U Crnoj Gori će gorivo pojeftiniti za više od 20 eurocenti po litru, a privremeno će biti ukinut ili smanjen porez na dodanu vrijednost na osnovne životne namirnice nakon što je Skupština usvojila izmjene zakona o tome, javlja Beta.

Izmjene Zakona o akcizama i Zakona o porezu na dodanu vrijednost je pripremila prethodna vlada, a nova je ostala pri gotovo istim predloženim rješenjima.

Predviđeno je smanjenje akciza na gorivo do 50 posto, privremeno ukidanje PDV-a na brašno i jestivo ulje, te smanjenje na sedam posto PDV-a na so.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je najavio da će se akcize na gorivo za sada smanjiti za 40 posto što bi po sadašnjim cijenama značilo smanjenje cijene dizela za 21,3 eurocent, a benzina za 26,6 eurocenti. Nove cijene goriva se očekuju u ponedjeljak ili utorak.

Skupština je odlučila da se poveća cijena paklice cigareta za desetak eurocenti od 1. juna.

Dio zastupnika je izrazio sumnju da će građani imati koristi od nižeg PDV-a na osnovne namirnice, jer smatraju da trgovci neće smanjiti cijene, prenosi Al Jazeera Balkans.

Mark Klatenburg jedan od istaknutijih engleskih sudija najavio je revolucionarne promjene u svijetu fudbala od strane FIFA.

Iako fudbalski meč traje 90 minuta uz sudijsku nadoknadu vremena, zbog prekida i čestih faulova aktivne igre je sve manje, a sudije nemaju rješenja za to.

Ipak, Mark Klatenburg, jedan od najistaknutijih engleskih sudija, kaže u kolumni za "Dejli Mejl", da bi tome moglo da se stane na put i to tako što bi utakmice trajale 60 minuta, a vrijeme bi se zaustavljalo po potrebi.

"Treneri su mi svašta govorili nakon utakmice jer sam dodao dva minuta, a ne tri. Igrači su se bunili, a navijači su me nazivali svakakvim imenima. Kao da je tih 60 sekundi krivo što nisu postigli rezultat kakav su željeli. Mi sudije znamo da je sudijska nadoknada sporna tema. Ekipa koja vodi želi je što manje, a ekipa koja gubi što više", izjavio je on, pa nastavio.

"Mislim da postoji rješenje za sve to, a to su utakmice od 60 minuta sa zaustavljanjem vremena. Tu ideju Pijerluiđi Kolina, FIFA i IFAB trenutno razmatraju. Funkcioniše u košarci, moglo bi funkcionisati i u fudbalu", dodao je engleski sudija.

Najvažnija stavka ove reforme bilo bi zaustavljanje vremena prilikom prekida, kako bi aktivna igra trajala duže i da ne bi dolazilo do problema oko pomenute nadoknade vremena.

"Vrijeme bi se zaustavljalo kada lopta izađe iz igre ili, na primjer, kada povreda prouzrokuje pauzu. Isto tako i kada sudija dodjeljuje žuti karton ili upozorava nekog. Tako bi svaka utakmica trajala jednako i ne bi bilo ovih kontroverzi", zaključio je Klatenburg.

Ovom priliko izjavio je da u Premijer ligi imaju 55 minuta aktivnog igranja, što dodatno ide u prilog potencijalnoj reformi, prenosi B92.

Jedna od vodećih bosanskohercegovačkih kompanija u prehrambenoj industriji, “Madi” iz Tešnja postala je vlasnik najveće solarne elektrane namijenjene za vlastite potrebe. Pomoć u realizaciji ovog višestruko važnog projekta za “Madi”, ali i širu zajednicu pružena je kroz projekat EU4AGRI.

“Kada smo se tokom pandemije suočili sa problemima u procesu nabavke, shvatili smo koliko je bitna vlastita neovisnost i koliko je bitno da resursi koje koristimo dolaze iz BiH,” objašnjava na početku razgovora Ermina Salkičević-Dizdarević, direktorica marketinga i općih poslova u firmi “Madi”.

Više od 20 godina kompanija “Madi” bavi se preradom i proizvodnjom različitih mesnih proizvoda po najvišim standardima. Danas je prepoznata kao apsolutni lider na bosanskohercegovačkom tržištu, a i jedna je od rijetkih firmi koja ima dozvolu za izvoz svježeg pilećeg mesa na tržište Evropske unije.

O kvaliteti procesa proizvodnje i distribucije krajnjim korisnicima brine armija “Madijevih” uposlenika – oko 630 ih je zaposleno direktno u ovoj kompaniji i više od 500 sarađuju kroz rad na farmama kooperanta.

Neizvjesnost izazvana globalnom pandemijom i otežani procesi rada bili su dodatni podsticaj za ovu kompaniju da se upusti u novu investiciju, jedinstvenu u BiH.

“Riječ je o izgradnji postrojenja za proizvodnju električne energije putem energije iz sunca. Ovaj je pogon napravljen isključivo za naše potrebe i najveći je projekat u BiH za ovu namjenu,“ pojašnjava Ermina.

Solarni paneli postavljeni su na površini od 5.500 kvadratnih metara i oni će omogućiti proizvodnju dovoljne količine električne energije kojom će “Madi” zadovoljiti oko 15 posto svoje ukupne potrošnje. Na ovaj način, kompanija će smanjiti svoje troškove, osigurati nesmetan proces proizvodnje, ali i određeni nivo samoodrživosti.

“Mi smo veliki potrošači električne energije i za nas je ova investicija od velikog značaja, posebno zbog najavljenog poskupljenja električne energije za pravna lica. Doprinos ove investicije je ogroman, ne samo ekonomski za nas koji ćemo biti korisnici te elektrane, nego i za okolinu,” objašnjava Ermina.

Ulaganje u obnovljive izvore energije jedan je u nizu napora koje kompanija “Madi” ulaže kako bi unaprijedila svoje procese rada, istovremeno vodeći brigu o očuvanju i zaštiti okoliša kroz smanjenje emitiranja ugljik dioksida (CO2).

Prema postojećoj procjeni, “Madi” će putem svojih solarnih panela proizvesti 1147 MWh električne energije na godišnjem nivou što će direktno doprinijeti smanjenju emitiranja CO2 za oko 900 tona.

U “Madiju” ne skrivaju zadovoljstvo realiziranim projektom, te najavljuju nova ulaganja kako bi dodatno smanjili svoje troškove i doprinijeli zaštiti okoliša.

“Nakon što smo sagledali sve prednosti ovog projekta odlučili smo se za proširenje postrojenja. Mi ćemo uložiti dodatna vlastita sredstva u povećanje za još 1 MWh solarne energije. Na ovaj način ćemo proizvesti oko 30 posto energije iz vlastitih izvora. Ekološki smo vrlo osviješteni kao kompanija i ovo je jedan od koraka kojim želimo dati svoj doprinos našoj široj zajednici,“ dodaje Ermina.

Izgradnja solarne elektrane podržana je kroz projekat EU4AGRI u iznosu od 300 000 KM, dok je ukupna vrijednost investicije 600 000 KM.

Trenutno je u okviru projekta EU4AGRI, koji finansira Evropska unija, otvoren javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Kroz ovaj javni poziv Evropska unija će podržati ulaganja u prerađivačke kapacitete poljoprivredno-prehrambene industrije kroz uvođenje inovacija i razvoj novih i/ili unapređenje postojećih proizvoda, marketinških alata, te osiguranje kontinuiteta poslovanja i sigurnog i zdravog radnog okruženja u BiH.

Rok za prijave je 07. juni 2022. godine, a više informacija dostupno je putem web stranice www.eu4agri.ba .

Projekat EU4AGRI je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) koja ima za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podržavanje oporavka od krize izazvane COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 45 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti 10.7 miliona KM od čega je 6.3 miliona KM finansirala EU.

Više od trećine vozača kamiona u Njemačkoj (35 posto) prošle je godine imalo 55 ili više godina, objavio je Državni zavod za statistiku. Nedostatak kvalificiranih radnika u prijevozu tereta mogao bi u narednim godinama biti još veći.

Udio dobne skupine od 55 i više godina u teretnom prometu znatno je veći od njihovog broja u ukupnom broju zaposlenih u Njemačkoj, gdje ih je oko četvrtine, rekli su u srijedu statističari, piše DPA.

S druge strane, broj novih vozača mlađih od 25 godina relativno je nizak, tek nešto više od tri posto. Mlađi od 25 godina čine gotovo 10 posto svih zaposlenih njemačkih državljana.

Teretni promet već neko vrijeme pati od nedostatka radnika. Njemačkoj nedostaje 60.000 do 80.000 vozača, a manjak se svake godine povećava za 15.000, navodi savezna udruga prijevoznika tereta.

Zaposleni s diplomom iz područja prijevoza tereta, prema statističarima, lani su primali 2725 eura bruto mjesečne plaće, što je više od 670 eura manje od zaposlenih u gospodarstvu s istim stepenom obrazovanja (3399 eura).

Kvalificirani radnici u prosjeku su primali 2371 euro bruto. Prosječna mjesečna primanja u gospodarstvu, za ovu skupinu, bila su gotovo 350 eura veća, 2.717 eura, prenosi Fenix-magazin.

Na 11. po redu, najvećoj poslovno-investicijskoj konferenciji u regionu koju organizuje BBI banka, vodeća prehrambena grupacija AS Holding, predstavit će investitorima iz Jugoistočne Europe svoju strukturu i zdrave temelje poslovanja. Ovo će biti idealna prilika da se stranim poslovnim partnerima dokaže stabilnost proizvodnje prehrambenog sektora u BiH i na taj način ostvari privlačenje novih investicija.

„Čast mi je što smo i ove godine dijelom ovako velike priče koju organizuje BBI banka. Sarajevo Business Forum ima izuzetno veliku važnost za sve poslovne subjekte iz cijelog svijeta i kroz godine rada postali su najprepoznatljivija konferencija u regionu. Povezivanje naših domaćih projekta sa poslovnim partnerima i investitorima iz cijelog svijeta od iznimnog je značaja za cijelu prehrambenu industriju u BiH. Sretan sam što je interes inozemnih privrednika za učešće na ovogodišnjem Forumu izuzetno veliki, a s druge strane sam ponosan što ćemo imati priliku da im prestavimo puni potencijal kompanija Vispak, Klas, AS Jelah, AC Food, Solana, Oaza i ostalih koje uspješno posluju u sastavu AS Holdinga. Iskoristit ćemo priliku što smo dio najznačajnije poslovne priče u regionu“ – istakao je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Kompanije AS Holdinga koje dugi niz godina zauzimaju vodeće pozicije u proizvodnji hrane, ključne su za investitore jer nude kvalitetne brendove koji su nagrađeni lojalnošću bh. potrošača. Proizvodnja Klasa, Vispaka, AS Jelaha, AC Food-a i drugih kompanija, posljednjih godina potpuno je fokusirana na tehnološke inovacije koje dovode do produktivnijih i profitabilnijih procesa proizvodnje novih brendova kao i unapređenja postojećih.

Predstavnici AS Holdinga će ove godine staviti fokus na usmjeravanje i ohrabrivanje predstavnika poslovnog svijeta iz regiona i Evrope koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu. Glavni cilj je otvoriti put ka jačanju snažnih ekonomskih veza između naše države i zemalja svijeta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA 

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati) 

U okviru projekta „Inoviranje demokratskog učešća na lokalnom nivou u BiH“ koji provodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti u sklopu Akcionog plana Savjeta Evrope za BiH za period 2022. do 2025. Općina Doboj Jug je odabrana da bude u programu Savjeta Evrope koji ima za cilj jačanje kapaciteta lokalnih samouprava putem Platforme za razmjenu među opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.

Kroz ovaj program loklanim vlastima će, kroz nekoliko radionica, biti predložene aktivnosti razvoja kapaciteta s ciljem jačanja kvalitete lokalne demokratije i podsticanja otvorene vlasti i javne etike, kolaborativnog upravljanja i saradnje sa građanima i civilnim društvom.

Projekat ima za cilj doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja: 10 (Smanjenje nejednakosti), 11 (Održivi gradovi i zajednice), 16 (Mir, pravda i jake institucije) i 17 (Partnerstvo za ciljeve) koje su uspostavile Ujedinjene nacije u svojoj Agendi za održivi razvoj 2030.

Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH posljednjih godinu dana značajno su porasle, što se dodatno odražava na ionako nizak životni standard bh. građana, piše Večernji list BiH.

Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće su uglavnom iste, a samo za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće.

Više cijene…

Prvak poskupljenja je suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u znali povećavati i tri puta u istom danu, pa je u kratkom roku udvostručena. Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Evropske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja niže nego u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima koje je objavio BHRT, cijena litre ulja u BiH košta 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori.

Ekonomist Željko Rička tvrdi da cijene koje se sada drastično mijenjaju nisu samo cijene iz objektivnih razloga nego što su to psihološke cijene, psihološka inflacija zbog panike u koju mi zapadamo. U obzir treba uzeti i činjenice da prosječan Britanac za svega jednu sedmicu zaradi oko 700 eura i da mu je ulje jeftinije nego prosječnom građaninu BiH, koji taj iznos ne zaradi ni za mjesec – ako ima radno mjesto, napominju sindikalci.

– Od svoje plaće pokušavate osigurati samo osnovne životne namirnice, a što ćemo s uslugama i svim onim što radnik i njegova porodica moraju platiti da bi mogli funkcionirati normalno – navodi predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić.

Osim ulja, ima još namirnica koje bh. građani plaćaju skuplje ili čak isto kao oni u susjednim zemljama, što pokazuju i podaci portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima života.

Tako, prema podacima, za kilogram pilećeg filea bh. građani moraju prosječno platiti 10,48 KM, Hrvatskoj 13,88 KM, 9,68 KM u Srbiji, 9,16 KM u Crnoj Gori, Italiji 16,36 KM, 17,67 KM u Belgiji, 12,65 KM u Velikoj Britaniji te 13,94 KM u Njemačkoj.

Kilogram govedine bh. građani prosječno plaćaju 14,72 KM, u Hrvatskoj 17,75 KM, Srbiji 13,53 KM, Crnoj Gori 13,53 KM, Njemačkoj 26,62 KM, 28,86 KM u Belgiji.

Cijene voća i povrća također su znatno rasle zbog čega sve veći broj bh. građana ove namirnice, koje bi trebale biti dio svakoga obroka, sve češće kupuju na komad.

Naime, kilogram narandži u BiH košta 2,42 KM, Hrvatskoj 2,64 KM, Srbiji 2,07 KM, Crnoj Gori 2,08 KM, 3,49 KM u Italiji te 4,10 KM u Njemačkoj.

Kilogram paradajza, također je u BiH skuplji u odnosu na neke susjedne zemlje. Prema podacima, za kilogram paradajza u BiH valja izdvojiti 2,35 KM, U Hrvatskoj 3,18 KM, Srbiji 2,32 KM, Crnoj Gori 2,59 KM, Njemačkoj 1,92 KM, Belgiji 4,46 KM te 4,54 KM u Italiji.

Krompir prosječno u BiH košta 1,19 KM, Hrvatskoj 1,34 KM, Srbiji 1,18 KM, Crnoj Gori 1,13 KM, Italiji 2,44 KM, 2,68 Belgiji te 2,88 u Njemačkoj.

Litra mlijeka u BiH je 1,43 KM, Hrvatskoj 1,72 KM, Srbiji 1,62 KM, Crnoj Gori 1,63 KM, Njemačkoj 1,80 KM, Belgiji 1,81 KM, Velikoj Britaniji 2,18 KM…

Štruca svježeg bijelog hljeba od 500 grama u BiH prosječno se plaća 1,14 KM, Hrvatskoj 1,81 KM, Srbiji 0,88 KM, Crnoj Gori 1,16 KM, Velikoj Britaniji 2,29 KM, Italiji 3,10 KM, Belgiji 3,35 KM te 3,22 u Njemačkoj, pokazuju podaci Numbea.

Ovaj portal redovno ažurira podatke o troškovima života četveročlane obitelji, a prema njihovim pokazateljima jednoj takvoj obitelji za mjesec dana života, bez uključene stanarine, potrebno je 2929,89 KM, a prosječna plaća prema posljednjem podatku iz februarua državne agencije za statistiku iznosila je 1059 KM.

Prosječni troškovi za osobe koje žive same, bez stanarine, iznose 869,73 KM.

Mjesečni troškovi

Četveročlanoj porodici u Hrvatskoj treba prosječno 1000 KM više nego onima koje žive u BiH, dok porodicama u Srbiji treba gotovo isto novca. U Crnoj Gori život četveročlane porodice je, pak, nešto skuplji nego u BiH i Srbiji, a prema pokazateljima Numbea za mjesec dana života treba im 3132,61 KM.

U drugim državama koje smo analizirali, tačnije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Belgiji četveročlanim porodicama treba više od 5000 KM mjesečno, ali valja uzeti u obzir da su njihovi mjesečni prihodi znatno veći od prihoda koje primaju bh. građani.

(fokus.ba)

Upravni odbor Sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), sutra će održati sjednicu na kojoj odlučiti šta će poduzeti, nakon što je kolektivni ugovor za oblast rudarstva istekao, a novi nije potpisan.

Kako Faktor saznaje iz izvora unutar Sindikata, vrlo je vjerovatno da će predstavnici radnika svih sedam rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH sutra odlučiti da postave rok za usvajanje kolektivnog ugovora, a ukoliko taj rok ne bude ispoštovan, stupit će u generalni štrajk.

Također saznajemo da će se rudarima iz Koncerna vjerovatno pridružiti i kolege iz Rudnika mrkog uglja Banovići, koji nije dio zavisnog društva Elektroprivrede BiH, ali se kolektivni ugovor za oblast rudarstva odnosi i na njihove radnike.

Rudari su 1. maja održali protest u Sarajevu, a tada su poručili da nisu zadovoljni s onim što im se nudilo u kolektivnom ugovoru kada je u pitanju povećanje plaća, na kojem će oni, kako nam je danas rečeno, nastaviti insistirati.

Podsjećamo, rudari svih sedam rudnika u sastavu Koncerna, prošle godine krajem novembra, bili su u radničkom neposluhu koji je trajao punih osam dana.

Nakon dugih pregovora, zahtjevi rudara su ispunjeni, a između ostalog, smijenjen je direktor Rudnika Kreka, dogovoreno je da će cijena uglja biti povećana za 20 posto, a odgođena je primjena dva pravilnika o radu i radnom učinku. Već tada se spominjalo da je za radnike u rudnicima, najvažniji naredni korak potpisivanje kolektivnog ugovora koji je istekao 1. maja.

– Sramota je šta su nam ponudili. Osam posto povećanje primanja, a onda u idućem članu da oduzmu 30 posto. Nikada to nećemo dozvoliti. Rudari su naučili da trpe svašta, ali ovakvo poniženje nisu i neće – rekao je na protestima održanim 1. maja Zuhdija Karić, član Upravnog odbora Sindikata radnika rudnika FBiH.

(faktor.ba)

Bosanskohercegovački izvoz električne energije imao je vrijednost u prvom kvartalu ove godine od 406 miliona KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

To je za 72,1 posto više nego u istom periodu prošle godine kada je izvoz iznosio 233,6 miliona KM.

Istovremeno, povećana je i vrijednost uvoza i to za 2,5 puta na 44,4 miliona, sa 17,4 miliona KM u prvom kvartalu godinu ranije.

Visoku vrijednos izvoza, ali i uvoza električne energije napuhale su visoke cijene ovog “energetskog zlata” koje su eksplodirale i rastu od septembra prošle godine usljed globalne krize, mada stanje sa proizvodnjom u Bosni i Hercegovini nije idealno.

Loši hidrološki uslovi na početku godine odrazili su se na manju proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Naročito loš je bio februar u kojem je ukupna bruto proizvodnja električne energije iznosila 1.393 gigavat-časa, što je manje za 28,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U januaru je proizvodnja bila 1.682 gigavat-časa što je manje za 30 posto nego u januaru prošle godine.

Bruto proizvodnja hidroelektrana u februaru je iznosila 440 gigavat-časova i smanjena je za 53,63 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U januaru je proizvodnja u hidroekumulacijama bila 605 gigvat-sati, što je u odnou na 880 GWh proizvedenih prošlogodišnjeg januara manje za 31,2 posto.

U februaru je udio hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije spao sa januarskih 36 posto na 31,6 posto u februaru, pa su tako veći teret u proizvodnji iznijele termoelektrane.

Podaci energetske statistike za mart još nisu dostupni.

Vrijednost izvoza električne energije u 2021. godini bila je 830 milona KM, što je bio rekordan rezultat. 

Vrijednost izvoza električne energije po godinama:

2021. 830,0 mil KM
2020. 497,1 mil KM
2019. 574,8 mil KM
2018. 574,0 mil KM
2017. 462,9 mil KM
2016. 322,4 mil KM
2015. 284,4 mil KM
2014. 308,6 mil KM
2013. 471,9 mil KM

(indikator.ba)