Broj izdatih viza za radnike sa zapadnog Balkana tokom korona-krize je znatno opao. Istovremeno, njemačke građevinske firme upozoravaju da neće biti u stanju da izvedu sve radove.

U prvoj polovini ove godine izdato je samo 4.801 viza, dok je 2019. godine izdato ukupno 27.259 viza za radnu snagu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije i Srbije. Diseldorfski list „Rajniše post” piše da su razlog za znatno manji broj izdatih viza, u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan, ograničenja javnog života koja su uslijedila nakon proglašenja pandemije. U mnogim zemljama njemačka diplomatska predstavništva koja izdaju vize radila su samo ograničeno.

Istovremeno, građevinske firme u Njemačkoj upozoravaju da će imati velikih problema s radnom snagom ukoliko pojednostavljena pravila za dobijanje vize ne budu produžena i nakon decembra. Bez takozvanog Pravila za zapadni Balkan, samo bi Građevinska udruženja Sjeverne Rajne Vestfalije „odjednom ostala bez 52.000 radnika”, izjavio je za list „Rajniše post” direktor udruženja Herman Šulte-Hiltrop. „Onda bi 2021. imali situaciju da radovi na gradilištima u oblasti izgradnje stambenog prostora moraju i potpuno da se obustave.”

Pravilo za Zapadni Balkan do 2023. godine

U julu je saopšteno da bi Njemačka trebalo da produži posebnu dozvolu koja omogućava dolazak radnika sa zapadnog Balkana. Agencija dpa koja je imala uvid u nacrt uredbe Ministarstva za rad, piše da će tzv. Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016, koje ističe u decembru ove godine, ostati na snazi do 2023. Godišnje će u zemlju na taj način ubuduće u Njemačku moći da uđe najviše 25.000 radnika.

To Pravilo pojednostavljuje pristup radnika njemačkom tržištu rada: omogućava lakše dobijanje vize i bez znanja njemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uslov za dobijanje vize je da podnosilac zahtjeva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad.

Šulte-Hiltrop pozdravlja planove njemačke vlade o produženje Pravila za Zapadni Balkan, ali ne shvata zašto se kao gornja granica navodi 25.000 radnika godišnje. „Radi se o poslovima za koje ovdje kod nas nećete naći nikoga – kao recimo stručnjaci za armaturne mreže”, izjavio je za „Rajniše post” Šulte-Hiltrop, ali i ukazao na to da će narednih godina zbog starosti 150.000 od ukupno 850.000 zaposlenih u građevinskoj industriju prestati da radi. Šulte-Hiltrop smatra da gornja granica od 25.000 ljudi samo „nepotrebno zaoštrava ionako već napetu situaciju”.

(dw.com)

Udruženje privatnih poštanskih operatera (UPP) u Bosni i Hercegovini zatražilo je od Agencije za poštanski promet BiH i tri javna poštanska operatera da odustanu od inicijative da se Bosna i Hercegovina izuzme iz odredaba članova 15 i 20 Svjetske poštanske konvencije, odnosno da javni operateri odustanu od pokušaja legalizacije naplate 1,8 KM za međunarodne dolazeće pismonosne pošiljke.

“Činjenica je da tri javna poštanska operatera u Bosni i Hercegovini vrše naplatu naknade u iznosu od 1,8 KM za međunarodne dolazeće pismonosne pošiljke. Navedene pošiljke su po Svjetskoj poštanskoj konvenciji izuzete od obaveze plaćanja naknade, pa je jasno da javni poštanski operateri nelegalno vrše ovu naplatu”, naveli su iz Udruženja privatnih poštanskih operatera u BiH u dopisu Komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda BiH, koja je to pismo “primila k znanju”.

U UPP-u naglašavaju da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u skladu s aktima Svjetske poštanske unije po službenoj dužnosti provela nadzor javnog operatera “Hrvatska pošta” iz Zagreba i donijela rješenje kojim se javnim operaterima zabranjuje naplata duple poštarine za međunarodne odlazeće pošiljke do dva kilograma.

U suštini, privatni poštanski operateri se bune što tri javna poštanska operatera, odnosno “BH pošte”, “Pošte Srpske” i “Hrvatska pošta Mostar” za dostavu uglavnom robe naručene preko interneta naplaćuju 1,8 KM. Kako UPP ističe u pismu, ta naknada od 1,8 KM je često veća od vrijednosti samog paketa, s tim da je nelegalna jer je poštarina već plaćena odlaznoj pošti.

“Mi smo u neravnopravnom položaju. Konkretno, direktno nas ne dotiče to što javni operateri naplaćuju tu naknadu, ali i mi isto radimo te pošiljke i ne naplaćujemo kao oni. Tražimo samo iste uslove i ništa više”, rekli su nam u UPP-u, dodajući da je i više nego očigledno da se naplatom 1,8 KM krše zakoni i međunarodne konvencije.

U Agenciji za poštanski promet BiH kažu da naplata 1,8 KM za pismene pošiljke iz inostranstva nije u koliziji s odredbama domaćeg i međunarodnog zakonodavstva u oblasti poštanskog saobraćaja, dok u JP “Pošte Srpske” ističu da su u cilju povećanja bezbjednosti i kvaliteta u prenosu pošiljaka donijele odluku da sve obične pismonosne pošiljke u uvozu koje sadrže robu evidentiraju pojedinačno.

“To znači da ‘Pošte Srpske’ sve pismonosne pošiljke s robom koje prispijevaju neevidentirane od momenta preuzimanja pa do uručenja primaocima pojedinačno evidentiraju, te na taj način povećavaju sigurnost u prenosu navedenih pošiljaka“, kažu u “Poštama Srpske”, ističući da naplata dodatne poštarine nije u suprotnosti sa domaćim niti međunarodnim aktima.

Prema nezvaničnim informacijama, Agencija za poštanski saobraćaj BiH od Ministarstva transporta i komunikacija BiH zatražila je da se podnese inicijativa Kongresu Svjetske poštanske unije da se BiH izuzme akata Svjetske poštanske konvencije, koja kaže da se ne smije dva puta naplaćivati poštarina.

Rok za dostavu ove inicijative Kongresu Svjetske poštanske unije istekao je 10. juna, ali BiH je nije podnijela nadajući se da će imati dodatni rok zbog problema sa virusom korona, a i zbog činjenice da se još ne zna kada će i na koji način zasjedati ovaj kongres.

Ipak, Ministarstvo transporta i komunikacija BiH zatražilo je od Agencije za poštanski saobraćaj da precizira zakonski osnov za podnošenje inicijative, uz napomenu da ukoliko se ocijeni da je za podnošenje inicijative preduslov izmjena zakona u BiH, da će se ta inicijativa smatrati preuranjenom.

(akta.ba)

Drvorezbarstvo je umjetnički zanat duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine i njenih naroda, a spretne ruke majstora na specifičan način obrađuju drvo oraha, trešnje, tise ili javora.

Jedan od majstora koji je izučio tajne ovog starog zanata je i Elvir Hambašić iz maglajskog naselja Donji Ulišnjak.

Konjičko drvorezbarstvo najpoznatije je u BiH i 2017. godine upisano je na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine u Evropi, a baš kod drvorezbara koji uživaju svjetsku slavu Elvir je "pekao" zanat, te se sa stečenim znanjem vratio u Maglaj.

"Drvorezbarstvom se bavim više od 12 godina, a ljubav prema zanatu razvijala se od samog djetinjstva, kada sam kao dječak od drveta pravio razne figure, čija izrada mi je kroz život pomogla da brže i lakše savladam posao kojim se danas bavim", pripovijeda Elvir za "Nezavisne".

Drvene rezbarije, koje uključuju namještaj, sofisticirane interijere i male dekorativne predmete, ističu se prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i vizuelnim identitetom, a prva Elvirova rezbarija u drvetu bila je Maglajska tvrđava.

"Danas većinom radim velike stvari kao što su sećije, stolovi, stolice ili preciznije rečeno radim kompletne bosanske sobe, koje su vrlo važan segmenat prošlosti, ali i sadašnjosti našeg naroda, našeg bitisanja i bivanja. Svaki predmet je rezbaren tako da cijela soba bude u bosanskom stilu", priča maglajski drvorezbar.

Objašnjava da predmete izrađuje od drveta oraha, trešnje i javora, ali s obzirom na to da je orah teže nabaviti - trešnja je odlična zamjena.

"Prije početka rada prvo odaberem drvo s kojim ću raditi, poslije toga dolazi rad na stolarskoj mašini, lijepljenje isječenih dasaka, zatim crtanje šare i rad sa dlijetima, a poslije toga cijeli predmet sklapam i lakiram i tako dolazim do gotovog proizvoda", priča Elvir radeći posao koji nazivaju i pjesmom u drvetu.

Kazuje da što je predmet jednostavniji to je i vrijeme izrade kraće, dok je za veće i komplikovanije predmete potrebno i više vremena - na primjer, za jedan veliki peškun (sto) potrebno je 15 do 20 dana intenzivnog rada.

Drvorezbarstvo je Elvirov posao, ali i porodični posao cijele porodice Hambašić - u radionici mu pomažu supruga Sanida i djeca, srednjoškolci Amar i Irma, ali i šestogodišnja Amna.

"Supruga je po zvanju frizerka, ali napustila je taj posao, učila je uz mene i više od deset godina se bavi drvorezbarstvom i pomaže mi. I djeca su od velike pomoći, svako ima svoja zaduženja - svi imamo svoje uloge u izradi svih predmeta, zajedno rezbarimo drvo", ponosan je Elvir.

Jedini izvor prihoda za ovu petočlanu porodicu upravo je drvorezbarstvo, a svoj dom u naselju Donji Ulišnjak, koji podsjeća na izložbeni salon tradicionalno rezberenog namještaja, Hambašići su izgradili od sredstava zarađenih vlastitim radom u njihovoj radionici "Suvenir".

Za kraj razgovora Elvira smo pitali hoće li ovaj tradicionalni zanat nagristi zub vremena, s obzirom na to da smo svjedoci da stari zanati polako padaju u zaborav, a on kazuje da svaki stari obrt vremenom "pada", ali da misli da će ovaj zanat poživjeti još dugo, jer će uvijek biti ljudi koji će voljeti ovakav stil namještaja.

"Ljudi su vijekovima unazad voljeli imati komad namještaja rezbarenog u drvetu u svom domu, a mi smo primjer da su ovakvi komadi i danas traženi", zaključuje Elvir.

Bicikl od drveta
Hambašić je krajem prošle godine predstavio i svojevrsnu atrakciju Maglaja, ali i cijele BiH - drveni bicikl.

"Odmarao sam od drvorezbarstva i kako nisam mogao samo sjediti, pretražujući internet, pronašao sam drveni bicikl. Sama pomisao da nešto takvo postoji me zainteresirala, istraživao sam i shvatio kako i ja mogu napraviti jedan", prisjeća se Elvir.

Ram bicikla izrađen je od kvalitetne orahovine, a nesvakidašnje prevozno sredstvo kompletirano je dijelovima japanskog bicikla Shimano.

"Bicikl ima 21 brzinu, a težak je svega 12 kilograma. Prvi put kada sam ga provozao naparavio sam najmanje 100 slika sa mještanima koje je bicikl oduševio", kazuje Elvir.

(N.N.)

Oko 56 posto korisnika platnih kartica u Bosni i Hercegovini nabavlja robu i usluge putem interneta. Od toga, 29 posto potrošača obavlja online kupovinu par puta mjesečno, više od polovine to čini par puta godišnje, dok pet posto kupuje preko interneta nekoliko puta sedmično, pokazuje regionalno istraživanje koje je nedavno sprovela kompanija Visa u okviru kampanje „U korak sa digitalnom budućnošću.“

Kao glavne razloge za online trgovinu kupci ističu uštedu vremena, sigurnost, brzinu, uštedu novca i praktičnost, veliki izbor, zatim činjenicu da za kratko vrijeme mogu da pronađu i uporede razne ponude.

Skoro dvije trećine navelo je da bi ih besplatna isporuka podstakla da u budućnosti više kupuju preko interneta, a kao prednosti potrošači ističu i niže cijene (54 posto) i popuste (45 posto).

Neki proizvodi su dostupni samo putem interneta, dok u isto vrijeme online nabavka omogućava veći izbor proizvoda i usluga. Povoljnost su i domaći ili strani sajtovi koji povezuju potrošače i prodavce, kao i ugodnost kupovine iz sopstvenog doma ili druge lokacije po izboru.

Odjeća i obuća su artikli koji se najviše kupuju online (56 posto), oko 25 posto njih nabavlja male kućne aparate putem interneta, a 24 posto kozmetiku i preparate za njegu ljepote.

Prostor za unaprijeđenje online nabavke je u domenu prehrambenih proizvoda iz prodavnica, video igrica, softvera i hardvera, dok su u toj kategoriji i automobilske gume i drugi dijelovi… Sve stavke ne prelaze 15 posto na pitanje da li ste nabavljali pomenutu robu i usluge u prijethodnih šest mjeseci.

Oko 77 posto potrošača najčešće koristi pametni telefon za online kupovinu, dok 42 posto njih upotrebljava laptop, a 18 posto desktop kompjuter.

Sa druge strane, skoro svaki treći građanin koji se oslanja na tradicionalne načine kupovine navodi da nema naviku plaćanja putem interneta, kao i da im ovaj oblik šopinga onemogućava da probaju odjeću i obuću – 29 posto. Oko 61 posto ispitanika i dalje smatra plaćanje gotovinom prilikom dostave kao jedno od boljih rješenja, ipak, gotovo polovina naglašava da bi ih niže cijene motivisale da se u budućnosti više okrenu savremenim metodama nabavke proizvoda. Takođe, ističu da bi se više zainteresovali za ovaj vid kupovine ukoliko bi bili sigurniji u kvalitet proizvoda koji im se isporučuje, a sam proces nabavke proizvoda jednostavniji.

„Potrošači su za vrijeme karantina dobili priliku da se bolje upoznaju sa e-trgovinom, budući da je to bio jedini bezbjedan način za nabavku neophodnih proizvoda. Epidemija virusa COVID-19 ubrzala je digitalnu transformaciju širom svijeta. Građani Bosne i Hercegovine slijede ovaj trend i prelaze na trgovinu koja je digitalne prirode, jer žele da namirnice i drugu robu kupuju na brz i bezbjedan način. Kako bi odgovorila na novonastale potrebe kupaca, Visa je nedavno predstavila Visa Secure, koji koristi 3DS tehnologiju. Radi se o globalno prihvaćenom rješenju za potvrdu identiteta namjenjenom da poveća bezbjednost transakcija e-trgovine u realnom vremenu. Primjenom novih standarda za plaćanje putem interneta, želimo da učinimo iskustvo online kupovine jednostavnim i pristupačnim“, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu.

Kada je riječ o zemljama regiona, najbolje rezultate po pitanju e-trgovine bilježi Sjeverna Makedonija, gdje čak 90 posto građana kupuje putem interneta. U Srbiji takođe raste interesovanje za web prodavnice, budući da se 70 posto ispitanika opredjelilo za ovaj oblik nabavke, dok je u Albaniji to skoro 60 posto, a u Crnoj Gori svaki drugi građanin.

Kompanija Visa posvjećena je pružanju podrške privredama koje su pogođene pandemijom i želi da im svojom ekspertizom, analizom podataka i proizvodima omogući da što prije stanu na noge. U narednom periodu, svjetski lider u digitalnim plaćanjima predstaviće rezultate cjelokupnog regionalnog istraživanja, kako bi upoznao javnost sa novitetima u potrošačkim navikama i na taj način pomogao vladama i preduzećima prilikom donošenja važnih odluka. Istraživanje je sprovedeno tokom maja, na uzorku od po 500 korisnika kartica u zemljama iz regiona, starosti od 18 do 55 godina.

(biznisinfo.ba)

COVID-19 STATISTIKA ZA ZDK

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

NAPOMENA: Ukupni broj novih slučajeva je zbir oboljelih u danima 29.07. (10), 30.07. (32), 31.07. (7), 01.08. (10) i 02.08. (3).

IZVOR: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

NAPOMENA: Umrla osoba je od 31. jula 2020. godine iz grada Zenica

Pozivamo građane da se pridržavaju uputa i mjera kriznih štabova, a sve one koji obnašaju funkcije vlasti na angažman, solidarnost i službu narodu.

Borimo se za zdravlje svakog čovjeka, borimo se za svako radno mjesto.Samo zajedno možemo pobijediti!

VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

JAVNO SAOPĆENJE

Vjećnici OO A-SDA Tešanj NEĆE podržati izdavanje okolinske dozvole za izgradnju Asfaltne baze u Jelahu. Naravno da smo svjesni važnosti privrednog razvoja naše sredine ali isto tako smo svjesni i stava naših građana sa prostora cijele općine a posebno stanovništva naseljenih mjesta Jelah, Rosulje i Ljetinić. Mnogi od njih su posjetili naše prostorije i u razgovoru sa rukovodstvom i vjećnicima A-SDA, izrazili svoje protivljenje instaliranju asfaltne baze. Rukovodeći se stavom da vjećnici prvenstveno treba da budu glas naroda obavještavamo javnost da ćemo po ovom pitanju glasati PROTIV to jeste onako kako to narod zahtjeva. Pozivamo i sve ostale političke subjekte koje participiraju u radu vijeća da poštuju glas naroda i da na 41. sjednici Općinskog vijeća Tešanj koja će biti održana u četvrtak 30.07.2020. godine NE PODRŽE izdavanje okolinske dozvole. OO A-SDA Tešanj

Predsjednik: Solo Fahir
PRESS A-SDA

Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori odlučio je da se bajram-namaz neće klanjati u vjerskim objektima zbog pogoršane epidemiološke situacije u državi, javlja Anadolija.

Iz Mešihata su kazali da je takva odluka donijeta uslijed mjera Nacionalnog kordinacionog tijela za zarazne bolesti, prema kojoj je zabranjeno okupljanje više od 20 ljudi u zatvorenom prostoru i 40 na otvorenom.

"Odluka je posljedica širih konsultacija unutar Islamske zajednice i opšte saglasnosti da je mjera ograničenja do 20 vjernika u ovoj situaciji faktički nesprovodiva, a izdvajanje vjernika etički neprihvatljivo“, saopšteno je iz Mešihata.

Dio žrtve za opšte zdravlje ljudi
Iz te vjerske institucije su kazali i da je, u skladu sa simbolikom žrtvovanja koja je imanentna Kurban-bajramu, Mešihat je ocijenio prikladnim da odustajanje od klanjanja bajram-namaza bude dio žrtve vjernika za opšte zdravlje svih ljudi.

"Islamska zajednica svim vjernicima čestita nastupajući Bajram, uz dovu da vrata Časne Kabe i naših džamija ostanu otvorena do Sudnjega dana“, kazali su iz Mešihata.

(Al Jazeera)

U Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 7.000 ilegalnih migranata koji čekaju priliku krenuti dalje ka Evropskoj uniji a među njima je sve više državljana Bangladeša, potvrdio je u srijedu voditelj ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Sarajevu Peter van der Auweraert.

U izjavi koju prenosi "Dnevni avaz", Van der Auweraert je rekao kako je kretanje ilegalnih migranata pojačano nakon ukidanja ograničenja što ih je ranije nametnula epidemija korona virusa ali je pojasnio kako nije samo BiH ruta kojom pokušavaju proći iz pravca Srbije jer je pojačan njihov pritisak i na Hrvatsku, Mađarsku te Rumunjsku, prenosi Hina.

Oko 5.200 migranata u prihvatnim centrima
Svi koji uspiju ući u BiH nastoje se u njoj ne zadržavati previše dugo i odmah pokušavaju nastaviti put ka Hrvatskoj a to uglavnom čine preko teritorija Unsko-sanskog kantona.

Od približno 7.000 ilegalnih migranata koliko ih prema procjenama IOM-a ima u BiH, njih 5.200 boravi u prihvatnim centrima koncentrisanim na području Bihaća i Sarajeva.

Još oko 1.500 ih boravi na otvorenom ili u improviziranom smještaju na bihaćkom području a nekoliko stotina na području Tuzle.

Zvaničnik IOM-a tvrdi kako među ilegalnim migrantima do sada nije bilo potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) započeo je, nakon nabavke i instaliranja opreme, projekt monitoringa polena i spora na području Zeničko-dobojskog kantona i šire. U prvoj fazi uređaj je instaliran u Zenici, a namjera INZ-a je da naradna dva istovjetna uređaja postavi na sjeveru i jugu kantona, čime bi se dobila potpunija "polenska karta" centralnog dijela Bosne i Hercegovine.

Svaki peti Evropljanin podložan alergijama

Alergijske bolesti ubrajaju se u najraširenije bolesti današnjice. U Evropi svaki peti stanovnik ima alergijski rinitis. U pojedinim članicama Evropske unije polen se smatra zagađivačem, kao što su to i lebdeće čestice promjera 2,5 do deset mikrometara. Alergijske bolesti u razvijenim zemljama dostigle su gotovo epidemijske razmjere. Alergičari se za vrijeme napada bolesti teško koncentriraju i nerijetko su onesposobljeni za rad, što stvara značajne gubitke i troškove, kako za privredu, tako i zdravstveni sistem.

- Prikupljanje podataka i njihova obrada se vrši po metodi koja je standardizirana i istovjetna u svim državama Evrope, ističe Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

On navodi da je cilj projekta rana identifikacija polenovih zrna (praćenje polinacije traje od februara do novembra), te redovno informisanje putem medija, web portala, brošura, letaka o stanju polenske prognoze, kao i davanje preporuka i savjeta.

- U nekim daljim projekcijama, jer je za takvo nešto neophodno višegodišnje promatranje, planirana je izrada i objava polenskog kalendara za područje Zeničko-dobojskog kantona, a postojala bi i mogućnost svakodnevnog primanja informacija na email, te mogućnost izrade aplikacije za iPhone/iPod ili Android uređaj. Ono što je bitno je da je Institut nabavio uređaj italijanskog proizvođača, koji predstavlja najnovije tehnološko rješenje ove vrste, ističe Velić.

Uređaj oponaša disanje čovjeka

Uređaj usisava deset litara zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju, odnosno aparat u toku 24 sata usisa 14,4 kubnih metara zraka. Čestice koje budu usisane u aparat, prvenstveno polenova zrna i spore, lijepe se na prozirnu plastičnu traku premazanu silikonom. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji se pokreće satnim mehanizmom, te se mijenja i analizira svakih sedam dana. Proces obrade uzorka, za svaki dan, priprema preparata i analiza dobijenih rezultata dug je, zahtjevan, komplikovan, ali prije svega koristan posao, jer podaci o ranim "nanosima" polena u zraku mogu na vrijeme alarmirati one kojima polen određenih biljki smeta, a njih je sve više.

- Uzorkivač polena i spora je u toku godine u funkciji od februara do kraja oktobra kada različite biljne vrste koje obitavaju na ovim prostorima u različito vrijeme otpuštaju polen u atmosferu. Tako u periodu februar-maj  to čine lijeska, orah, breza, joha, hrast, grab i druge, dok grupa zeljastih biljnih vrsta iz porodice trava to čini u periodu maj-juli. Grupa zeljastih biljaka i korova među kojima dominantna ambrozija to čini upravo u ovo doba, odnosnbo periodu juli-oktobar, kaže Velić.

Na osnovu prikupljenih polenovih zrna početi se sa izradom kalendara alergenih biljaka za područje Zeničko-dobojskog kantona.

- Veliki broj ljudi ima problem sa alergijama, nekad sa stanjem koje zahtjeva posjetu Službi hitne medicinske pomoći. Znati kada će se pojaviti i kada možemo biti izloženi određenim alergenima i ozbiljnom pogoršanju zdravstvenog stanja je od izuzetne važnosti. Zato smo se opredjelili da učinimo nešto i na ovom planu, ističe prim. dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Širenje mreže na cijeli Kanton

On je potvrdio da je plan INZ-a da proširi mrežu mjernih stanica na područje cijelog Kantona, te da se time dobiju još pouzdanije informacije.

- Bez obzira što je Institut ozbiljno opterećen kontrolom i drugim aktivnostima vezanim za pandemiju novog koronavirusa Covid-19 mi ne zaboravljamo i druge zdravstvene potrebe naših građana, pa smo, između ostalog, usmjereni i u pravcu ljudi koji imaju problema sa alergijama, istakao je Huseinagić.

Jedan uređaj dovoljan je za poluprečnih od 30-4o kilometara, s tim da za bolju sliku stanja uticaja na postavljanje imaju i drugi razlozi, poput geografskog položaja, brdovitosti, nadmorske visine. Zato je optimalna " mjera" da u ZDK budu postavljane tri uređaja, i to po jedan na sjeveru, u centru i na jugu kantona.

Iako nakon obilaska terena od sjevera do juga kantona još nema uočenog procesa cvatnje ambrozije, na uređaju stacioniranom u centru Zenice već 17. jula je zabilježeno prvo pojavljivanje zrna polena, koje je vjetar donio sa nekog nižeg područja, možda i van granica BiH. To znači da uskoro slijedi period u kojem će se osobe alergične na polen, pogotovo ambroziju, suočiti sa problemima za disajne puteve.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica