U BiH u ovoj godini nisu rađene laboratorijske analize hrane i kontrola ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla, čime je direktno ugroženo zdravlje ljudi.

Glavni krivac za to je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a, koje nije dalo saglasnost Agenciji za sigurnost hrane u BiH na višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u BiH, prenio je BHRT.

Bez saglasnosti entitetskog ministarstva Agencija nije mogla provesti program monitoringa ostataka pesticida u hrani na godišnjem nivou koji radi u saradnji s Uredom za veterinarstvom BiH, Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja, entitetskim ministarstvima poljoprivrede i Odjelom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Distrikta Brčko, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci skreću pažnju da nekontrolirana upotreba pesticida može prouzročiti nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen, za koji se zna da je kancerogen. Upotreba pesticida može uticati i na kognitivni razvoj, sve su češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonskog statusa kod djece, trudnica i odraslih.

Sama problematika pesticida je multidisciplinarna i oni ostaju dugo u hranidbenom lancu te time utiču na zdravlje ljudi. Toksični učinci, čak i niskih doza, mješavine pesticida na ljudsko zdravlje mogu biti jako opasni. Izlaganje može dovesti do akutnog trovanja koje se bilježi kod poljoprivrednika koji ih koriste. Kod hroničnog trovanja javljaju se bolesti kao što su leukemija, limfomi, sarkom mekog tkiva i mozga, kostiju, rak želuca…

Pesticidi mogu igrati ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti i poteškoća u razvoju te utjecati na reproduktivno zdravlje. Unatoč opasnosti, u BiH trenutno nema laboratorijske kontrole ostataka pesticida. Direktor Agencije Džemil Hajrić istakao je za BHRT da bez redovne kontrole građani ne mogu biti sigurni u kvalitetu hrane koju konzumiraju:

Ne možemo sa sigurnošću znati kakvu hranu jedemo, rekao je Hajrić. Građani smatraju da su jeftiniji proizvodi često lošije kvalitete i sadrže opasne pesticide. Jedan od ispitanika rekao je:

Srećom, živim na selu i proizvodim većinu hrane. Mislim da u uvoznoj hrani ima puno pesticida.

Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici bio je večeras domaćin tribine pod nazivom “Darivanje organa – nova šansa za život”, koju su organizirali zajednički a Donorskom mrežom u Bosni i Hercegovini te Udruženjem dijaliznih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Studentima tog zeničkog fakulteta predavanja o važnosti doniranja organa održali su vodeći ljudi tih organizacija, kao i bolnička koordinatorica za eksplantaciju organa Kantonalne bolnice Zenica mr. Senada Kubat–Čaušević i njena kolegica dr. Nermina Rizvanović.

Zenička bolnica, kako je podvukla predsjednica Donorske mreže BiH akademik i profesor emeritus Halima Resić, upravo zbog angažmana doktorica Kubat-Čaušević i Rizvanović, već godinama nosi i epitet najbolje donor bolnice u BiH.

– Transplant koordinatori KBZ-a, uvijek se zahvaljujem dr. Čaušević i dr. Rizvanović, zaista su svojim entuzijazmom pokazali da kada želite, kako se to može uraditi.

Znači, morate biti motivirani da to uradite. Normalno, pored edukacije i svega drugog. Ova je godina, zaista, rekordna po broju transplantacija i po broju kadaveričnih transplantacija i donora.

Zato je ova promocija donorstva izuzetno značajna i drago mi je da smo na Medicinskom fakultetu u Zenici, među budućim ljekarima koji su ti koji trebaju da šire ovu ideju donorstva.

Jer, bez donora nema transplantacije. Mi možemo imati, ja to naglašavam, dobre stručnjake i dobru opremu, ali ukoliko nemamo donora- ako familija ne da saglasnost, onda nema ni transplantacije- podvukla je akademik Resić.

Svi klinički centri u BiH, istakla je, imaju uslove za utvrđivanje moždane smrti i otkrivanje potencijalnih donora organa, ali treba motivirati bolničke transplant-koordinatore da to rade.

– Zenica je bila ta koja je prije nekoliko godina u to krenula, kao što je, naprimjer, u Hrvatskoj Varaždin bio najpoznatija donorska bolnica. Ne moraju to biti klinički centri. Mislim da je tu ključna stvar osobe, koje su izabrane da to rade i koliko su motivirane da se time bave – smatra Resić.

Ona je dodala kako je u tom cilju nužno provoditi i kontinuirane kampanje na buđenju svijesti kod stanovništva o potrebi doniranja organa te da ne smatra kako je religija razlogom nedovoljnom broju saglasnosti porodica za doniranje organa sa njihovog preminulog člana porodice.

– Ja mislim da je razlog tome nedovoljna informisanost. Znači, nijedna se religija, apsolutno, ne protivi transplantaciji organa i donorstvu, zato što je to čin koji spašava ljudske živote. Znači, ti organi odlaze u zemlju, a mi na taj način obezbjeđujemo našim sugrađanima, koji bi sutra preminuli, da im život produžimo. Nema plemenitije i humanije borbe od borbe da nekome produžite život – istakla je Resić, koja je upozorila kako “svi možemo biti sa druge strane žice”.

Evropske zemlje, kaže ona, stalno provode ovakve kampanje te godišnje imaju i po 15.000 transplantacija, a imaju oko 80.000 potpisanih donorskih kartica na cijelom području BiH, jer “organi ne biraju naciju, ime ni prezime, jer organ treba svakome”.

Upravo je, naglašava, tako veliki broj potpisanih donorskih kartica medicinskim profesionalcima podstrek da nastave borbu za doniranje organa i njihovo transplantiranje.

– Tačno je da smo najbolja donorska bolnica, jer je iz naše ustanove od 2014. godine – kada smo imali prvu eksplantaciju organa i prvog donora, do sada smo imali realizovanih 17 kadaveričnih eksplantacija. Ukupno, iz naše ustanove donirano je 69 organa – 69 života, 69 osoba-bolesnika bolje i kvalitetnije živi, kao i njihove porodice. U toku ove godine, u BiH smo imali ukupno šest kadaveričnih eksplantacija. Međutim, jedna ekspalantacija desila se u Kliničkom centru Tuzla, a ostalih pet eksplantacija bilo je u KBZ-u, što znači da smo mi i dalje vodeća donorska bolnica – kazala je Kubat-Čaušević, koja je istakla kako je ova godina i za tu ustanovu bila rekordna po broju donora i eksplantiranih organa.

Nada se kako će tako i nastaviti, da će maksimalno iskoristiti svakog svog donora te da će pomoći drugim pacijentima da bolje žive, jer je za neke transplantacija organa jedina opcija za život.

Predsjednik UDiTB FBiH Tomislav Žuljević kazao je kako je, prema njihovim informacijama, ove godine na području FBiH izvršena transplantacija 27 organa. To je, dodao je, ogroman napredak, jer “prije dvije godine urađeno osam ili 10, a prošle godine 16 transplantacija”.

– Sigurno je da je svijest kod ljudi porasla. Međutim, to je živa stvar i o tome se treba pričati svaki dan, jer čim malo padne pozornost medija i građana, naravno da imamo problem pa zbog toga i radimo ovakve tribine – kazao je Žuljević, koji je istakao kako je važno da mediji prenesu poruke do građana.

Transplantacijska medicina, podvukao je, jedina grana medicine koja je zavisna od građana, koji mogu biti i potencionarni donori, ali i primatelji organa. Veća je vjerovatnoća, kaže, da ćemo biti primatelji organa.

– To nas direktno veže za Eurotransplant, koji je najveća nevladina organizacija za razmjenu organa. Kada nemate šta da razmijenite, onda, jednostavno, niste ni kandidat za Eurotransplant. Na stranu svi ostali problem – kazao je Žuljević.

Zakonske regulative te nedostatak ministarstva zdrvastva na razini države, dodaje, mogu se prevazići preko Ministarstva za civilne poslove BiH, koje je već pokrenulo procedure i dobilo Mapu puta za ulazak u Eurotransplant.

Prema sadašnjim podacima, kazao je, oko 180 čeka transplantaciju bubrega, oko 40 koji čekaju na transplantaciju jetre, 25 na transplantaciju srca…

– Naravno, ima određeni broj koji čeka i na transplantaciju rožnice. Hvala Bogu da smo ove godine uradili i prvu transplantaciju srca u BiH, što je jako važno za BiH. Imamo problem kada je u pitanju transplantacija jetre – tu smo malo stali i na tome moramo raditi. Ove smo godine imali transplantaciju bubrega i od živih i od preminulih osoba – kazao je Žuljević.

(zenicablog.com)

Obavještavamo Vas da će dana 29.11.2024 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije u termin od 09:00 h do 10:00 h  na trafo područiu: Rosulje Asfalt, Sankovac.

Do prekida će doći zbog radova na elektroenergetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ususret “crnom petku” i prazničnim popustima, potrošačka groznica i u Bosni i Hercegovini. “Crni petak” u našoj zemlji prošle godine oborio je rekorde potrošnje, budući da su kupci potrošili više od 372 miliоna maraka, samo u tom danu.

Uprkos izazovima ekonomske situacije, šoping centri u našoj zemlji očekuju pune ruke posla, a građani veće popuste. No, jesu li sniženja stvarna, te kako izbjeći zamke, pita se u svom prilogu BHRT.

Zadnji petak novembra rezervisan je za kupovinu po sniženim cijenama. Groznica “crnog petka” kod dijela trgovaca proširila se na cijelu sedmicu, pa su sniženja u pojedinim radnjama već aktuelna.

Fenomen iz Amerike

Da “crni petak” u BiH nije ono što je u Americi, odakle potiče ovaj fenomen koji je pokorio većinu zemalja svijeta, jasno je čim uđete u radnje. Iako na reklamama nerijetko privlače kupce nudeći popuste i do 70 odsto, stvarna sniženja se kreću od 20-40 posto.

-Mi stalno govorimo potrošačima – ako planirate nešto da kupujete i očekujete ‘Crni petak’, pogledajte kolika je cijena bila tog proizvoda u maju, junu, prije nego dođe popust. Jer kod nas je prisutan taj tzv. tihi rast cijena i onda se podigne za onoliko koliko je sad manje, tako da trgovac sigurno neće biti na gubitku, ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

Prividna ili ne, sniženja na “crni petak” pune tržne centre. Prošle godine u BiH građani su potrošili više od 370 miliona KM samo na taj dan.

Takva situcija nije iznenađenje, jer živimo u vrijeme kada su i najmanji popusti dobro došli.

-Na zapadu su marže mnogo veće nego kod nas i onda u momentu kada dođe do snižavanja, trgovci se odreknu marže s jedne strane, a sa druge odreknu se i dijela same vrijednosti da bi se oslobodili magacini, tako da to što se kod nas dešava je adekvatno našoj ekonomskoj situaciji, navodi ekonomista Zoran Pavlović.

Siromašno tržište

A kod nas je tržište siromašno i onda su, kao i cijene, i popusti u skladu sa ekonomskom situacijom. Psihološki gledano, “Crni petak” nam pokazuje koliko smo podložni masovnim sugestijama.

-Vrijeme u kojem se donosi puno neracionalnih, nerazumnih odluka, u kojem se kupuje puno toga što nam zapravo uopće ne treba, ali treba nam osjećaj zadovoljstva da smo i mi koji vrlo loše stojimo materijalno uspjeli nabaviti nešto jeftino, da smo čak nekoga ko ima mnogo više nadmudrili i eto, možda u tom dijelu zadovoljstva je opravdano, ali materijalno u svakom slučaju ne, ističe psiholog Marko Romić.

Potrošačko ludilo nastavit će se i nakon “crnog petka” jer slijede praznici. Stoga, stručnjaci pozivaju na racionalnu kupovinu, jer potrošačka groznica osim zadovoljstva može ostaviti i osjećaj praznine nakon impulsivne kupovine, ali i minuse na računu.

Zdravstvene vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) nemaju informaciju koliko se onkoloških pacijenata sa područja njihovog kantona nalazi na listi čekanja za propisanu terapiju Federalnog fonda solidarnosti.

Kazala je to za Faktor Aida Salčinović, ministrica zdravstva ZDK, navodeći da prema ministarstvu do sada nije bilo individualnih, ali ni molbi udruženja koja okupljaju oboljele, da im se pomogne u nabavci terapija.

Pomoć udruženjima

– Mi do ovog trenutka ne znamo kakvo je stanje na toj listi kada su u pitanju pacijenti sa područja ZDK, a ukoliko nam se neko od pacijenata obrati, učinit ću sve što je u mojoj moći kao ministrice da mu pomognem. Ministarstvo se zaista trudi da onkološkim pacijentima pruži najbolju moguću zdravstvenu zaštitu koju mogu dobiti. Ovdje svi imaju dobru volju i žele da pomognu najtežim pacijentima, a to smo pokazali u prethodnim mjesecima prihvatajući i pomažući onkološkim pacijentima iz Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona – ističe Salčinović.

Kaže da je u kontaktu sa svim udruženjima pacijenata sa malignim bolestima u ZDK i da su na putu rješavanja velikih problema sa kojima se suočavaju oboljeli.
Dodaje kako je nedavno u ZDK završen i Javni poziv za pomoć udruženjima pacijenata.

– Prvi put smo u historiji ovog ministarstva osigurali 50.000 KM za pomoć u edukaciji i nabavci grudnjaka i perika za pacijentice sa karcinomom dojke. Sva udruženja koja su nam se obratila sa projektom dobila su novac – naglasila je Salčinović.

Podsjetila je kako je Vlada ZDK, preko ministarstva, u kapitalnim transferima izdvojila novac i za kupovinu CT simulatora u Kantonalnoj bolnici Zenica, koji će pomoći u smanjenju listi čekanja za preglede, a izdvojena su sredstva i za dio plaće specijalizanata.

– Onkološki pacijenti, zato i ulažemo u opremu. Što se tiče plaća specijalizantima, Vlada ZDK iz konsolidacijskih kredita izdvaja novac za tu namjenu, s obzirom na to da znamo kakva nam je situacija sa zdravstvenim kadrom u cijeloj državi. Želja nam je da ljekare zadržimo, a osiguranjem novca za dio plaće specijalizanata, osiguravamo bolje uvjete u bolnici kako bi ustanova mogla novac preusmjeriti u nešto drugo. U fazi su i pregovori za dogradnju nove Onkologije kako bi se povećali kapaciteti, jer smo nedavno bili svjedoci velikih gužvi na hemoterapiji, iako smo zaposlili pet tehničara. S obzirom na to da se radi o toksičnim sredstvima, jedan tehničar može u komori pripremati terapije dva sata, a onda mora izaći i zamijeniti ga drugi. Nesretnom igrom slučaja troje je moralo na bolovanje, jer su imali saobraćajni udes. Reagirao je direktor bolnice, brzo je našao adekvatan kadar da ih zamijeni – pojašnjava Salčinović.
Pregledi i kod privatnika

U cilju smanjenja listi čekanja za CT i magnetnu rezonancu, Udruženje onkoloških pacijenata “Snop” prethodnog ljeta održao je sastanke sa zdravstvenim vlastima ZDK i premijerom Nezirom Pivićem, nakon čega je, prema riječima Salčinović, objavljen Javni poziv za privatne ustanove u kojima bi se vršili pregledi.

Sa Zavodom zdravstvenog osiguranja ZDK dogovoreno je da se ranije stavka za preglede na CT-u i magnetnoj rezonanci, koja je iznosila 1.600.000 KM, u idućoj 2025. godini poveća na 2.600.000 maraka.

– To znači da ukoliko ne bude mjesta u bolnici, spomenute preglede naši pacijenti će moći obavljati u privatnim zdravstvenim ustanovama, a Zavod će snositi troškove – naglasila je Salčinović.

Podsjetimo, krajem septembra Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo saopćio je da će do kraja 2024. godine osigurati dodatnih pet miliona KM kako bi se smanjile liste čekanja za onkološke pacijente iz KS.

Iz Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde ranije su za Faktor kazali kako su među prvima pomogli svojim pacijentima sa liste čekanja Fonda solidarnosti. Trenutno Zavod zdravstvenog osiguranja BPK snosi troškove terapije za četiri pacijenta, a mjesečni troškovi za sve njih iznose 21.500 KM.

Denis Husić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, prije nekoliko dana za Faktor je kazao kako se trenutno na listama čekanja za propisane terapije pri Federalnom fondu solidarnosti, nalazi otprilike 200 onkoloških pacijenata sa područja tog kantona.

– Što se tiče TK, pošto naš zavod nema nadležnost da ugovara ovu kategoriju finansijskog liječenja, mi ćemo u saradnji sa Vladom TK i UKC-om Tuzla pokušati iznaći modalitete kako bismo do konačne instalacije linearnog akceleratora barem u određenom dijelu suzbili liste čekanja onkoloških pacijenata – rekao je Husić.

(faktor.ba)

Tokom proteklog vikenda, u skladu sa izvršenim analizama i procjenama, provedene su pojačane aktivnosti u oblasti saobraćaja sa posebnim akcentom na kontrolu alkoholiziranosti vozača, sankcionisanje višestrukih povratnika u činjenju težih prekršaja, te kontrolu posjedovanja propisane zimske opreme.

U tom kontekstu, od 22.11. do 24.11.2024. godine, od strane policijskih timova Uprave policije na području svih policijskih stanica u Zeničko-dobojskom kantonu ostvareni su sljedeći rezultati:

-  Kontrolisano je 1309 vozača i vozila,

-  691 vozač je podvrgnut ispitivanju alkotestom,

-  Kod 69 vozača je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu,

-  Izdato je 65 prekršajnih naloga zbog vožnje pod uticajem alkohola,

-  Sačinjena su 4 izvještaja o počinjenim prekršajima zbog vožnje pod uticajem alkohola, te će

   protiv vozača biti podneseni zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka pred nadležnim

   općinskim sudovima,

- 10 vozača je zadržano u prostorijama za zadržavanje do istrežnjenja, (utvrđeno prisustvo

   alkohola u organizmu preko 1,5 g/kg),

-  Izdato je 79 prekršajnih naloga vozačima koji su evidentirani kao višestruki povratnici u

   činjenju težih prekršaja,

-  Oduzeta su dva putnička motorna vozila od višestrukih povratnika u činjenju težih

   prekršaja, kao što su upravljanje vozilom pod izrečenom zabranom upravljanja, upravljanje

   bez položenog vozačkog ispita, upravljanje neregistrovanim vozilom i drugi teži prekršaji,

-  Uručen je 141 prekršajni nalog vozačima zbog neposjedovanja propisane zimske opreme.

Navedene aktivnosti  su potvrda  jednog ozbiljnog pristupa na unapređenju stanja sigurnosti u svim segmentima, a ostvareni rezultati zasigurno predstavljaju značajan iskorak u kontekstu preventivnog djelovanja, što i jeste jedna od najznačajnijih zakonskih zadaća i nadležnosti Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.

 Odsjek za odnose sa javnošću,

          analitiku i planiranje

Sedamdeset belgijskih trgovačkih kuća, uključujući velike igrače kao što su Colruyt, Standaard Boekhandel i Bol.com, objavili su otvoreno pismo u kojem pozivaju belgijske i evropske kreatore politike da preduzmu mjere protiv kineskih platformi za e-trgovinu kao što su Temu i Shein zbog njihovog navodnog nepoštivanja propisa, javila je Belga.

Pismo, koje su potpisali članovi trgovačke federacije Comeos, poziva na “jednake uslove” i kritikuje ove platforme zbog preplavljivanja evropskog tržišta jeftinim proizvodima koji često nisu u skladu sa standardima EU o sigurnosti, pravima potrošača i zaštiti okoline.

“Svaki dan, pokazuju carinski podaci, 2,5 miliona paketa stigne u Belgiju izvan Evrope, mnogi iz Kine. Samo ove godine očekujemo jednu milijardu paketa – duplo više nego prošle godine – ali samo 0,005 posto bude pregledano. U međuvremenu, lokalni trgovci suočeni su s redovnim provjerama”, navodi se u dopisu.

Trgovci na malo tvrde da nedostatak odgovarajućih kontrola ne samo da šteti poštenom tržišnom natjecanju, već predstavlja i rizike za javno zdravlje i gospodarstvo. Prema Comeosu, svaki treći proizvod koji se prodaje na kineskim platformama ne zadovoljava standarde EU.

Kako bi se riješili ovi izazovi, u pismu se, između ostalog, predlažu pojačane carinske inspekcije, pojačano praćenje pošiljki koje ne ispunjavaju uslove, uvozne carine na pakete u vrijednosti ispod 150 evra i jača saradnja između država članica EU. Potpisnici upozoravaju da će bez odlučne akcije više radnih mjesta u maloprodaji biti ugroženo, piše Fena.

Kao odgovor, Shein je izrazio svoju predanost usklađenosti s digitalnim propisima EU i istaknuo svoje napore da smanji neučinkovitost i rasipanje kroz svoj poslovni model.

Portparol Sheina izrazio je podršku reformama koje idu u korist evropskim potrošačima i promiču transparentno takmičenje unutar poštenog tržišta.

(capital.ba)