Iako se meteorološka situacija u Sloveniji smiruje i dalje su poplavljena područja uz Muru, Dravu i Savu, prenosi slovenska agencija STA.

Dijelovi zemlje i dalje su odsječeni, a ekipe na terenu pokušavaju osigurati cestovnu povezanost sa svim ugroženim dijelovima zemlje kako bi stanovništvu mogla biti pružena pomoć.

Zbog teških posljedica izazvanih katastrofalnim poplavama slovenska vlada zatražila je međunarodnu pomoć kroz mehanizme Europske unije i NATO-a.

Slovenija je preko Mehanizma civilne zaštite EU-a zatražila 30 bagera različitih kapaciteta i 30 specijalnih vozila za regulaciju vodotoka, kao i slanje inženjerskih ekipa za svu tu opremu.

Ljubljana je također od NATO-a zatražila pet teških vojnih helikoptera nosivosti najmanje pet tona za transport, kao i 200 vojnika za obavljanje zadaća zaštite, spašavanja i pomoći.

Premijer Robert Golob u subotu je opisao poplave kao najveću prirodnu katastrofu u posljednja tri desetljeća i procijenio ukupnu štetu na više od 500 milijuna eura. Oštećene su ceste, željezničke pruge, mostovi, kanalizacijski sustavi i zgrade.

Brojne države uputile su pomoć Ljubljani, a među prvim je bila susjedna Republika Hrvatska. Hrvatska vlada je na telefonskoj sjednici donijela Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u Sloveniji u uklanjanju posljedica olujnog nevremena.

Na zamolbu Republike Slovenije odobren je prelazak granice korištenjem jednog helikoptera Mi-171Sh Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva s osam pripadnika Oružanih snaga RH sukladno iskazanim potrebama Republike Slovenije i mogućnostima Oružanih snaga Republike Hrvatske, priopćeno je iz Vlade RH.

Civilne zaštite iz Bosne i Hercegovine spremne su uputiti pomoć Republici Sloveniji za saniranje šteta od katastrofalnih poplava koje su zadesile ovu državu, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Svoj posjet Ljubljani za srijedu je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) dobila je inicijativu tri aerodroma u vezi sa rješavanjem pitanja naknade koja se naplaćuje na osnovu Odluke o visini naknade koju plaća operator vazduhoplova po prevezenom putniku i toni prevezenog tereta u odlasku sa aerodroma u BiH.

Inicijativu su uputila tri bh. aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, sa zahtjevom da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.

– BHDCA je spremna na razgovore i spremna je da sasluša sve inicijative, i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade. Prije nekoliko dana održan je i sastanak sa predstavnicima Aerodroma Banja Luka na kome je dogovoreno da se održi jedan zajednički sveobuhvatni sastanak svih zainteresovanih institucija i organizacija iz BiH na kom bi se trebalo naći rješenje za ovo pitanje – izjavio je za Fenu stručni saradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović.

Kako je dodao, ta naknada je, kroz različite dokumente, preporuka Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i kao takvu imaju je sve zemlje u okruženju i EU, a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

Lalović je napomenuo da je Bosna i Hercegovina poslednja država u okruženju koja je uvela tu naknadu, 2017. godine uz saglasnost Vijeća ministara BiH i poštujući sve propise, procedure i mišljenje prilikom njenog donošenja.

– Napominjemo da je BHDCA prilikom donošenja te odluke imala i konsultacije sa Međunarodnom asocijacijom vazdušnih prevoznika (IATA), te da nema nikakvih problema sa aviokompanijama prilikom ispostavljanja faktura. Naglašavamo da sve aviokompanije koje saobraćaju sa Aerodroma Sarajevo sve vrijeme uredno izvršavaju svoje obaveze prema BHDCA, pa čak i tzv. niskotarifne. Zbog toga sumnjamo da je samo navedena naknada razlog zbog kog su pojedine ‘niskotarifne’ aviokompanije odlučile se za smanjenje broja letova sa pojedinih aerodroma u BiH. Kao što je poznato, politika, odnosno strategija takvih kompanija je neprestano ‘seljenje’ i uspostavljanje novih, a zatvaranje postojećih baza ili stalna promjena ruta, što su uostalom potvrdili iz jedne kompanije, najavljujući redukovanje saobraćaja sa tuzlanskog aerodroma – dodao je Lalović.

Naveo je da se BHDCA prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH rukovodila i upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, kao i prometom u tim državama, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima.

Odluka koja je donesena ove godine i koja je stupila na snagu u julu, kako je naveo Lalović, prošla je istu proceduru i uz poštivanje svih propisa, mišljenja i uz saglasnost Vijeća ministara BiH, a razlike u odnosu na Odluku iz 2017. godine su tehničke prirode i odnose se, prije svega, na obavezu aerodromskih operatora u vezi sa dostavljanjem izvještaja Direkciji, postupanje Direkcije i drugih institucija u slučaju nedostavljanja izvještaja, te namjenu i odnos utroška prikupljenih sredstava.

– Različite su opcije i rješenja kojim se može prevazići to pitanje i mi ne bismo da prejudiciramo konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju aerodroma, njihovog prometa i obima saobraćaja i prema tome naplaćuje naknadu – rekao je Lalović.

Sredstva koja se prikupe od ove naknade namijenjena su za, u skladu sa ICAO preporukama, adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog vazduhoplovstva, kako za razvoj i unapređenje civilnog vazduhoplovstva kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje nivoa vazduhoplovne bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH.

U centralnim i istočnim područjima Bosne danas će prije podne preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U ostatku zemlje pretežno sunčano.

U jutarnjim satima i dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove može biti magle. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 9 do 15, na jugu do 20, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni. U Sarajevu sunčano uz umjerenu oblačnost.

Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 23 stepena, naveli su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U srijedu ujutro pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini uglavnom sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 20, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stepeni.

U četvrtak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stepen.

U petak također sunčano uz malu oblačnost. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 33 stepena.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.

Maloprodajne cijene dizela više su za 6 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.

Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. augusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1298 obavijesti o promjeni cijena i marži.

Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.

Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u augustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.

Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. augusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.

Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.

Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.

Iako se dalo pretpostaviti da su turistkinje koje razledaju kanjon neretve nisu. Obje su indonežanke, koje su u BiH došle poslom. Jedna radi u caffe shopu, druga kao fiziotarapeut. Manje, više zadovoljne su. Bar tako kažu.

“Teško je zato što smo morali da odemo daleko od porodice. Ali nije tako teško živjeti ovdje. Ljudi su dobri, ponekad. Neki od njih”.

“Azijati, mi moramo da jedemo rižu, ovdje je teško naći rižu, to je za mene kulturološki šok, da jedem hljeb, ali sada mogu da ga jedem. Volim ćevape, burek. Ovdje je lijepo, mogu da imam prijatelje, ljudi su dobri. Volim što sam ovdje”, kazale su one.

Najveći broj stranih državljana koji rade u BiH dolaze iz Turske, susjedne Srbije, Hrvatske, Kine i Bangladeša. Uglavnom rade na građevini i u ugostiteljstvu podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.

“Trenutno je u BiH odobren privremeni boravak po osnovu rada ima 2849 stranih državljana od kojih je 790 stranih državljana po osnovu rada bez radne dozvole, te 2059 po osnovu rada sa radnom dozvolom”, kazali su nam iz Službe za poslove sa strancima.

Radnici u BiH sada radije biraju relativno lakše i unosnije poslove, pa je majstore poput armirača, koji rade na otvorenom, u teškom položaju, teško naći. Zato nerijetko na gradilištvima vidimo Turke, Kurde, pa čak i Bangladežane.

“U BiH su trenutno najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, tesari, armirači. Zavarivača, sektor transporta, vozača kamiona, uslužnih djelatnosti, trgovine, nedostaje od hotelijerstva, ugostiteljskih objekata, čistačica, spremačica, a nedostaje i postovara, mehaničara”, kaže Dominik Raškaj, iz Boljiposao.ba.

Ponuda i plate koje se danas nude, ipak nisu dovoljne za veliki broj bh građana. Mnogi zbog toga radije biraju otići iz zemlje. Zbog čega su redovi pred ambasadama, posebno Njemačkom, nekada nepregledni.

“Kao uzrok koji navode sami građani, kao i poslodavci koji sa nama kontaktiraju jeste najviše ova trenutna politička situacija, a na drugom mjestu stavljaju primanja koja su nedovoljna za standard života u matičnoj zemlji”, dodao je Raškaj.

A prosječna plata u BiH, trenutno prelazi tek nešto više od 600EUR, ili 1280KM. Samo u susjednoj hrvatskoj, projek je veći za 400EUR, i doseže skoro 1133 EUR. Ili 2200KM.

(N1)

Izvještaji Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da bh. zvaničnici novac iz državne kase troše nemilice.

Generalni sekretarijat Vijeća ministra Bosne i Hercegovine sa Zoranom Tegeltijom na čelu, u prethodnoj godini nije štedio. Brojna putovanja, velike cifre i neopravdano utrošeni novac. Putni nalozi bez potrebnih podataka ukazuju da su putovanja službenim vozilima često bila privatna.

Novi revizorski izvještaj – stari problemi. Propusti i nepravilnosti u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara ponovo isti. Godina 2022, predsjedavajući Zoran Tegeltija. Ranije preporuke nisu uvažene, a odstupanja u prethodnoj godini ukazuju na to da se često putovalo i mnogo trošilo. Više od 247.000 maraka. Limit prekoračen. Bez validnih objašnjenja i opravdanosti. Službena vozila konstantno u pogonu. Službeno, a čini se i privatno. Putni troškovi, servisiranje, gorivo – sve o trošku građana.

„Nažalost, najčešće se dešava da se službena vozila, pogotovo za lica koja imaju ovlast da ih koriste 24 dnevno, ali i ona koji to nemaju, koriste u privatne svrhe i da se službena putovanja preklapaju s privatnim pa se tako duže ostaje i češće putuje“, navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency International BiH.

Generalni sekretarijat raspolaže sa sedam vozila, a tri se koriste za potrebe predsjedavajućeg kojem se, između ostalog, daje pravo na korištenje 24 sata dnevno. Izdaci za upotrebu vozila veliki, no potrošeno nije opravdano.

„Nalozi za korištenje službenih vozila su popunjeni nečitko i korisnik vozila u propisani obrazac ne upisuje sve tražene podatke o korištenju vozila. Prilikom točenja goriva ne upisuje se stanje na kilometar satu, mjesto sipanja goriva, niti izvršenu uslugu ovjerava potpisom i pečatom benzinska pumpa koja je pružila uslugu. Ne upisuje se ni podatak ko je upravljao vozilom“, navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Dobro su naplaćene i usluge reprezentacije. Račun iznosi više od 79.000 marka. Revizori ponovo bilježe da je mnogo potrošeno bez osnove.

„Ne koriste se za unapređenje rada, npr., za sastanke s nekim poslovnim partnerima i sl., već se čak koriste unutar institucije kako bi zaposleni sami sebe častili. To je najčešće. Međutim, kada se koriste u poslovne svrhe, tu se ne oskudijeva, najčešće se koriste najskuplji hoteli, najskuplji restorani, zaista se ne štedi, često ima i alkohola na tim računima“, ističe Ožegović.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara mogao je birati najbolje i rasipati novac iz budžeta jer nema nadzora. Sistem interne kontrole nije cjelovit i nema sankcije. Tako, uprkos izvještajima i detektovanju odgovornih, rezultati revizije se ponavljaju iz godine u godinu. Jasno je, neophodan je bolji sistem kontrole.

„Za efikasan proces javne revizije ključna je uloga Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je i glavni korisnik izvještaja revizije. Potrebno je i da nadležne parlamentarne komisije koje prate revizorske izvještaje isprate do kraja aktivnosti institucija na implementaciji preporuka, te da osiguraju da institucije redovno izvještavaju i postupaju po revizorskim preporukama do konačne implementacije“, poručuje Dijana Ban, koordinatorica CCI-ja.

Do tada, barem u izvještajima ostaju tragovi o neopravdano utrošenom novcu iz državne kase. Objašnjenje za velike račune tražili smo od Zorana Tegeltije, tada predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali ga, baš kao i Ured za reviziju, nismo dobili.

(federalna.ba)

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine proslijedilo je Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ) zahtjev za pružanje međunarodne pomoći Republici Sloveniji, dobijen putem Mehanizma unije za civilnu zaštitu (UCPM).

Federalna uprava civilne zaštite će u saradnji sa Federalnim štabom civilne zaštite i Vladom Federacije Bosne i Hercegovine dogovoriti mogući način i obim odgovora za traženu međunarodnu pomoć Republici Sloveniji.

U Ministarstvu sigurnosti BiH održat će se sastanak sa entiteskim uprava civilne zaštite, vezano za dogovor oko pružanja međunarodne pomoći Republici Sloveniji, navode iz FUCZ.

Obilne padavine u Sloveniji izazvale su poplave u kojima su stradale najmanje tri osobe. Poplave su nanijele i ogromne materijalne štete.

Odmah nakon preuzimanja dužnosti, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder je posebnu pažnju posvetila industrijskim subjektima, s obzirom na njihove obaveze ispunjavanja mjera propisanih okolišnom dozvolom kao instrumentom zaštite okoliša.

Odmah je inicirano izvršenje hitnih inspekcijskih nadzora nad velikim zagađivačima kod operatora: Adriatic metals BH d.o.o Crvene stijene, TE Kakanj, TE Tuzla, Lukavac cement doo, Kakanj cement, GIKIL Ispat koksna industrija doo Lukavac, Sisecam Soda Lukavac doo te ArcelorMittal Zenica.

Ministrica je sa službenicima FMOiT izvršila obilazak privrednih subjekata i njihovih proizvodnih pogona te su održani sastanci s upravama kompanija. U razgovorima je istaknuto da se očekuje više odgovornosti prema okolišu od strane investitora, poštovanje propisanih uslova i normi te blagovremeno izvještavanje kako Ministarstva tako i javnosti o poduzimanju aktivnosti na smanjenju opterećenja na okoliš.

U Ministarstvu se trenutno vrši analiza izvještaja inspekcijskih nadzora i konstatovano je da su određeni privredni subjekti postigli određeni napredak kada je u pitanju izvršavanje obaveza propisanih okolišnom dozvolom, dok određeni subjekti nisu ili su samo parcijalno poduzeli aktivnosti te će se u narednom periodu razmotriti mogućnost preispitivanja okolišnih dozvola za takve subjekte.

Također su održani sastanci s inspekcijom zaštite okoliša, gdje je dogovoreno da će se Vladi FBiH uputiti inicijative za izmjenu zakonodavnog okvira, jačanje institucionalnih kapaciteta federalne inspekcije i unapređenje saradnje kroz koordinaciju s drugim organima uprave na federalnom i kantonalnom nivou, kako bi se kroz adekvatno sistemsko djelovanje zaštita okoliša dovela na veći, prihvatljiviji nivo.

Problem predstavljaju i česta incidentna zagađenja, kao što je nedavno bio slučaj s rijekom Bosnom, za koja u Zakonu o zaštiti okoliša nisu dovoljno jasno propisane odredbe koje bi obavezale subjekte za nadoknadu nastale štete.

Pod sumnjom da je zagađenje prouzrokovao ArcelorMittal ministrica Pozder je tražila hitni inspekcijski nalaz i za ovaj slučaj.

Kako dugi niz godina egzistira isti gorući problem, a to je nedostatak ljudskih kapaciteta kada su u pitanju kako kantonalna, tako i federalna inspekcija, u pripremi je inicijativa prema Vladi Federacije BiH da se odobre sredstva za zapošljavanje novih inspektora, ali će se isto zatražiti i od kantonalnih vlada.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je uputilo prema Vladi i prijedlog komisije koja će raditi na harmonizaciji Zakona o zaštiti okoliša s ostalim zakonima koji se tiču procesa izdavanja dozvola, kako bi se isti procesi u potpunosti uskladili.

Krajnje je vrijeme da se problem zaštite okoliša sagleda sveobuhvatno i da mu se pristupi na sistemski način, jer se radi o pitanjima održivog razvoja, koje nije samo u ingerenciji ovog Ministarstva, već i ostalih, a prvenstveno industrije, energetike, poljoprivrede i vodoprivrede.

Zbog svega navedenog, ministri nadležni za pomenute resore: Nasiha Pozder, Vedran Lakić i Kemal Hrnjić redovno održavaju sastanke i dogovaraju zajedničke aktivnosti na rješavanju problema, kako bi se našao najbolji način prvenstveno za ispunjavanje standarda zaštite okoliša, uzimajući u obzir sve obaveze koje preuzimamo kroz evropsko zakonodavstvo i ratificirane konvencije, ali i održanje privrednih aktivnosti.