Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, na šta je EU upozorava već više od deceniju, ali bez rezultata.

Naime, jedna od najvažnijih evropskih obaveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja želi da postane članica EU je da mora da uskladišti ovih zaliha u količini od barem tri mjeseca redovne potrošnje. Na ovo je BiH ponovo upozorena u izvještaju Energetske zajednice predstavljenom u ponedjeljak, u kojem je ponovo ukazano na to da BiH nema obavezne rezerve. Istina, i ostale zemlje u regionu imaju probleme u ovoj oblasti, ali na ovaj ili onaj način postoji barem dio obaveznih zaliha koje se mogu koristiti.

Primjera radi, u Crnoj Gori postoje zalihe, ali još u zakonu ne postoji obaveza da se one skladište, dok je u Albaniji po zakonu to obaveza naftnoprerađivačke industrije, a na samoproglašenom Kosovu postoji obaveza komercijalnih entiteta koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet odsto zaliha, ali ne na način kako je to propisano evropskim pravilima. Srbija, kako je naglašeno u izvještaju, ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba, međutim s tendencijom daljeg rasta.

Juče nismo mogli saznati da li komercijalna preduzeća u BiH imaju bilo kakve zalihe, ali činjenica je da Energetska zajednica u svom izvještaju za sve zemlje pominje načine na koji se skladište ove rezerve, osim za BiH.

EU je 2007. godine usvojila Akcioni plan i način skladištenja nafte i naftnih proizvoda, kako bi se za evropske potrošače omogućile bolje cijene ovih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja sve robe i usluga koji zavise od povoljnih cijena nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da je u EU na pomolu energetska kriza, izvjesno je da će ove zalihe koje postoje na teritoriji EU pomoći da se situacija stabilizuje.

Prema izvještajima Evropske statističke službe Eurostat, pet zemalja EU nema ove zalihe na svojoj teritoriji, ali, kako piše na sajtu Međunarodne agencije za energetiku, sve ove zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da u njihovo ime skladište ove zalihe, što je, inače, dozvoljeno Direktivom EU.

"Neke zemlje svoje zalihe drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo istovariti i isporučiti kroz naftovode. Ovo omogućava efikasno skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar lociran u  blizini granice", naglašeno je na stranici Međunarodne agencije za energetiku.

I u posljednjem izvještaju o BiH Evropske komisije činjenica da BiH nema zalihe predstavljena je kao problem.

"Snažno želimo da ohrabrimo BiH da razvije potrebnu legislativu, uspostavi tijelo na državnom nivou za obavezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, što je u skladu s Evropskom pravnom stečevinom", naglasili su oni.

U navedenoj Direktivi EU, obavezno držanje zaliha nafte tretira se kao pitanje nacionalne bezbjednosti.

"Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetskog snabdijevanja je esencijalno pitanje pravne sigurnosti u Zajednici, a postojanje centralnog skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljevima u ovoj oblasti", naglašeno je.

(Antena Radio/NN)

Njemačka je u utorak registrovala 52.826 novih slučajeva koronavirusa, što je najveći broj novozaraženih u jednom danu od početka pandemije, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima Instituta "Robert Koch" (RKI), u Njemačkoj su u posljednja 24 sata od posljedica zaraze koronavirusom preminule 294 osobe, čime je ukupan broj preminulih povećan na 98.274.

Zbog porasta broja novozaraženih bolnice u mnogim regijama su preplavljene jer je broj pacijenata u jedinicama intenzivne njege porastao na 3.280. Gotovo 89 posto bolničkih kapaciteta intenzivne njege je već popunjeno.

Njemačka centralna vlada i premijeri saveznih država u četvrtak bi trebali održati videokonferenciju na kojoj će razgovarati o oštrijim ograničenjima i jedinstvenim pravilima u borbi protiv koronavirusa.

Stručnjaci i dalje upozoravaju da će brojevi slučajeva koronavirusa vjerovatno rasti, jer ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru tokom hladnijih mjeseci, a veliki broj ljudi u Njemačkoj još nije vakcinisan.

Potpuno je vakcinisano oko 56,2 miliona ljudi ili 67,6 posto stanovništva Njemačke.

Vladin je cilj bio vakcinisati najmanje 75 posto stanovništva kako bi se spriječio eksponencijalni porast broja novih infekcija tokom jeseni i zime.

Stopa vakcinacije u Njemačkoj manja je nego u drugim državama članicama Evropske unije, kao što su Portugal, Španija, Italija, Irska i Danska.

Penzioneri Zeničko-dobojskog kantona zbog teške materijalne situacije, nepovećavanja penzija u Federaciji, 30. novembra izlaze na proteste, rekao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZDK.

Odluka o protestima donesena je na današnjoj sjednici Upravnog odbora Saveza, a zahtjevi su opće poznati, povećanje penzija u FBiH u ovoj godini za 10 posto, bolja zdravstvena zaštita.

– Protesti će se održati na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici sa početkom u 11 sati, 30.11.2021. godine. Bit će to protesti u organizaciji Saveza penzionera ZDK jer mi predstavljamo 60.000 penzionera. Za sada nema ništa od Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH. Mi moramo iskazati nezadovoljstvo ovim što se događa sa penzionerima, pa valjda će se na nas ugledati i drugi – kazao nam je Trakić.

Dodaje kako će razgovarati i sa predstavnicima penzionera u Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.

– Rekli su nam ranije da bi se i oni priključili protestima. Vidjet ću šta o protestima misle u Sarajevskom kantonu – kazao nam je Trakić.

U ranijem razgovoru za Faktor je ukazao da od 60.000 penzionera, 36.000 prima penziju do 382 KM i najnižu 382 KM. Kazao je da, iako struja nije poskupjela, hrana je svaki dan sve skuplja ukazavši da je litar ulja 3,20 KM, vreća brašna 22 KM, pa hljeb više nije marka već 1,5 KM, a penzije su na istom.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 18.11.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Doboj-jug
1.DV 10 kV Matuzići škola
Naselja: Kraševo Mlin, Kraševo Polje 2, Kraševo Polje, Staro Kraševo i Kraševo Most, od 09:00 do 10:00 sati
2.DV 10 kV Brezici
Naselja: Vulkan, Mravići Autoput, Mravići Gradina, Tromeđa, Bukvik, Tukići, Škilje Džamija, Škilje, Mravići Krličevići, Šije Ambulanta, Famitrade, Šije Polje, Gornje Polje, Gornje Polje 2, Vodovod, Lepenica Starački, Bor, Adžići, Kruške, Zilkići, Potok, Muslije, Trnjak i Rakmani, od 10:00 do 15:00 sati

- PJD Tešanj
DV 10 kV Mrkotić
Naselja: Zvonik Potočani, Mrkotić Asfalt, Mrkotić Magistrala, Žiže Mrkotić, Mrkotić Centar, Rizvani Mrkotić, Oraš Planje Potočani, Ćore, Džamija Oraš Planje, Oraš Planje Mahalbašići, Princes, Huskići, Pilićarnik Džemilić Planje, Džemilić Planje Džamija, Džemilić Planje i Oraščić, od 09:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

U Bosni i Hercegovini skoro 40 posto kompanija nema svoju internet-stranicu, dok društvene mreže koristi malo više od 50 posto njih, pokazalo je istraživanje „Korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima“, koje je provela Agencija za statistiku BiH.

Istraživanje pokazuje da 99,4 posto preduzeća ima pristup internetu, a 68,7 posto njih osigurava prenosive uređaje koji omogućavaju mobilnu internet-mrežu za poslovne potrebe.

Tokom 2020., zbog utjecaja pandemije COVID-19, 10,7 posto više preduzeća započelo je ili povećalo napore s ciljem povećanja internet-prodaje robe ili usluga. Prema istraživanju, online prodaju proizvoda ili usluga tokom 2020. godine ostvarilo je 20,1 posto preduzeća.

Ekonomista Igor Gavran za „Avaz“ je kazao da je jedino logično pretpostaviti da je nivo digitalne pismenosti kompanija prije pandemije bio još gori.

“U pandemiji svi su morali, makar iz očaja i kao jedini izlaz, pokušati poslovati online. Mnogi su i uspjeli i pandemija je upravo pokazala kako je to ogroman prostor za razvoj, gdje su potpuno novi kanali prodaje stvoreni i novi biznisi pokrenuti”, kazao je Gavran.

Dodao je da je jedan od razloga nedovoljne digitalizacije privrede i isto tako nedovoljna ili još gora (ne)digitalizacija javne uprave.

“Naime, ako bi se nadležne vlasti i one službe koje privreda koristi učinile u većoj mjeri funkcionalnima u digitalnom obliku, onda bi privreda bila snažno motivirana za njihovo korištenje. A kad jednom naviknete koristiti digitalne tehnologije, brže i lakše ćete proširiti obim i na vlastitu promociju i kanale prodaje”,  pojasnio je Gavran.

Prema njegovim riječima, očito je da nedostaje i edukacija, jer je jedino logično objašnjenje za nekorištenje digitalnih tehnologija u privredi da nema svijesti o tome koliku korist bi to donijelo.

“Niko ne odbija manje troškove i veću zaradu, dakle, očito preveliki broj privrednika ne razumije prednosti. Potrebne su i naprednije tehnologije u cijeloj BiH jer 5G mreža nije ni u snovima, a i 4G je tek djelimično dostupna u nekim sredinama. Brzine pristupa internetu klasičnim „žičnim“ pristupom katastrofalno su niske čak i u centru Sarajeva. Kakve su, onda, mogućnosti privrednicima izvan glavnog grada”, upitao je Gavran.

“Imamo brojne najave iz Evropske unije o velikim sredstvima dostupnim zapadnom Balkanu za digitalnu agendu. Vlasti bi makar iz tih sredstava trebale pomoći, i to kombinacijom ulaganja u infrastrukturu, razvojem vlastitih digitalnih usluga, promocijom i edukacijom – istakao je Gavran.

(Avaz)

Polako se zagrijava atmosfera u Zenici pred današnji susret nogometnih selekcija Bosne i Hercegovine i Finske (15.00 sati), koji se u našem gradu, na Stadionu “Bilino polje”, igra u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru.

Nogometni savez BiH u prodaju je pustio 10.000 paketa ulaznica za današnji i susret koji se na istom stadionu igra u utorak, 16. novembra, protiv Ukrajine (20.45). Savez je, za sve navijače sa ulaznicom, kod samog stadiona osigurao i brzo antigensko testiranje, koje je počelo već u 08.30 te će trajati sve do 14.30 sati, koje se obavlja na platou ispre Hotela “Intenacional”, kod tribine Sjever.
Zeničanin Harun Kahrić, sa svojim prijateljima i rođacima, na testiranje je stigao već oko devet sati.
– Želimo izbjeći gužve, dok u većem broju nisu počeli pristizati navijači iz drugih gradova. Što se tiče utakmice, naravno da očekujem pobjedu pa, onda, neriješeno u utorak protiv Ukrajine. To nam je dosta za baraž. Mislim da će danas igrati i kapiten Edin Džeko – nada se Kahrić.
Po protokolu, kojeg je objavio NSBiH, “antigensko testiranje nije obavezno za gledaoce koji već imaju sopstveni negativan antigenski test (ne stariji od 48 sati) ili PCR test na COVID (ne stariji od 48 sati) ili potvrdu o prebolovanom COVID-u (ne stariju od šest mjeseci) ili potvrdu o vakcinaciji”.
U toku je i obavezan KDZ pregled svih prostorija na zeničkom stadionu, kojeg obavljaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.
Zaradi od današnjeg meča nadaju se i prodavci navijačkih rekvizita – kap a, šalova, zastava…koje je, ovog puta, Krizni štab za borbu protiv koronavirusa Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, na molbu iz NSBiH, dozvolio da se unose na današnju utakmicu. Cijene ulaznica, koje su u prodaji bile 20 KM za tribinu Zapad; 15 KM za Istok te po 10 KM za Jug i Sjever, danas su kod uličnih prodavaca višestruko skuplje.

(ZB)

Krizni štab (KŠ) Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona usvojio je izmjene odluke od 20. oktobra i dopustio korištenje navijačkih rekvizita na kvalifikacionim utakmicama A selekcije BiH za Svjetsko prvenstvo Katar 2022, koje se igraju na stadionu Bilino polje 13. novembra protiv Finske i 16. novembra protiv Ukrajine.

-Svi prisutni gledaoci na tribinama moraju pravilno nositi maske preko usta i nosa. Dozvoljava se gledaocima korištenje navijačkih rekvizita poput šalova, kapa, zastava, transparenata i sličnih rekvizita - stoji u izmijenjenoj saglasnosti KŠ-a.

KŠ je odlukom od 20. oktobra dao saglasnost da se ove utakmice odigraju uz prisustvo maksimalnog broja gledalaca koristeći samo sjedeća mjesta i poštivanje higijensko-epidemioloških mjera u skladu sa mišljenjem Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Na stadion mogu ući samo navijači koji imaju negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati, potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od šest mjeseci ili potvrdu o završenoj vakcinaciji.

Zabrana korištenja rekvizita, koja je bila na snazi na ranije odigranim utakmicama A selekcije BiH, bila je utemeljena na mjerama donesenim na novu Federacije BiH.

Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 14.11.2021 god. (Nedjelja) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 07:00 h do 07:05 h i drugi termin od 15:00 h do 15:05 h za sve kupce koji se napajaju iz TS 110 kV Tešanj:

- Tešanj Grad, Vila, Trepče, Medakovo, Hrvatinovići, Tugovići,Jablanica, Karadaglije, Mekiš, Dobropolje, Raduša ,Čifluk, Bukva

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225;032-665-208

Vlast u Republici Srpskoj više od dvije decenije traži adekvatno rješenje i novac sa kojim bi riješili problem gudronske jame, u kojoj se nalazi 25.000 tona toksičnog i kancerogenog otpada iz rafinerije ulja u Modriči.

Iako se ovo pitanje godinama postavljalo kao prioritet kako lokalnih, tako i republičkih vlasti, ali i samih vlasnika rafinerije, osim gomile planova i studija, konkretnih pomaka nije bilo.

Naime, od 1967. do 1992. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora cijele bivše Jugoslavije.

Tretirana su postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom, a tom postupku kao nus proizvod nastajao je rafinerijski otpad, odnosno  kiseli gudron, koji je odlagan na lokalitetu „Garevac“ u rupama nastalim iskopavanjem šljunka.

Ovo odlagalište je zatvoreno 1999. godine jer je „Rafinerija ulja Modriča“ prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom, tako da se od tada u ovom preduzeću više ne produkuje kiseli gudron.

Međutim, problem je ostao neriješen i dvije decenije kasnije, a u međuvremenu oko jame su se formirala naselja.

“U neposrednoj blizini nalaze se naselja “Modriča 5” i “Modriča 3” sa oko 9.000 stanovnika i velikim brojem djece. Vlada ovu priču mora što prije zatvoriti. Za gudron su znali i investitori kada su preuzimali rafineriju i koje takođe treba uključiti”, kaže narodni poslanik Stevo Joksimović.

Takođe, dodaje kako je ljetos na toj mikro lokaciji buknuo požar gdje se naseljima širio nesnosan smrad i dim.

Podsjeća kako je vlast obećala ovaj problem riješiti do kraja 2019. godine, ali da od toga i dalje nema ništa.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kažu kako i dalje traže metodu sa kojim bi se riješili ovog otpada bez negativnog uticaja na čovjeka i sredinu.

Tako su u potrazi za rješenjem, sa predstavnicima “Rafinerije ulja Modriča” i “Rafinerije nafte Brod” posjetili Belgiju, gdje su imali priliku da vide kako je ova zemlja riješila ovo pitanje.

Riječ je o hemijskom zbrinjavanju, koje bi prema njihovoj ocjeni moglo da se primjeni i u ovom slučaju.

Takođe bili su i u Njemačkoj, odnosno u Lajpcigu gdje su obišli kompaniju “Mueg”.

“Cilj posjete, pored traženje tehničko – tehnoloških rješenja za zbrinjavanje gudronskog otpada, bilo je i iznalaženje rješenja za povlačenje grant sredstava iz evropskih fondova predviđenih za te namjene”, kazali su u ministarstvu i ujedno priznali kako nemaju obezbjeđen novac sa saniranje deponije.

Smatraju kako ovo nije samo njihov problem.

“Imajući u vidu činjenicu da se lokacija kiselog gudrona nalazi u naselju Garevac, van kruga rafinerije, kao i na opštinskom zemljištu u rješavanje problema zbrinjavanja ovog otpada i aktivnosti remedijacije zemljišta treba da bude uključena i opština Modriča”, ocjenjuju u resornom ministarstvu.

(capital.ba)