Udruženje bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona je prvi put otkako postoji dodijelilo priznanje "Najbolji bibliotekar Zeničko-dobojskog kantona". Nagradu su podijelile dvije bibliotekarke po struci, a danas i direktorice svojih biblioteka, Daliborka Matošević, direktorica "Opće knjižnice" u Usori te Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju, javlja Anadolu Agency (AA).

Daliborka Matošević se po završetku srednje škole u Sivši (općina Usora) upisala na Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. U to vrijeme općina Usora nije imala gradsku biblioteku poput drugih općina u Zeničko-dobojskom kantonu. Postojale su samo one školske. Međutim, potreba za jednom bibliotekom kao središtem kulture, javila se i ovdje.

- Biblioteka od temelja -

"Koncem 2006. godine je donesena odluka o utemeljenju Javne ustanove 'Opća knjižnica' u Usori. S obzirom na to da sam u tom periodu završila fakultet, imenovali su me za osobu koja će predstavljati i zastupati ovu ustanovu do početka njenog rada. To je podrazumijevalo period od godinu dana jednog finog rada, budući da su se morali ispuniti svi uvjeti koje propisuje Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, u smislu da su se morale nabaviti knjige, znači 10.000 knjiga, onda prostorni uvjeti, kadrovski, znači sve što se podrazumijeva za početak rada jedne biblioteke", ističe Matošević, jedna od inicijatorki za otvaranje ove biblioteke.

Zvaničan početak rada "Opće knjižnice" u Usori je 1. januar 2008. godine. Matošević dodaje kako njena funkcija ovdje nije samo biti direktorica. Doprijeti do čitaoca može ponajviše onaj koji biva spona između knjige i čitaoca, a ona je upravo i to.

"Obnašam funkciju ravnatelja, ali s obzirom na to da imamo samo dva uposlena stručna djelatnika, po našoj sistematizaciji moram obavljati i poslove bibliotekara, znači biti i voditelj zavičajne zbirke i tako dalje, sve po potrebi u skladu s poslom", dodaje ona u razgovoru za AA.

- Svijet čarolije -

Nina Bunjevac-Salkić se nakon završetka Gimnazije u Maglaju upisala na Komparativnu književnost i bibliotekarstvo u Sarajevu.

"Kada sam počela raditi u biblioteci, a bilo je to davne 1988. godine, meni je to bilo kao da sam ušla u neki drugi svijet, svijet čarolije, iako je biblioteka tada bila mala, na nekih 100 kvadrata i bila ono kako baš zamišljamo biblioteke, mračna, tiha", kaže Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju.

Magistrirala je na istom fakultetu.

"Kad sam upisivala magisterij, to nije bilo zato što mi to treba u poslu, niti za napredovanje u karijeri, nego što sam osjetila da radeći jedne te iste poslove, počinjem da gubim ono što je srž života, taj dodir sa književnošću, to stalno istraživanje, iznalaženje sebe u svemu tome", kaže ona, dodajući kako je tada slušala profesore poput Tvrtka Kulenović, Dževada Karahasana, Marka Vešovića koji su umjeli da je vrate njoj samoj.

U ratnom periodu je obnašala funkciju urednice na Radiju Maglaj. Poslije je radila kao profesorica bosanskog jezika i književnosti budući da je tog kadra nedostajalo, a kratko i u Općini Maglaj. Godine 2003. je došla je na poziciju direktorice "Opće biblioteke" u Maglaju koja je osnovana 1958. godine, u sklopu tadašnjeg radničkog univerziteta, a 2002. je dobila svoju samostalnost.

- Poplava uništila biblioteku -

Nagrada koju su dvije kolegice koje spaja ljubav prema knjizi, čitalaštvu te biblioteci, spojile predstavlja nagradu za njihov ukupan dosadašnji doprinos bibliotečkoj djelatnosti.

Direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju kaže kako ova nagrada nije pripala samo njoj, nego cijeloj njenoj biblioteci. Prisjetila se i najtežeg perioda za ovu biblioteku.

"U 2014. godini, u vrijeme velikih poplava ovdje u Maglaju, biblioteka je bila skoro u cijelosti uništena. Kolege i kolegice bibliotekari i knjižničari su svesrdno radili. Uložili su sebe i rizikujući svoje zdravlje da bi prvo očistili sve to, i ja kažem da nema nijedne osobe u ovoj bilioteci koja ne zaslužuje to priznanje", navodi ona.

U poplavama je uništeno preko 28.000 jedinica knjižnog fonda.

"Veliko je kad ljudi prepoznaju značaj knjige. To me je fasciniralo, to me je i držalo sve vrijeme. Ljudi iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine su nam slali knjige, donosili ih i slali anonimno. Bojala sam se tada da će ljudi prazniti svoja skladišta i izbacivati knjige koje ne žele, ali to se nije desilo. Donosili su nam nove knjige, izuzetno značajne, stručne knjige, skupocjene", prisjeća se ona, dodajući kako danas imaju više knjižnog fonda negoli prije, preko 50.000 bibliotečkih jedinica.

- Zaslužna nagrada -

Nagrada koju je dobila je veliko priznanje, ali i odgovornost.

"Dodijelili su meni i kolegici Daliborki nagradu upravo za taj cjelokupan doprinos razvoju bibliotečke djelatnosti, dakle za naš angažman i kroz Udruženje, i kroz naše biblioteke u kojima mi radimo, ali i za svu motivaciju koju pružamo i drugim kolegicama i kolegama, zato što imamo nešto volje, nešto energije, znanja koje ćemo rado podijeliti sa svima koje to interesuje", ističe ona.

Svaka nagrada znači, to je sigurno, ali ovo priznanje je samo potvrdilo moj rad, ističe direktorica "Opće knjižnice" u Usori. Kao i svaki početak, i njihov nije bio lak.

"Mi smo bili u jednom malom prostoru od 60 kvadrata. I naš najveći problem je bio upravo prostor, tako da smo morali pristupiti gradnji novog objekta, i polovinom 2018. godine smo se preselili u novi objekat", prisjeća se Matošević.

Ova biblioteka danas ima oko 400 korisnika. Direktorica je posebno ponosna na pokretnu biblioteku pomoću koje obezbjeđuju knjigama područna odjeljenja Osnovne škole "Fra Ivan Franjo Jukić" i vrtić "Ivančicu".

"Moj vlastiti automobil prevozi knjige do područnih odjela, dogovorimo se s djecom, nastavnicima, učiteljicama o tome što im treba, odnesemo knjige, zadužimo, razdužimo knjige. A, osim knjiga, nudimo tim malim korisnicima i neke druge aktivnosti koje provodimo u sklopu pokretne knjižnice. Recimo, kazališna predstava, dogovorimo u jednoj školi da će se odigrati, ili promocija nekakva, radili smo i projekcije crtića", kaže ona.

Saradnja je danas osnova svakog dobrog posla.

"Kako smo počeli razgovarati na tu temu, kako smo počeli s radom, te 2007. kada sam ja radila pri Općini na rješavanju administracije, ispunjavanju svih tih pravnih uvjeta, a friško izašla sa fakulteta, onda mi je bilo sve, ne znam ovo, ne znam ono. I ko je bio tu da mi pomogne, upravo biblioteke i kolege i kolegice iz biblioteka. Dakle, nije to samo suradnja ispred Udruženja bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona, mi smo svi vezani i ta suradnja je, slobodno mogu reći, na zavidnom nivou", ističe Matošević.

- Društvo najobjektivnije -

Obje direktorice su saglasne s tim da su priznanja koja su dobijala od svojih općina najvažnija.

"Posebno bih izdvojila nagradu koju je Općina Usora dodijela našoj knjižnici za razvoj kulture, jer je prijedlog došao od Usorana, stanovnika ove općine. To mi je satisfakcija da sve što se radi pod krovom ove biblioteke nije uzalud", ističe direktorica "Opće knjižnice" u Usori.

Društvo prepoznaje rad i uvijek daje najobjektivnije ocjene, stava su obje.

"Moram istaći da je Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine dvije godine uzastopno vršio istraživanja zadovoljstva građana komunalnim, javnim uslugama, i u to ispitivanje su uvrstili i biblioteke. Od svih gradova koje su oni istraživali, mislim da je riječ o 26 gradova, naša biblioteka je bila najbolje ocijenjena, anonimnom anketom od naših sugrađana", dodaje Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju, u razgovoru s novinarkom AA.

(Melika Hrvić/AA)

Ovaj trend dodatno je pogoršan brzom ekspanzijom korištenja nargile među mladima, čiji procenat sada iznosi 16,1 posto

Među školskom djecom u Federaciji BiH došlo je do drastičnog porasta konzumacije duhanskih proizvoda. Stručnjaci tvrde da je ova situacija uzrokovana nedostatkom adekvatnih zakona i intervencija u oblasti kontrole duhana.

To pokazuju rezultati najnovijeg globalnog istraživanja pušenja kod školske djece (GYTS FBiH) koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.

– Kao ilustracija ovih zabrinjavajućih trendova može poslužiti podatak da je broj trenutnih konzumenata duhanskih proizvoda u 2019. godini skočio na 24,4 posto u odnosu na 17,7 posto u 2013. godini. Umjesto smanjivanja, u istom periodu je porastao i procenat konzumenata cigareta među školskom djecom koji sada iznosi 13,8 posto. Također, istraživanje je pokazalo visok nivo izloženosti djece pasivnom pušenju – 55 posto djece redovno udišu duhanski dim na zatvorenim javnim mjestima – navodi se u saopćenju.

Ovaj trend dodatno je pogoršan brzom ekspanzijom korištenja nargile među mladima, čiji procenat sada iznosi 16,1 posto.

Navedeni pokazatelji svrstavaju Federaciju BiH na neslavnu poziciju regionalnog rekordera u konzumaciji duhanskih proizvoda kod školske djece, i to u odnosu na Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju.

Popularnost i povećana konzumacija nargila ne samo da dovodi do pojave hroničnih zdravstvenih tegoba, nego i doprinosi širenju zaraznih bolesti, što je otežavajući faktor u vrijeme pandemije COVID-19.

Ovo istraživanje je predstavila koordinatorica za kontrolu duhana FBIH dr Aida Ramič-Čatak u okviru regionalnog dijaloga koji je organiziralo Udruženje PROI (BiH) u partnerstvu sa organizacijama Propulsion (Srbija) i Preporod (Crna Gora).

Učesnici su posebno naglasili neophodnost proaktivnijeg djelovanja škola na planu borbe protiv pušenja među mladim.

– Škole trebaju preuzeti odlučniju odgovornost u nominiranju pušenja kao neprihvatljivog oblika ponašanja koji indirektno utječe na mnoge druge negativne pojave u društvu. U saradnji sa nevladinim sektorom i stručnjacima u oblasti javnog zdravstva škole trebaju stalno raditi na provođenju preventivnih programa. Ministarstva nadležna za obrazovanje trebaju preuzeti aktivnu ulogu u kreiranju politika kojima se zagovara nulta stopa pušenja među djecom i mladima – izjavila je Naida Hota-Muminović, direktorica Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu.

Organizatori su naglasili da će ovaj dijalog biti tek prvi u seriji događaja organizovanih u cilju jačanja napora da se kreiraju sveobuhvatne javne politike u oblasti kontrole duhana u BiH i regiji Balkana.

Njemačke mjere djelimične blokade mogle bi biti produžene do ranog proljeća 2021. godine ako se infekcija virusom korona ne stavi pod kontrolu, izjavio je ministar ekonomije Peter Altmajer.

Altmajer je za list "Di velt" rekao da nije moguće reći da je sve bezbjedno kada u velikim dijelovima Njemačke ima više od 50 infekcija na 100.000 stanovnika.

"Pred nama su tri do četiri duga zimska mjeseca. Moguće je da će ograničenja ostati na snazi u prvim mjesecima 2021. godine", dodao je Altmajer.

Kancelar Angela Merkel u srijedu je sa liderima 16 njemačkih saveznih pokrajina dogovorila produženje i pooštravanje mjera protiv virusa korona do 20. decembra.

Njemačka je početkom novembra uvela mjere blokade kojima su zatvoreni barovi i restorani, ali su škole i prodavnice ostale otvorene. Mjere su zaustavile eksponencijalni rast slučajeva.

(N.N.)

Sportska dvorana Arena u Zagrebu od danas postaje COVID stacionar, objavile su zdravstvene vlasti, nakon što Hrvatska bilježi porast broja zaraženih korina virusom, a bolnički kapaciteti postaju popunjeni.

Za pacijente u Areni će se brinuti 18 doktora te sestre iz nekoliko zagrebačkih bolnica. Prvi pacijenti u 12 sati će doći u Arenu, objavio je portal Index.

Kao je objavila agencija Hina u subotu, pozivajući se na nacionalni stožer civilne zaštite Hrvatske, u posljednja 24 sata preminulo je 55 pacijenata i zabilježeno približno 4.000 novih slučajeva zaraze korona virusom, od 11.282 testirane osobe, te je broj aktivnih registrovanih slučajeva u toj zemlji sada premašio 23.500.

Među njima je više od 2.200 pacijent na bolničkom liječenju, od kojih su na respiratoru 262 pacijenta, prema podacima prikupljeni do subote.

Od 25. februara, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno skoro 123.700 zaraženih novim korona virusom, od kojih je 1.655 preminulo, ukupno se oporavilo više od 98.000 osoba od toga 2.767 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 51.247 osoba.

Hrvatske zdravstvne vlasti do danas su ukupno testirale nešto više od 736.000 osoba.

U BiH virus miruje, ali je i dalje stopa smrtnosti visoka
Zemlje regije također bilježe porast broja novozaraženih korona virusom, izuzev Bosne i Hercegovine gdje izgleda da se virus smiruje, ali u toj zemlji je i dalje visoka stopa smrtnosti.

U posljednja 24 sata u Kantonu Sarajevo registrovano je 283 novozaraženih korona virusom, od 963 testirane osobe, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Preminulo je još sedam osoba od posljedica zaraze korona virusom u tom kantonu u Federaciji BiH.

Sa 414 oporavljenih Kanton Sarajevo nastavlja bilježiti više oporavljenih nego zaraženih, no i dalje su na snazi stroge epidemiološke mjere, poput nošenja maski na otvorenom i zabrana okupljanja.

U entitetu Republika Srpska u posljednja 24 sata novi korona virus potvrđen kod 369 osoba od testiranih 992, a preminulo je 18 osoba.

(Al Jazeera)

Obavještavamo Vas da će dana 30.11.2020 godine (Ponedjeljak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 09:30 h do 10:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo području: Karadaglije, Karadaglije Alispahići, Repetitor Karadaglije, Koprivci.

Trafo područije: Kiseljak, Izletište Kiseljak   od 09:30 h do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA: U slučaju loših vremenskih uslova (kiša, snijeg itd.) radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Iz austrijske firme „K-Uni“ tvrde da institucije u Republici Srpskoj dopuštaju nezakonitosti zbog čega je moguće da njihova firma „K-uni plus“ u Derventi propadne i da se ugasi 150 radnih mjesta.

Direktor austrijske kompanije „K-Uni” Sabine Linner rekla je danas za portal CAPITAL da su u firmu „K-uni plus” u Derventi investirali preko tri miliona evra.

“Firma zapošljava preko 150 radnika i do mjesec dana unazad poslovala je odlično, imala mnošto predstojećih ugovora i naloga. Nažalost, Robert Bursać koji je dobio povjerenje da vodi firmu kao naš povjerenik, te njegovi direktori Siniša Simikić i Albina Begić, protiv kojih je od prije podignuta krivična prijava, jednostavno su odlučili zloupotrijebiti svoj položaj. Oduzeli su nam prava, te zaustavili proizvodnju, a nama zabranili poslovanje. Mi sada nemamo mogućnost da dođemo do naših mašina. Proizvodnja je stala. Ugovori nam se otkazuju. Postojanje firme je ugroženo”, istakla je Linner.

Ističe da su zbog toga angažovali advokate kako bi zaštitili svoje interese, investiciju i prava 150 saradnika, ali da nema odgovora institucija Republike Srpske.

“Nadležne institucije ne odgovaraju adekvatno na naše apele i bojimo se da će naša firma uskoro propasti jer je to, kako smo nezvanično čuli, i cilj gospodina Bursaća i direktora Siniše Simić i Albine Begić, protiv kojih se vodi krivični postupak. Vjerovali smo u ovu investiciju”, poručuje Linner.

Zbog svega će, dodaje, sutra ispred zgrade tužilaštva u Doboju, u 10 časova, održati konferenciju za medije kako bi informisali javnost o akutnom, nelegitimnom ugrožavanju još jedne strane investicije i gašenju 150 radnih mjesta.

„Želimo da javno pozovemo nadležne institucije da rade svoj posao. Naše dvije države imaju potpisan međunarodni ugovor kojim se štite međusobno strane investicije. Nadamo da će se svi problemi riješiti brzo i na način koji zahtijeva pravna država. Vjerujemo još uvijek da će odgovor institucija biti brz i odlučan. Ako se desi najgore, da firma propadne, a naši radnici ostanu bez posla, a posljedično i njihove porodice ostanu bez izvora finansiranja u ova teška vremena, moraćemo štititi naše interese pred međunarodnom investicionom arbitražom. Žao mi što to moram izgovoriti, ali to će biti nužno ukoliko državne institucije Republike Srpske budu birokratski pristupili, bez istinske volje i snage da stanu u kraj nezakonitostima”, naglasila je Linner.

Na telefon firme u Derventi CAPITAL-u se javio Siniša Simikić koji se predstavio kao zamjenik direktora i rekao da nema ništa posebno da kaže o tvrdnjama austrijskog investitora, nazivajući ih dezinformacijama.

„Ima za to sud, ima izvod iz sudskog registra gdje se vidi čija je firma i ne bih o tome komentarisao“, kratko je rekao Simikić.

U registru APIF-a kao osnivač derventske firme se vodi Robert Bursać, Albina Begić kao direktor, a Simikić kao zamjenik direktora. U drugim registrima poslovnih subjekata kao kontakt je naveden sajt firme u Austriji gdje stoji da je direktor Sabine Linner.

I kada su se predstavljali u okviru projekta “50+” koji su sprovodile “Nezavisne novine” i Privredna komora Republike Srpske, u sklopu promocije domaće proizvodnje “Naše je bolje”, u derventskoj firmi su kao kontakt naveli sajt matične kompanije „K-uni“ u Austriji.

Firma “K-Uni” iz Austrije proizvodi specijalne komponente za posebne termoizolacijske sisteme objekata i nosioc je posebnih inovacija i patenata u Evropi. Ima firme u Njemačkoj, Austriji, Litvaniji i u BIH.

(capital.ba)

Vlada FBiH je je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u Federaciji BiH, a u vezi sa zabranom izgradnje malih hidroelektrana.

Vlada je zadužila federalna ministarstva okoliša i turizma, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, energije, rudarstva i industrije, kao i prostornog uređenja, agencije za vodna područja Jadranskog mora i rijeke Save, te Komisiju za koncesije u Federaciji BiH da, u roku od 30 dana, pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi sa zabranom izgradnje malih hidroelektrana, te da ih upute u daljnju proceduru izmjena i dopuna.

Zaduženo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma da koordinira i prati provođenje ovih aktivnosti i o tome, po potrebi, obavijesti Vladu FBiH.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženo je da od kantona zatraži informaciju o ukupnom broju izdatih koncesija na vodna dobra s ciljem proizvodnje električne energije iz hidropostrojenja, uključujući i informacije o predviđenim snagama postrojenja i pregled došadasnjih aktivnosti na razvoju tih projekata.

Ovo ministarstvo Vlada je zadužila i da, prilikom izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine, u dijelu obaveza za obnovljive izvore energije za Federaciju BiH, te izmjena i dopuna Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, izuzme poticanje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana putem garantovanih otkupnih cijena.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, prihvatio je Inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, projekat Koridor 5c Poprikuše – Medakovo.

Projekat se odnosi na izgradnju, najvećim dijelom na ovoj trasi, oko 35 km duge dionice autoputa panevropskog Koridora 5c koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku sa Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem. Ovaj projekat dio je većeg programa izgradnje Koridora 5c čiji je cilj podizanje funkcionalnosti postojećeg putnog koridora sjever - jug na viši nivo, uz istovremenu izgradnju moderne infrastrukture i povećanu bezbjednost i kapacitet ceste.

Dionica Medakovo - Poprikuše se sastoji od dva dijela, i to Medakovo - Ozimice i Ozimice - Poprikuše.

Iznos predloženog kredita  je 340 miliona evra, sa alokacijom na Federaciju BiH, uključujući šest godina grejs perioda i period otplate od 19 godina.

Argentinska fudbalska legenda Dijego Maradona sahranjen je nedaleko od mjesta na kojem počivaju njegovi roditelji u Buenos Ajresu.

Kovčeg s njegovim tijelom prenesen je iz zgrade sjedišta Vlade na groblje "Dardin de Bela vista", a ceremoniji su prisustvovali samo rodbina i bliski prijatelji.

Brojni navijači stajali su pored puta tokom prolaska povorke s kovčegom odajući posljednju poštu fudbalskom velikanu, prenijela je agencija DPA.

Hiljade ljudi prethodno su se oprostile od Maradone u sjedištu Vlade, gdje im je bio dozvoljen ulazak u manjim grupama od 20 ljudi. Nekadaši reprezentativac Argentine umro je prije dva dana, u 60. godini.

Mnogi su čekali satima da dođu na red i potom bacali cvijeće, dresove i ostale manje darove u pravcu kovčega.

Juče je tokom dana bilo i manjih okršaja sa policijom, kada su pojedini navijači pokušali da se silom probiju u zgradu zbog straha da neće stići da vide kovčeg i oproste se od Maradone.

Policija je upotrijebila suzavac da bi rastjerala masu, a kovčeg je u palati bio premješten na bezbjednije mjesto u drugoj prostoriji.

Sukobi su kasnije izbili i kod predsjednike palate, a nezadovoljni navijači bacali su kamenje i boce na policajce, koji su odgvoorili gumenim mecima i vodenim topom.

Mediji su prenijeli da je Maradona umro od srčanog udara, ali je njegova dvokat rekao da će zatražiti istragu o uzroku smrti.

Prema njegovim riječima, medicinska pomoć je bila lako dostupna u Maradoninom domu, ali mu nije pružena na vrijeme, a kasnila je i ekipa Hitne pomoći.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će otići iz Bijele kuće ukoliko Izborni koledž izglasa Džozefa Bajdena za predsjednika, što je do sada najbliža izjava priznanju poraza na izborima održanim 3. novembra, iako i dalje tvrdi da se dogodila velika prevara sa glasovima.

Republikanski predsjednik je u obraćanju novinarima povodom Dana zahvalnosti rekao da će napustiti Bijelu kuću ako elektori potvrde Bajdena kao pobjednika izbora. Bajden bi trebao da položi zakletvu 20. januara.

Tramp je dodao da bi mu bilo teško da prizna poraz pod sadašnjim okolnostima i odbio da kaže da li će prisustvovati Bajdenovoj inauguraciji.

Sastanak izbornog koledža zakazan je za 14. decembar, prenio je AFP.

"Izbori su bili namješteni na najvišem nivou", insistirao je Tramp, ali nije predstavio dokaze za tu tvrdnju.

On je prvi put odgovarao na pitanja novinara od izbornog dana.

Prema izbornim rezultatima, Bajden je osvojio 306 elektorskih glasova, a Tramp 232. Za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno je dobiti najmanje 270 elektorskih glasova. Bajden ima prednost od blizu šest miliona glasova na nivou čitavih SAD.

Bajden provodi praznik u malom obalskom gradu Rehobot u Delaveru sa manjom grupom ljudi zbog pandemije virusa korona.

On je u obraćanju naciji rekao da Amerikanci "dijele žrtvu za čitavu zemlju" i da "daju primjer zajedničkog cilja" time što ostaju kod kuće sa svojom najbližom rodbinom.

Od virusa korona u SAD je umrlo više od 260.000 ljudi.

(N.N.)