranije formiranih firmi, dobit će poticaj za zapošljavanje dodatnih radnika. Danas je potpisano 28 ugovora, a do kraja sedmice ugovori će biti potpisani i sa korisnicima iz ostalih općina Zeničko-dobojskog kantona.

"Danas je u ZDK svečanost iz razloga što u ovoj teškoj situaciji, u vremenu pandemije koronavirusa kada se privreda suočava sa velikim problemima, imamo priliku da otvaramo nove firme i kao Vlada ZDK dajemo i pružamo podršku takvim firmama. Ovim poticajima svjedočimo da se borimo za svako radnog mjesto i za zdravlje svakog čovjeka, jer će sa 8.000 KM subvencionirati novoosnovane firme, a do 5.000 KM dobit će firme koje su zaposlile jednog ili više radnika sa evidencije nezaposlenih u ZDK-u", kazao je premijer ZDK Mirza Ganić.

Prva rata, najavio je, bit će isplaćena odmah, a druga nakon ispunjenja “određenih obaveza”. Vlada ZDK na taj način želi da ima kontrolu realizacije projekta.

"Ono što smo mi vidjeli kroz projekte koji su aplicirali, zaista se radi o firmama koje imaju budućnost, jer se radi o malim biznisima koji su zasnovani na jednoj porodičnoj “ekipi”. Siguran sam da ćemo i u 2021. godini većinu ovih firmi potaknuti za nova zapošljavanja, jer su bazirane na zdravoj osnovi", istakao je Ganić.

Umjesto u tri kvartalne rate, podsjetio je, poticajna sredstva u iznosu od 8.000 KM za otvaranje novih firmi po ugovorima za 2019. godinu, isplatili su jednokratno, jer su željeli da te firme uspješno prebrode krizu koju je prouzročila pandemija koronavirusa. Ganić je najavio da, ako takva podrška bude potrebna i ovim kompanijama, "neće biti problem da Vlada ZDK donese novu odluku i ta sredstva ubrizga odmah".

Programom je podržano osnivanje firmi u svim oblastima privređivanja, poljoprivredi, starim zanatima, ugostiteljstvu i turizmu, a obaveza korisnika je da firma radi najmanje 24 mjeseca.

"Vi ste, uprkos svemu, dokaz da može doći jedna grupa ljudi koja može nositi teret BiH. Mi smo, zajedno s vama, odnosno vi zajedno s nama, otvorili 76 novih firmi na području ZDK-a i ja vam od srca čestitam. Zaista pokazujete hrabrost koju ste pokazali u odbrani BiH", poručio je braniteljima resorni ministar Fahrudin Čolaković.

Press služba ZDK

Šest mjeseci nakon što su dobili ključeve stana u Doboju, bračni par Tubić, Bojana i Goran, uskoro će se preseliti u svoj dom do kojeg su došli u okviru projekta sufinansiranja kupovine 100 stanova mladim bračnim parovima, koji realizuje lokalna zajednica.

Do sada je 18 parova kroz dva javna poziva na ovaj način steklo nekretninu.

"Mi smo trenutno u procesu useljavanja, podstanari smo u drugoj zgradi, opremamo svoj stan. Površina našeg stana je nekih 47 kvadrata. Ukupna vrijednost stana je 70.000 KM, suprug i ja platili smo trećinu te ukupne vrijednosti", kaže Bojana Tubić.

Sa žaljenjem konstatuje da je zbog pandemije virusa korona dobila otkaz, ali s obzirom na to da je suprug zaposlen, neće im biti problem da izmiruju svoje kreditne obaveze.

Oni svoj stan otplaćuju po modelu finansiranja koji predviđa da grad Doboj izdvaja 70, a supružnici 30 procenata sredstava, s tim da oni ne mogu birati lokaciju na kojoj će se nalaziti njihova nekretnina. Lokaciju bira grad.

Drugi model predviđa da bračni bar bira lokaciju stana i plaća ga sa 51 procentom novca, a grad ostalih 49.

Treći javni poziv za sufinansiranje kupovine stanova je završen, a do sada se prijavilo 25 parova.

"Bila je pauza zato što u momentu nije bilo stanova na tržištu, mi imamo trenutno u vlasništvu grada 12 stanova. Čekamo da se na tržištu pojave stanovi sa upotrebnom dozvolom. Svi mladi ljudi koji su aplicirali, koji ispunjavaju uslove, dobiće svoje stambene jedinice, samo neki će morati malo čekati", izjavio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja. Podsjetio je da je u pripremi još jedna odluka za mlade bračne parove.

"Dobijanjem trećeg djeteta stan prelazi u njihovo trajno vlasništvo, moći će ga prometovati kako bi proširili svoju stambenu jedinicu. Petočlana porodica ima potrebu sigurno za većim stambenim prostorom, znajući da su stanovi za mlade bračne parove od 40 do 75 kvadrata", rekao je Jerinić.

Sklapanje braka je samo jedan od uslova koji parovi mlađi od 30 godina treba da ispune da bi učestvovali u projektu sufinansiranja kupovine 100 stanova, osim toga, najmanje tri godine moraju imati mjesto prebivališta u Doboju, da im je to prvi brak te da na teritoriji BiH ne posjeduju nekretnine, a u bračnoj zajednici moraju ostati najmanje dvije decenije, koliko će otplaćivati stambeni prostor.

Skupština grada je 3. septembra 2019. usvojila odluku da parovima pomogne pri kupovini stanova, a svi vjenčani nakon 11. septembra, kada je odluka stupila na snagu, mogu da učestvuju u trci za stanove.

(N.N.)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 22.07.2020.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 22.07.2020.(srijeda):
- PJD Tešanj
1.DV 10 Kv Trepče
Naselja; Čifluk, Križanovići, Medakovo Prljuga, Medakovo Trepče, Barica, Trepče Dom, Škola Trepče, Zlatići, Zlatići 2 i Repetitor Trebačko Brdo, od 08:00 do 16:00 sati
2.Trafo područje Ljetinić Usora br,1191, od 09:30 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 02 01 32.

Grupa roditelja pokrenula je peticiju da ukoliko se u septembru nastava bude odvijala na daljinu Vlada RS snosi troškove učenja đaka na taj način da se roditelju po djetetu isplaćuje mjesečna naknada od 500 KM.

Naime, kako kažu, u tom slučaju bi roditelj mogao i da uzme neplaćeni odmor pa bude učitelj svom djetetu ili da plati stručno lice.

Ognjenka Jovičić, majka troje osnovaca iz Gradiške, koja je s grupom zabrinutih roditelja pokrenula ovu peticiju, ističe za "Nezavisne" da strahuju šta će se desiti u septembru i na koji način će se odvijati nastava.

"Vjerujem da sve nas koji imamo djecu školskog uzrasta već muči pitanje šta će se desiti ove školske godine. Da li će djeca pratiti nastavu iz školskih klupa ili preko TV ekrana? Mnogo nas je koji se bojimo te neizvjesnosti i onoga što dolazi", ističe Jovičićeva. Prema njenim riječima, kako se ne bi ponovila situacija s kraja prošle školske godine grupa roditelja odlučila je da pokuša da nešto promijeni.

"Prvo smo krenuli s online peticijom čisto da ispitamo javno mjenje oo tome, pa ćemo onda nakon toga s konkretnom brojkom da se uputimo prema Ministarstvu prosvjete i kulture RS i nakon toga s našim zahtjevima i prema Vladi RS", kazala je Jovičićeva. Kako kaže, ne misle da će nadležni da se obraduje toj ideji i da je prihvate.

"Međutim, nadamo se i vjerujemo da će, kada zaprijetimo nekome 'po džepu', početi da razmišljaju u pravcu kako da nešto urade da budemo mi roditelji, ali i učenici zadovoljni", pojasnila je Jovičićeva i dodala da smatraju da online obrazovanje nije rješenje, posebno za osnovce.

"Neki od nedostatak su i to što djeca do sedmog razreda nisu informatički opismenjena, do četvrtog razreda nisu savladali latinicu, djeca samostalno ne mogu da prate nastavu i obavljaju zadatke i mnogo je drugih problema", zaključila je Jovičićeva.

Nakon što je pokrenuta, online peticija na društvenim mrežama privukala je mnogobrojne zabrinute roditelje, koji su se uključili u raspravu šta ukoliko bi se nastava odvijala na daljinu.
Glossa - centar za njemački jezik

Jedna majka napisala je da su višečlane porodice veoma teško prošle kroz online nastavu na kraju školske godine.

"Neki ne mogu priuštiti za svako dijete po sobu, prostor za slušanje nastave, kao i tišinu i mir dok se vršila provjera znanja", napisala je ona. Dodala je da od septembra ima tri školarca, od prvog pa do šestog razreda, plus dvogodišnjaka.

"Da li neko ima ideju kako biti majka i učiteljica u ovoj situaciji", pita se ona.

Zahtjevi ukoliko dođe do online nastave

- da se svakom učeniku obezbijedi potrebna tehnička oprema

- da se omoguće odlasci na konsultacije

- da aplikacije budu jednostavne za korištenje

- način nastave i slanje zadaća da budu objedinjeni na jednom portalu

- da se vrati novac koji su roditelji izdvojili za udžbenike

- novčana naknada po svakom djetetu u iznosu od 500 KM.

(N.N.)