Zbog ekstremno visokih temperatura, sa dužim sušnim periodima i malim količinama padavina, ali i velikom potrošnjom vode, na području općine Tešanj 29. jula uveden je I stepen redukcije, a 13. augusta II stepen redukcije. Sve ovo je bio povod za današnju press konferenciju, na kojoj su o trenutnom stanju u vodosnabdijevanju govorili Direktor Komunalnog preduzeća RAD Adnan Lihić i Općinski načelnik Suad Huskić.

JP RAD Tešanj koje upravlja vodoizvorištima i vodovodnim sistemom u vlasništvu Općine Tešanj kontinuirano provodi mjere, aktivnosti i projekte u cilju obezbjeđenja kontinuiranog snabdijevanja korisnika pitkom vodom. Sve te aktivnosti rezultirale su time, da od jula/augusta 2017 do 29.07.2021. godine na području općine Tešanj nije bilo potrebe za redukcijom. Nakon što je najavljen sušni period i visoke temperature, JP RAD je u više navrata putem letka koji je isporučen uz junski račun i više javnih apela putem medija korisnike upozoravalo na racionalnu potrošnju i štednju vode, što nije dalo željene rezultate, te je uveden I stepen redukcije, a nakon toga i II stepen.

Vodovodna mreža o kojoj brine JP RAD je u dužini cca 400 kilometara, sa cca 20 rezervoara, i cca 50 pumpnih postrojenja.
"JP RAD rukovodi sa 4 vodoizvorišta i to: Izvorište Crni vrh (Stupa i Mekiški potok) koje u prosjeku daje 20 l/s (a sada isto daje 5 l/s), Izvorište Jelah Polje (5 B + PEB 1) koje u prosjeku daje 60 l/s (a sada isto daje 47 l/s), Izvorište Miljanovci koje u prosjeku daje 5 l/s (a sada isto daje 1,2 l/s). Dakle, od prosječnog kapaciteta ova tri izvorišta 85 l/s tj. 7.344 kubika na 24h, sada smo na 53,2 tj. 4.596 kubika na 24h., dakle cca 2.500 kubika manje unutar svaka 24h imamao na raspolaganju. Izvorište Kraševo kao zaseban sistem, je stabilno hvala Bogu, korisnici (cca 800 priključaka) sa tog vodizvorišta su uvažili naše apele i instrukcije tako da područje Kraševa i Lepenice do danas nije imalo ni dan redukcije", naglasio je Direktor JP RAD, Adnan Lihić.

"U toku su građevinski i drugi radovi na uključenju dodatnih izvora napajanja bunara. Očekujemo početne pozitivne efekte tokom vikenda 21 i 22.8.2021.godine. To će stabilizovati trenutne prilike, ali nažalost neće spriječiti redukcije. Osim toga, pojačan je nadzor potrošnje i naši inspektori su svakodnevno na terenu. Svi, za koje se utvrdi da nesavjesno troše vodu će biti sankcionisani ili će potpuno biti isključeni sa sistema. Komunalno preduzeće RAD i Vatrogasna jedinica su uključeni i po pozivu građana iz područja u kojima imamo nedostatak vode, cisternama dostavljaju vodu. Uglavnom je riječ o visinskim kotama. U narednom periodu slijedi gradnja novog bunara PEB 3, koji bi sljedeće godine trebao biti u funkciji. Za septembarsku sjednicu Općinskog vijeća pripremamo rebalans Budžeta i druge odluke kojima bismo omogućili gradnju novog bunara", istakao je Općinski načelnik Suad Huskić u svom obraćanju.

S obzirom da se i u narednom periodu očekuju visoke temperature bez padavina, molimo korisnike vodovodnog sistema da budu racionalni i odgovorni, te da ličnim primjerom doprinesu stabilizaciji sistema i vraćanju sistema u režim bez redukcije.

Bosnu i Hercegovinu su 2014. godine zadesile katastrofalne poplave, od donatora su za sanaciju štete i upravljanje rizicma od poplava stigle na stotine miliona evra, ali nadležni u institucijama vlasti se i dalje nisu dovoljno angažovali da smanje rizike od novih poplava.

Ono što je takođe poražavajuće je da nema konkretnih podataka kako su utrošene donacije koje su u BiH stigle za sanciju šteta od poplave 2014.

Podsjetimo, u poplavama koje su BiH zadesile prije više od sedam godina poginulo je više od 20 osoba, a materijalna šteta je procijenjena na oko 1,7 milijardi maraka.

Posljednji podaci o donacijama iz 2016. godine

U Ministarstvu finansija i trezora BiH zadnji ažurirani podaci o donacijama, kojima raspolažu, su iz 2016. godine.

„Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je posljednji Finansijski pregled aktiviranih sredstava međunarodne pomoći za saniranje šteta od poplava sa 31. oktobrom 2016. godine, budući da je u periodu od jula 2014. godine do kraja oktobra 2016. godine alocirano ukupno 85 odsto obećanih sredstava na donatorskoj konferenciji“, istakli su u Ministarstvu i dodali da se preostali dio od obećanih sredstava alocira putem tekućih projekata donatora, koji su javno dostupni u DMD bazi podataka.

Ako govorimo o konkretnim ciframa sredstava koja su prikupljena na donatorskoj konferenciji, ukupno je obećano 810,4 miliona evra, dok je alocirano 691,5 miliona evra, a isplaćeno 299,2 miliona evra donacija.

Međutim, u Ministarstvu napominju da oni nisu nadležni za praćenje i izvještavanje o utrošku sredstava, nego je to, ističu, obaveza donatora.

Prema njihovim riječima, kada su u pitanju sredstva koja su prikupljenja preko računa Ministarstva finansija i trezora BiH za pomoć stradalima u poplavama 2014. godine, ona iznose 13,5 miliona maraka.

„Navedeni iznos sredstava je prikupljen u periodu 2014. i 2015. godina, a u pitanju su sredstva po Odluci Savjeta ministara, iz sredstava budžetske rezerve u iznosu od 7,1 milion KM, sredstava u iznosu 773.285 KM po osnovu jednodnevne zarade zaposlenih u institucijama BiH, a preostali dio sredstava od 5,6 miliona se odnosi na donacije iz inostranstva uključujući države, Vlade pojedinih država, međunarodne organizacije, fizička i pravna lica iz zemlje i inostranstva“, pojasnili su u Ministarstvu.

Naglasili su da Ministarstvo ne raspolaže podacima, kad, kako, kome, za koji projekat i koliko je sredstava dodijeljeno.

Katastrofalne poplave 2014. godine najviše je osjetio Doboj, a poplavljeni su još i Šamac, Derventa, Prijedor, Bijeljina, Banjaluka, Čelinac, Janja, Orašje, Odžak, Brčko, Tuzla, Maglaj, Travnik, Žepče i mnoga druga mjesta i naselja.

Da se građani BiH, koji su ugroženi poplavama, mogu oslanjati samo na dobre vremenske prilike, više nego na nadležne, dokazuje i to što neki od najvažnijih projekata zaštite od poplava ni do danas nisu završeni.

Dobojlije i dalje nezaštićene od poplava

U Udruženju građana „Da se ne ponovi 2014“ iz Doboja u izjavi za CAPITAL kažu da je taj grad i daje ugrožen od poplava zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i njenih pritoka, nisu izgrađeni planirani odbrambeni nasipi, nisu uklonjeni objekti koji su nezakonito izgrađeni u velikom koritu Bosne i nije urađena kanalska i kolektorska mreža na području grada.

„Poseban problem su nekoliko desetina nezakonito izgrađenih objekata i nasutog zemljišta u velikom koritu Bosne koji ugrožavaju normalan protok vode u slučaju visokog vodostaja i koji su bili jedan od uzroka plavljenja Doboja u maju 2014. godine, a među njima najveći problem su objekti na lokalitetu Buvlje pijace, „Elektro Doboja“, Dušanića, Josipovića i Đurkovića kojima je potpuno pregrađeno veliko korito rijeke“, pojasnili su za CAPITAL u tom Udruženju.

Kako dodaju, ono što posebno zabrinjava je nastavak gradnje i nasipanja velikog korita Bosne nakon poplave 2014. godine, izdavanje saglasnosti „Voda Srpske“ i grada Doboja za dio izgrađenih objekata i nečinjenja vodne inspekcije, tužilaštva, policije i drugih institucija da se spriječe nezakonitosti i ugrožavanje od poplava.

„Zbog nezaštićenosti od poplava i zbog nesankcionisanja odgovornih za poplave 2014. godine, Dobojlije žive u strahu da bi se mogle ponoviti majske poplave od prije sedam godina, kada se utopilo 11 osoba, poplavljeno nekoliko stotina stambenih i poslovnih objekata i učinjena šteta od nekoliko stotina miliona maraka od koje se Doboj još nije oporavio“, upozorili su u tom Udruženju.

Urađeno manje od deset odsto predviđenog

Masterplanom iz 2014. godine predviđeno je uređenje 4,5 kilometra korita rijeke Bosne, 0,8 km korita Spreče, 2 km korita potoka Liješanj i 1,2 km Oraškog potoka. Plan je predviđao i podizanje nivoa zaštitnog nasipa u dužini 4,5 km, izgradnju 1,2 km zaštitnog nasipa u Barama, izgradnju nove pumpne stanice, izgradnju 3,5 km kanalske i kolektorske mreže i uklanjanje izgrađenih objekata i starog željezničkog mosta.

„Od predviđenog, do sada je samo uređeno 180 metara korita potoka Liješanj i izgrađeno 2,1 km betonskog zida kojim je za jedan metar podignut odbrambeni nasip“, ističu u Udruženju „Da se ne ponovi 2014“.

Utisak im je, kažu, i da su značajno splasnule ambicije i aktivnosti resornog ministarstva, „Voda Srpske“ i grada Doboja da se obezbijedi zaštita Doboja od poplava, s obzirom na to da je do sada urađeno manje od 10 odsto predviđenih poslova.

Kažu da nisu određeni rokovi za realizaciju preostalih poslova, da se razvalači sa ekspropijacijom zemljišta za uređenje korita rijeke Bosne i dobijanjem kredita za finansiranje preostalih radova, te naglašavaju da institucije ponovo postaju zanemaruju obavezu da Doboj i druga područja zaštite od poplava.

Donacijama mahom finansirana sanacija štete

„Za Doboj je, prema procjeni, najveći dio sredstava iz donacija, Fonda solidarnosti RS i drugih izvora korišten za sanaciju štete od poplava, a samo oko 2,5 miliona KM za izradu studija, projektovanje, uređenje vodotoka i podizanje visine odbrambenog nasipa“, kažu u Udruženju.

Dodaju da je za finansiranje uređenja korita Bosne i izgradnju drugih objekata za zaštitu od poplava predviđeno kreditno zaduženje, koje je, kako tvrde, moglo biti izbjegnuto da „vlasnici šljunkara i korumpirani predstavnici institucija nisu prisvojili više desetina miliona maraka od eksploatacije šljunka, koji su trebali biti uplaćeni u budžet u proteklih dvadeset godina“.

Drinski nasip nije izgrađen ni nakon sedam godina

Za početak gradnje Drinskog nasipa od Balatuna do naselja Janja i Batar, u dužini od oko 7,8 km, u sklopu Projekta odbrane od poplava rijeke Drine, istaknuta je „ova godina”.

Da bi taj nasip, za koji je istaknuto da je od velike važnosti, bio izgrađen neophodno je da se okonča eksproprijacija zemljišta.

Dok s jedne strane republičke vlasti tvrde da su gradu Bijeljina dostavile novac za eksproprijaciju, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović navodi da je skupštinska većina „amandmanom oduzela 600.000 KM sa pozicije eksproprijacije”.

U majskim poplavama je na području Bijeljine potopljeno 6.500 kuća, a direktna šteta je procijenjena na 123 miliona KM.

Nasipa nema ni na Sani u Prijedoru

Šta znači biti prepušten sudbini i vremenskim prilikama najbolje znaju stanovnici prijedorskih naselja Tukovi, Raškovac, Topolik, Gomjenica…, a koji su i nakon katastrofalnih poplava 2014. godine potop doživjeli i 2018.

Iako je od poplava 2014. godine prošlo već sedam godina, nasip na rijeci Sani nizvodno dva kilometra u naselju Tukovi, u dužini od 5.286 metara, nikad nije izgrađen. Nije realizovana ni neophodna izgradnja nasipa na desnoj i lijevoj obali Sane u dužini od 2.287 metara.

Aktuelni gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović obećao je izgradnju pomenutih nasipa, kao i uređenje korita rijeka Miloševice i Gomjenice, te čišćenje korita Sane od manastira Klisina do gradskog mosta.

Takođe, republičke vlasti su obećale Prijedoru dati 15 miliona KM za zaštitu od poplava, a Prijedorčani se nadaju da će taj novac zaista biti uložen u zaštitu njihovih života i domaćinstava, te da ih kao i prethodne milione neće „odnijeti Sana“.

Banjaluka: Nakon sedam godina se sjetili urediti korito Vrbasa

Kakva je moć Vrbasa i Vrbanje najbolje su osjetili stanovnici banjalučkih naselja Česma, Karanovac, Lazarevo i Priječani, te mještani opštine Čelinac, a sada su i nadležni, nakon sedam godina od poplave 2014, odlučili da urede korito Vrbasa, za šta će biti izdvojeno 12 miliona maraka.

Planirano je uređenje korita s akcentom na dionicu od mosta u Trnu do mosta na Rebrovcu.

EU: Očekujemo mnogo veći angažman nadležnih u BiH

U Delegaciji EU u BiH u izjavi za CAPITAL ističu da je ulaganje u upravljanje rizikom od poplava i jačanje kapaciteta institucija od najveće važnosti, te da EU nastavlja podržavati BiH u tom području, očekujući od vlasti da se mnogo više angažuju po ovim jako važnim pitanjima.

“Evropska Unija je najveći donator Programa oporavka od poplava sa do sada dodijeljenih oko 84 miliona evra za podršku zajednicama zahvaćenim poplavama u Bosni i Hercegovini. Značajan dio ovih sredstava dodijeljen je BiH za podizanje svijesti o prevenciji od poplava, izgradnji kapaciteta civilne zaštite, kao i provođenju kratkoročnih i srednjoročnih intervencija u oblastima zaštite okoline, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, istakli su u Delegaciji.

Navode da je u posljednje četiri godine EU pomogla 3.000 ljudi u 45 opština i gradova, te da su ukupno izgrađene 423 nove stambene  jedinice, a 600 ih je obnovljeno, dok je 213 porodica dobilo pakete za ekonomsko osnaživanje u oblasti poljoprivrede.

“Za taj projekat EU je izdvojila 12,5 miliona evra, a lokalne vlasti doprinijele su sufinansiranjem, kao i dodjelom zemljišta za korisnike programa u opštinama pogođenim poplavama i klizištima“, pojasnili su u Delegaciji.

Dodaju da, što se tiče sistema prevencije i pripreme za prirodne katastrofe, on podrazumijeva neprekidnu saradnju i napore svih uključenih strana.

„U okviru sveobuhvatne pomoći EU, koja je uslijedila nakon razornih poplava 2014. godine, EU je uložila blizu 25 miliona evra za zaštitu i upravljanje poplavama u BiH. To uključuje podršku integrisanom upravljanju rizikom od poplava razvijanjem sistema za predviđanje hidroloških poplava za rijeku Bosnu i isporuku opreme za nadogradnju mreže osmatranja i infrastrukturnih intervencija na slivu rijeke Save“, kazali su u Delegaciji.

EU, kako navode, pruža pomoć kako bi pomogla spriječiti takve teške događaje, smanjiti rizike i ojačati kapacitete relevantnih službi za spašavanje ljudskih života, životne sredine i imovine.

„Usklađivanje s pravnom stečevinom i standardima EU, posebno kada je riječ o EU direktivi o poplavama, igra važnu ulogu u jačanju spremnosti za reagovanje na poplave“, zaključili su u Delegaciji.

(capital.ba)

Ningbo jedna od najprometnijih luka u Kini po obimu i treća najveća kontejnerska luka na svijetu posle Šangaja i Singapura, već sedmicu dana djelimično je obustavila svoj rad zbog prisustva koronavirusa, što bi moglo da izazove nove logističke probleme i rast cijena transporta robe iz kineskih fabrika.

Kontejnerski terminal Ningbo Meishan najvažniji za rad te luke, zatvoren je prošle sedmice nakon što je utvrđeno da je jedan lučki radnik obolio od COVID-19, prenosi više svijetskih medija.

Meisan terminal opslužuje približno petinu od 30 miliona jedinica ekvivalenta dvadeset stopa (uobičajene mjere u kontejnerskom transportu) koji godišnje prođu kroz ovu luku.

Bloomberg navodi da je usporavanje transporta već počelo da utiče na dopremanje robe u losanđelesku luku, dopremanje prehrambenih proizvoda u Peru, kao i da su brojne špediterske firme ponovo u svoje ugovore počele da dodaju klauzulu koja ih štiti u slučaju kašnjenja zbog COVID-a.

Prošle godine, usporavanje rada značajnih kineskih luka izazvalo je nestašice i poskupljenja široke lepeze proizvoda, od hrane do elektronskih komponenti.

Luka Ningbo saopštila je da svi drugi terminali sem Meishana rade normalno, kao i da aktivno pregovaraju sa špediterskim kompanijama, upućujući ih na druge terminale.

"Preusmjeravanje brodova na druge terminale stvara zagušenje drugih luka, sa kojim smo se svi suočili tokom (pandemije). I primjećujemo da ono raste, što će imati za posljedicu povećanje (cijena) prevoza robe", rekao je Džon Vobensmit, izvršni direktor Genco Shipping & Trading -a u intervjuu za Bloomberg.

Jučerašnja kiša uvelike je olakšala posao vatrogascima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u srijedu ujutro većina požara je ugašena ili stavljena pod nadzor.

Po riječima pomoćnika načelnika za civilnu i protupožarnu zaštitu općine Jablanica Omera Nezirića, sinoćnja obilna kiša ugasila je požare na području te općine i situacija je ovoga jutra stabilna.

Trenutno nema otvorenog plamena, a tokom noći obavljeno je izviđanje dronom i na više mjesta su uočene požarne točke koje se ne mogu uočiti za vrijeme dnevnog svjetla.

– Trenutno pada slabija kiša i nadamo se da neće doći do ponovnog rasplamsavanja vatre. Mi pratimo situaciju na terenu, imamo ekipu u pripravnosti koja je spremna intervenirati ako bude potrebe – dodao je Nezirić.

Slična situacija je i na području Mostara. Iz Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ-a navode kako na požarištima u Bogodolu i Kvanju nema otvorenog plamena. Na nekoliko mjesta gore panjevi, a situaciju kontroliraju pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar.

Na području Stoca požar je i dalje aktivan na području Stupišta i Derana, kao i na lokalitetu Kvanja u dijelu stolačke općini. Gori trava, visoko nisko rastinje, a zbog nepristupačnosti terena onemogućeno je gašenje s kopna.

U općinama Neum, Stolac, Konjic, Prozor – Rama i Čapljina vatrogasci su tijekom jučerašnjeg dana imali nekoliko manjih intervencija, a u srijedu ujutro nema aktivnih požara.

Naglo raste broj zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini. Jučer je potvrđeno 276 novozaraženih i dva smrtna slučaja. Samo u Federaciji BiH u proteklih sedam dana zabilježeno je gotovo hiljadu novih slučajeva.

Nadležni razmatraju uvođenje rigoroznijih epidemioloških mjera, javlja BHRT.

Za manje od dvije sedmice broj novozaraženih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu porastao je za 350 posto.

Najviša incidenca zabilježena je u Neumu, zatim Mostaru i Čitluku. Epidemiološko stanje pogoršano je i u Trebinju, gdje je trenutno hospitalizirano 14 osoba.

– Do prije deset dana u našoj bolnici zbog koronavirusa nismo hospitalizirali nijednu osobu, a sada se taj broj naglo povećava. Od jučer smo samo imali četiri prijema, kazali su u trebinjskoj bolnici.

Iako su proteklih mjeseci brojke zaraženih bile dosta niske, zaboravljamo da je BiH ranije imala najveću stopu smrtnosti, kada uzmemo u obzir broj stanovnika.

Ako pogledamo i nizak broj vakcinisanih građana u našoj zemlji, nameće se pitanje prijeti li nam četvrti val više nego drugima?

Kako je najavljeno krajem prošle sedmice, Zavod za javno zdravstvo BiH priprema set mjera koji će donijeti kantoni u skladu sa epidemiološkom situacijom. O lokdaunu, tvrde, ne razmišljaju jer se nije pokazao kao najbolje rješenja za našu državu.

– Razmišljamo i o drugim stvarima, nekim obligacijama koje bi osobe imale ukoliko idu na određena mjesta poput pozorišta, kina, većih skupova ili prisustvovanja nastave na fakultetima i to ćemo sve u narednih 15 dana izanalizirati, rekao je tada pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez.

(BHRT)

Inspekcijski organi u Federaciji Bosne i Hercegovine su u julu ove godine izvršili ukupno 1.336 inspekcijskih nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera, u okviru kojih je kod 53 subjekata nadzora uočeno grubo kršenje mjera, zbog čega su izdati prekršajni nalozi u iznosu od 96.620 konvertibilnih maraka (KM), prenosi Anadolu Agency (AA).

Također su izrekli 199 rješenja o otklanjanju nedostataka subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera, izdali devet rješenja o zabrani rada i 82 upozorenja. Najveći broj nadzora izvršile su kantonalne urpave za inspekcijske poslove u Kantonu 10 (258) i u Zeničko-dobojskom kantonu (282).

Do kršenja minimuma obavezujućih mjera najčešće dolazi u ugostiteljskim objektima, trgovinama, tržnim centrima, ali i privrednim društvima s većim brojem zaposlenih, odnosno na mjestima okupljanja većeg broja ljudi, poručili su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Inspekcijski organi nastavljaju s vršenjem nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera svim raspoloživim kapacitetima, te poduzimaju sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na sprečavanju daljeg širenja koronavirusa u bh. entitetu Federacija BiH, u skladu s odlukama nadležnih kriznih štabova.

Federalna uprava za inspekcijske poslove ostaje na dispoziciji kantonalnim inspekcijskim organima za pružanje pomoći u organizaciji i vršenju nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera u FBiH.

Napominju da su kazne za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za privredna društva, druga pravna lica i zdravstvene ustanove; za odgovorna lica u pravnim licima od 500 do 2.000 KM; za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 KM do 8.000 KM; za fizička lica od 100 KM do 2.000 KM, s tim da prenošenje zarazne bolesti predstavlja i krivično djelo u smislu KZ FBiH.

Apeluju na građane i privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, te osiguraju pretpostavke za poštivanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu sigurnost i normalizaciju prilika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Nesreće u rudnicima mrkog uglja u Bosni i Hercegovini česta su pojava. Nekada završe sa lakšim, nekada sa težim povredama, a, nažalost, ponekad i sa smrtnim ishodom.

U rudarskoj nesreći koja se dogodila u januaru ove godine u Rudniku mrkog uglja (RMU) Breza smrtno je stradao 47-godišnji Adis Zaimović.

Stanovnici Breze žive i umiru kao rudari. Ovo zanimanje se prenosi s koljena na koljeno, s generacije na generaciju. Svaka porodica ima najmanje jednog rudara, a to zanimanje je prilično popularno u ovom, kako kažu stanovnici, rudarskom gradu.

Iza stradalog Zaimovića su ostali supruga i troje djece, od kojih je dvoje maloljetno. Supruga ne radi, a djeca idu u školu. U trenutku smrti Zaimović je bio kreditno zadužen kod Addiko Bank d.d. Sarajevo, a ostalo je oko 70.000 KM duga, javlja Anadolu Agency (AA).

Formalna procedura u ovakvim slučajevima je da nasljednici sa imovinom nasljeđuju i dugove, koje nastavljaju plaćati ili se iz imovine vrši namirenje.

Međutim, u slučaju ove porodice pomogli su ljudi dobre volje - njegove kolege iz rudnika i banka, što nije toliko čest slučaj u BiH, ali i šire.

Njegove kolege iz rudnika su otplatile 50 posto duga, a banka je oprostila ostatak od oko 35.000 KM. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva, možda i jedini u BiH, gdje je banka izašla u susret porodici koja se ionako našla u strašnoj situaciji zbog gubitka člana porodice.

Iz rudnika i banke su ovih dana posjetili porodicu i uručili im poklone, prvenstveno za djecu pred početak nove školske godine.

Supruga Aldijana kroz suze priča o tragediji koja ih je snašla. Uz nju su i djeca - sin Anel (17) i kćerka Anela (11). Zahvalna je svima koji su im pomogli u teškoj situaciji. Pored tragičnog gubitka supruga, kako je kazala, bila je zabrinuta i kako će otplatiti kredit. Na svu sreću, tu su bile kolege njenog supruga i banka koja im je mnogo pomogla.

"Sami znate šta se dogodilo 14. januara. Djeca i ja smo ostali u svim tim problemima i sa kreditima. Adisove kolege su nam puno pomogle, u svemu, rudnik, a banka posebno. Izašla nam je u susret", ispričala je Aldijana.

Nezaposlena je, a nakon suprugove smrti, koji je jedini radio, kredit je postao ogroman problem.

"Trenutno imamo 470 KM panzije, rudnik je tu, uvijek su tu za djecu, pomažu nam. Sin ide u Vareš u školu, kćerka će u šesti razred. Djeci trebaju sveske, knjige, odjeća, obuća, ruksak...", kazala je Aldijana.

Emir Jildizlar, menadžer koorporativnih komunikacija Addiko Bank Sarajevo, rekao je da banka kontinuirano vodi računa o lokalnim zajednicama u kojim djeluje, ali i o pojedinačnim klijentima koji žive i rade u tim zajednicama.

"Ovaj tragični slučaj u Brezi je praktičan dokaz tog našeg djelovanja, naše aktivnosti. Nakon što smo dobili zahtjev od sindikata sa molbom da reprogramiramo ostatak duga, da oni plate pola kredita kojeg je rahmetli Adis imao, mi smo odlučili da otpišemo ostatak duga kako bismo na taj način olakšali porodici. Ukupno zaduženje u trenutku pogibije je bilo oko 70.000 KM. Banka je otpisala iznos od 35.000, nakon što su Adisove kolege zajedno sa menadžmentom rudnika uplatile 35.000", pojasnio je Jildizlar.

Nada se da će ovaj njihov primjer poslužiti drugim bankama i kompanijama da djeluju odgovorno u zajednicama u kojima rade.

Amir Kadrić iz Odbora sindikata rudnika, podsjetio je da su odmah nakon pogibije otišli da posjete Adisovu porodicu koja im je rekla za kredit.

"U dogovoru sa menadžmentom krenuli smo sa akcijom dobrovoljnog prikupljanja novčane pomoći, da bi isplatili jedan dio kredita", rekao je Kadrić.

Uprava je stupila u kontakt sa Addiko bankom u cilju iznalaženja načina za lakšom otplatom duga.

"Pošto je porodica u teškoj materijalnoj situaciji, kao i svi rudari, organizovana je akcija prikupljanja novčanih sredstava. Isplatili smo dio kredita. Ovo je teško zanimanje, kod nas se svaki dan dešavaju povrede. Rudari se solidarišu", naglasio je Kadrić.

Zahvalio se i banci na humanom činu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nakon što je nedavno poništio tender za rušenje postojećeg i izgradnju novog objekta Gradske uprave, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić za CAPITAL kaže da će uraditi novo vještačenje na osnovu kojeg će odlučiti da li će povećati izdvajanje za nevedeni posao.

Jerinić je prošlog mjeseca poništio tender za izbor preduzeća koje je trebalo da za 28,5 miliona KM sruši postojeći i izgradi novi objekat administrativnog centra jer jedna ponuda nije bila uredna, dok je drugu ponudu dala grupa ponuđača, u kojoj su bili i „Prointer ITSS“ i „Kaldera“, tražeći daleko veći iznos od predviđenog.

Na pitanje CAPITAL-a da li će povećati iznos predviđen za objekat uprave, Jerinić kaže da će biti onako „kako struka kaže“.

„U narednom periodu ćemo kroz vještačenje i analizu vidjeti zbog čega je iznos bio preko predviđenog. Ako je bilo  pomjeranja na tržištu i ako struka to dokaže, onda ćemo vjerovatno morati povećati iznos, jer je neprihvatljivo da raspisujemo tender za koji unaprijed znamo da se niko neće prijaviti“, rekao je Jerinić i dodao da trenutno ne može reći kada bi novi tender mogao biti raspisan.

Podsjećamo, na poništeni tender grada stigle su ponude preduzeća „Proda – mont“ iz Doboja koja nije dostavila sve tražene dokumente te grupe ponuđača koju su činili „Gradip“ Prnjavor kao nosilac i članovi grupe „Širbegović inženjering“ Gračanica, „Topling“ Prnjavor, “Kaldera company“ Laktaši i „Prointer ITSS“ Banjaluka.

Njihova ponuda je odbačena jer su za ovaj posao tražili čak 7,3 miliona KM više nego što je gradska vlast planirala, odnosno 31,7 miliona bez PDV-a.

Grad Doboj je polovinom aprila raspisao tender za izbor izvođača za rušenje postojećeg i izgradnju novog objekta administrativnog centra Gradske uprave, za koji je planirala potrošiti 24,4 miliona bez PDV-a.

Bilo je predviđeno da se projekat finansira sredstvima iz budžeta, a kompletan iznos Grad planira izvođaču da isplati u narednih deset godina.

(capital.ba)

Zbog katastrofalne suše koja je pogodila BiH, ali i širu regiju jugoistoka Europe, cijene energenata na svjetskom tržištu i niz drugih negativnih čimbenika koji se uočavaju u svjetskim okvirima vode k novom poskupljenju stočne, a onda i hrane za ljude ove jeseni.

Upozorenja domaćih poljoprivrednih proizvođača koja slušamo već tjednima mogu se sažeti u tvrdnju kako suša uzima veliki danak u poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući žitarice, ali i voće i povrće..

Nekoliko čimbenika Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list ukazao je na iznimno teško stanje u poljoprivredi, a koje je posljedica nekoliko čimbenika, počevši od otkupa, preko nedovoljnog kapitalnog ulaganja pa do kretanja na svjetskim tržištima. Tomu sada treba dodati i ove suše koje će, upozorio je, imati katastrofalan utjecaj na poljoprivredu, pri čemu se očekuje kako će prinosi biti manji za čak 50%. A i to što ostane, konstatira Bićo, bit će vjerojatno lošije kvalitete.

Sve to će voditi poskupljenju; prvo stočne hrane, onda i svih ostalih proizvoda za široku potrošnju, počevši od pekarskih pa do mesa. Upozorio je kako je niz negativnih čimbenika već doveo do povećanja cijena, posebice stočne hrane, kazavši kako je očito jedan od ograničavajućih čimbenika i nepostojanje kvalitetnog sustava robnih rezervi u državi.

"Umjesto da se u vrijeme dobre žetve otkupi što više domaće stočne hrane i na taj način stvore uvjeti za intervenciju u vrijeme velikih suša ili poremećaja na svjetskim tržištima, država se ne brine o tome. Dva mjeseca apeliramo da se nešto učini", upozorio je Bićo kazavši kako je primjetno da su cijene već sada dosta skočile, a do kraja godine to će biti i izraženije. Posljedica će biti, ističe on, gubitak radnih mjesta i zatvaranje pojedinih farmi.

U kontekstu prehrambenih proizvoda sve vodi tome da će građani ponovno doživjeti udar na novčanike. Bićo navodi da neki mlinari već najavljuju poskupljenje kruha, meso će također poskupjeti, dok su inputi u poljoprivredi već višestruko poskupjeli.

(VL/akta.ba)