A.A.
Priča o Iranki s dvoje djece koju su skrivali mještani u Karlovačkoj županiji. 22 puta pokušali su ući u Hrvatsku tražeći azil i isto toliko puta su iz zemlje protjerani. Svjedoči to Iranka koju je RTL, kao i njezino dvoje djece, snimao na tajnoj lokaciji, gdje su ih od policije skrivali mještani Karlovačke županije.
Nahranili su ih, pomogli im pa pozvali novinare, uvjereni da će tek tada obitelj dobiti pravo na međunarodnu zaštitu. Tako je i bilo. Da hrvatska policija sustavno izbacuje migrante iz zemlje, u zajedničkoj istraživačkoj priči ovih su dana izvještavali novinari u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji. I njima i nama iz MUP-a su objasnili da sve što rade rade prema zakonu.
"Kad mi kažemo 'azil', oni kažu 'okej' i deportiraju nas u Bosnu"
Tročlana obitelj izbjegla je iz Irana prije tri godine, kažu. Novinari RTL-a su se našli s njima, a zatim ih odveli u najbližu policijsku postaju u Dugoj Resi, kako bi mogli zatražiti azil.
"22 puta! Kad mi kažemo 'azil', oni kažu: 'Okej, idemo u Zagreb i odvest ćemo vas u prihvatilište', a zatim pozovu 'vozilo za deportaciju' (policijski kombi) i deportiraju nas u Bosnu", kaže tražitelj azila iz Irana Raybod Kathi.
Kako bi bili sigurni da će dobiti priliku zatražiti azil, kako im jamče i domaći i međunarodni zakoni, novinarske ekipe RTL-a su ostale uz njih u policijskoj postaji koliko god je to bilo moguće. O svojoj namjeri obavijestili su i Ured pravobraniteljice za ljudska prava.
"Bez obzira na to kako osoba uđe u državu, ona ima pravo zatražiti azil, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kao i regionalnim propisima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Ako osoba izrazi namjeru, a čak ne mora ni eksplicitno izraziti namjeru, nego može to biti jasno iz njezinih okolnosti slučaja, treba se uputiti u sustav međunarodne zaštite", kaže Vanja Bakalović iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Kako su došli do Hrvatske?
Okolnosti pod kojima su pokušavali ostvariti svoje zakonsko pravo protekle tri godine objasnila je tridesetpetogodišnja Titi, čije riječi prevodi njezin četrnaestogodišnji sin, dok uz njih uplašeno šuti njegova sedmogodišnja sestra.
"Hodali smo iz Turske u Grčku, nakon toga iz Grčke u Albaniju, poslije toga u Crnu Goru i zatim u Bosnu i Hercegovinu. To zvuči tako lako kad se izgovori, ali bilo je to strašno teško za nas. Kad smo krenuli iz Grčke, albanska policija nas je ulovila i deportirala u Grčku. Išli smo ponovno. Najstrašnije je bilo prijeći iz Bosne u Hrvatsku, to je bilo stvarno teško. Ne možete zamisliti što nam je radila hrvatska policija", kaže Raybod Kathi te nastavlja:
"Tri puta su nam uzeli telefon i razbili ga. Uzeli su nam sve baterije za punjenje. Jednom su nam uzeli 2700 eura. Stave maske, tako da ih uopće ne vidite, imaju crno drvo, razumijete. Imaju palice i govore: 'Idite, idite.' Spalili su nam stvari, ruksake, našu hranu, našu vodu."
Pričaju da su tako ostali i bez dokumenata. Na upit o ovakvim postupanjima iz MUP-a odgovaraju da nemaju saznanja o tome da hrvatski policijski službenici uništavaju pokretne stvari pronađene kod migranata.
Nevladine organizacije i izbjeglice opisuju pushbackove, MUP sve negira
Iranska obitelj također nam priča kako su u BiH-a stigli prije godinu i dva mjeseca i od tada, kažu, pokušavaju ući u Hrvatsku. Opisuju tzv. pushbackove, protjerivanje ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju preko granice. Nevladine organizacije u Hrvatskoj već dugo upozoravaju na ovu nezakonitu praksu na hrvatskim granicama.
"Izvještaji pokazuju probleme u prepoznavanju namjere traženja azila, u identifikaciji ranjivih skupina, a ukazuju i na primjenu nasilja i prekomjerne uporabe sile. UNHCR je duboko zabrinut zbog tih izvještaja", kaže Jan Kapić iz UNHCR-a u Hrvatskoj.
"Pushbackovi su prakse koje podrazumijevaju odbijanje ulaska i udaljavanje stranaca bez individualizirane procjene potrebe za zaštitom, dok odvraćanja, koja su legalna sukladno Zakoniku o schengenskim granicama, zapravo ne podrazumijevaju kontakt policijskih službenika s osobama", kaže Vanja Bakalović.
Kako to izgleda u praksi, zabilježila je zajednička novinarska istraga nizozemskog Lighthouse reporta, švicarskog SRF-a Rundschau, njemačkog Der Spiegela, ARD Studia Beč i Novosti. Istraživačka novinarka Nicole Voegele ispričala je iskustvo tijekom dvotjednog boravka na području sela Glinice kod Velike Kladuše, u blizini granice BiH i Hrvatske.
"Važno je naglasiti da su ti policajci bili tamo sat vremena prije nego što su ti ljudi, migranti, dovedeni. Stoga, nemoguće je da su ih zaustavljali, jer su već bili tamo i mogli ste ih čuti. Ja sam čula vlastitim ušima automobile koji dolaze kroz šumu s hrvatske strane, iz kojih su onda izveli migrante. Tako da je bilo potpuno jasno, kad ste proveli sate tamo, da ti ljudi nisu bili odvraćani od ulaska, bili su dovedeni tamo. 'Pushbackani', a to je ilegalan čin", kaže Nicole Voegele iz švicarske javne televizije.
Na upit RTL-a o konkretnom primjeru protjerivanja iranske obitelji, ali i optužbama za brojne pushbackove sa snimki stranih novinara, iz Ministarstva unutarnjih poslova odgovaraju: "Radi se o zakonitom postupanju policije u obavljanju poslova zaštite državne granice, a ne o pushbackovima. Migrante koji su odvraćeni od pokušaja nezakonitog ulaska, odnosno koji nisu ni ušli u Republiku Hrvatsku, ne privodi se u policijsku postaju radi provođenja postupka propisanog Zakonom o strancima."
"Ostanak je značio smrt"
Majka obitelji iz Irana prepričava da je pobjegla jer je ostanak značio smrt. S 12 godina je prisiljena na maloljetnički brak, a nakon što se uspjela razvesti, prisiljena je na još jedan kako bi njezina obitelj sa sebe skinula sramotu. Trpjela je dugogodišnje zlostavljanje i nakon što se odlučila i na drugi razvod i prelazak na kršćanstvo, za nju u Iranu više života nema, kaže. Pobjegla je s djecom, upustivši se u trogodišnju "igru", kako izbjeglice opisuju pokušaje prelaska državne granice.
"Nakon nepuna dva sata, nakon legitimiranja i ispitivanja mene i kolegice novinarke, rekli su nam da napustimo policijsku postaju. Obitelji koju smo dopratili dali su formular da ga ispune, kako smo uspjeli vidjeti. Dali su im neki formular o osobnim podacima. Međutim, nismo vidjeli da su dobili obrazac za zahtjev za međunarodnu zaštitu, odnosno azil, no rekli su nam da će ga dobiti i da će biti prepraćeni, odnosno odvezeni u prihvatni centar u Zagreb", kaže reporterka Danka Derifaj.
Obitelj ušla u postupak za međunarodnu zaštitu
MUP nam je potvrdio da je obitelj ušla u postupak za međunarodnu zaštitu. No to ne znači da će im biti odobren.
Hrvatsku je u kolovozu prošle godine posjetio Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, skraćeno CPT. Njihovo izvješće završeno je u studenom i Republici Hrvatskoj je dan rok do veljače da se o njemu očituje. U posljednjih deset godina nijedna država članica od njih 47, osim Turske i Rusije, nije ga odbila objaviti. Iz CPT-a su nam potvrdili da Hrvatska ne želi objaviti izvješće i, dok je tako, obvezani su na povjerljivost. Istraživačka grupa novinara videosnimke s granice pokazala je europskom šefu Amnesty Internationala, organizacije koja se bavi zaštitom ljudskih prava.
"Pozicija hrvatskih vlasti je da odbacuje ovakve izvještaje, ovakve događaje kao lažne vijesti, da se to ne događa i ne postoji. Zašto se to događa? Događa se jer nema sankcija. Govorimo o nekažnjavanju. Članice Europske unije trebaju pitati Hrvatsku kako to da se zaštita vanjskih granica EU provodi kršenjem ljudskih prava", kaže zamjenik direktora Amnesty Internationala Massimo Morretti.
Usprkos ovakvim izvještajima, Republika Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u zonu Schengena. Hrvatska se nalazi u poziciji da štiti vanjske granice Europe i naivno bi bilo misliti da europski čelnici ne znaju koliko to može biti prljav posao. Čini se da i europska povjerenica Ylva Johansson učestale izvještaje o kršenjima međunarodnih konvencija tretira kao prolazne incidente. Tako je nastupila i nakon što su joj strani novinari pokazali ove snimke.
"U nekoliko navrata smo dobili informacije i kredibilne izvještaje o nepriličnom ponašanju i pushbackovima na hrvatskim granicama. I zato sam u vrlo bliskom kontaktu s hrvatskom vladom. I jako mi je drago vidjeti što rade. Policajci su uklonjeni, kažnjeni i pokrenute su kriminalističke istrage. Odlučili su započeti s mehanizmom nezavisnog monitoringa", kaže povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Snimke stranih novinara
Na videosnimkama stranih novinara vide se deseci ljudi, među kojima su žene, djeca, trudnice, osobe s invaliditetom. Snimljene su tijekom nekoliko dana prošlog mjeseca.
"Uvijek ćemo pamtiti što nam je policija činila. Možete li zamisliti da sedmogodišnja djevojčica svom bratu i majci kaže da svi skoče s planine i završe svoje živote?" pita Raybod Kathi.
UNHCR-ov izvještaj o pushbackovima izaći će za tjedan dana. Organizacija Danish Refugee Council, Dansko vijeće za izbjeglice, u svom izvješću objavilo je da je od ožujka 2020. do svibnja 2021. zabilježeno 16.521 nezakonito protjerivanja iz Hrvatske u BiH. Prije nekoliko dana pred Generalnom skupštinom UN-a izaslanik Vijeća za ljudska prava podnio je izvješće na 20 stranica o pushbackovima na granicama. Hrvatska se u njemu spominje 12 puta.
(Index)
Federalni zavod MIO/PIO obavještava korisnike penzija koji žive na području BiH, a penzije primaju preko bankovnih računa, da je od 1. juna 2021., a zbog povoljnih epidemioloških prilika, ponovno na snazi obaveza preuzimanja čekova.
Penzioneri koji penziju primaju preko banaka obavezni su, u roku od 90 dana, preuzeti penzijski odrezak – ček, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzija.
Iz Federalnog zavoda MIO/PIO podjećaju kako je obaveza preuzimanja čekova bila na snazi do početka pandemije koronavirusa te je, zbog zaštite zdravlja penzionera, bila stavljena izvan snage.
Poboljšanjem epidemioloških prilika ponovo se uvodi navedena obveza.
Nakon otkrića stotina tijela u neoznačenim grobovima u bivšim školama za autohtonu djecu, zajednice širom Kanade otkazuju ili mijenjaju planove proslave patriotskog praznika Dana Kanade u četvrtak, povećavajući pritisak na premijera Justina Trudeaua da otkaže nacionalne proslave.
U utorak je održana komemoracija za 751 dijete čiji su posmrtni ostaci pronađeni na mjestu nekadašnjeg crkvenog internata, Prenosi Fena, pozivajući se na The New York Times.
Ukupno 139 crkvenih internata u Kanadi, koje je Katolička crkva otvorila 1800-ih godina u ime kanadske vlade, bila su mjesta u kojem se nalazilo više od 150.000 autohtone djece koja su prisilno oduzeta od njihovih porodica.
Bolesti, pothranjenost i zlostavljanje
Posljednja takva škola je zatvorena 1997. godine.
Nijedno tijelo iz dvije škole nije ekshumirano, pa još nema naznaka kako su i kada umrli, ali Komisija za istinu i pomirenje utvrdila je da su bolesti, pothranjenost i fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje bili široko rasprostranjeni u takvim školama.
Desetljećima su porodice bile prisiljene slati svoju djecu u internate kako bi ih asimilirali, što je nacionalna Komisija za istinu i pomirenje 2015. godine utvrdila kao pokušaj da se unište njihove kulture.
Otkrivanjem tijela u dvije škole u zapadnoj Kanadi, od kojih većina pripadaju djeca, mnogi pripadnici autohtonih zajednica i njihove vođe kažu da je u ovom trenutku neprimjereno slaviti zemlju koja stoji iza sistema.
‘Cijenu koju su djeca morala platiti’
“Obilježavanje Dana Kanade smatra se nevažnim za sve živote djece koja su izgubljena i podstičemo sve da razmotre cijenu koju su ta djeca morala platiti od kanadske vlade”, rekao je čelnik Bobby Cameron iz Saskatchewan federacije suverenih domorodačkih naroda.
Dan Kanade obilježava se svake godine 1. jula, referirajući se na događaje iz 1867. godine, kada su se tri britanske kolonije udružile i formirale ono što je sada poznato kao Kanada.
Mnogi domoroci nikada nisu obilježili Dan Kanade i kanadsko državljanstvo vide kao nešto što im je nametnuto.
Međutim, drugi su u prošlosti aktivno učestvovali u proslavama.
Mesna industrija u Bosni i Hercegovini u 2020. godini bilježi veće prihode i povećanje dobiti pokazuje analiza portala Akta.ba.
Analizom je obuhvaćeno TOP 10 kompanija u BiH iz mesne industrije, koje se po klasifikaciji djelatnosti bave proizvodnjom, preradom i konzerviranjem mesa.
Na prvom mjestu po prihodu našla se kompanija MADI d.o.o. Tešanj sa 159.279.994 KM prihoda. Ova kompanija je u odnosu na 2019. godinu prihod povećala za 19.599.519 KM.
AKOVA IMPEX d.o.o. Sarajevo je druga kompanija po prihodima sa 156.862.122 KM dobiti, zatim slijede Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo sa 92.612.173 KM i BAJRA d.o.o. Travnik sa 92.552.397 KM dobiti.
Lider po dobiti i u 2020. godini je Atlantic Argeta d.o.o. Sarajevo sa 18.254.234 KM, a svoju dobit ova kompanija je povećala za 3.568.406 KM.
Na listi TOP 10 kompanija po dobiti druga je MADI d.o.o. Tešanj sa 11.788.054 KM dobiti zatim slijedi PERUTNINA PTUJ-BH d.o.o. Breza sa 5.728.068 KM dobiti.
Kompletnu listu TOP 10 kompanija iz mesne industrije pogledajte na infografici.
(akta.ba)
Portugal, koji je predsjedavajući Evropske unije, je sastavio novu listu potencijalnih sigurnih zemalja u vrijeme pandemije koronavirusa, a među njima je i Bosna i Hercegovina.
Osim Bosne i Hercegovine, novom odlukom su na listu sigurnih zemalja stavljene i Crna Gora i Kosovo.
Ambasadori država članica EU su odobrili novu listu, a odluka će stupiti na snagu do ove sedmice, saznaje Radio Slobodna Evropa, a kako navode, to će značiti da bh. državljani mogu putovati u zemlje članice EU iako nisu u potpunosti vakcinisani.
Pravila za ulazak u zemlje koje su članice Evropske unije se razlikuju u zavisnosti od države u koju idete, stoga je, ukoliko putujete, najbolje provjeriti s ambasadom šta vam je potrebno za ulazak. Za ulazak u većinu država je potreban PCR test ili dokaz o vakcinaciji, međutim, mogući su i dodatni uslovi.
Evropska unija svake dvije sedmice ažurira listu u skladu s epidemiološkim mjerama, a s obzirom na dobru situaciju u Bosni i Hercegovini, ovakva odluka nije iznenađujuća. Prilikom prethodnog ažuriranja liste, dodate su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
U svakom momentu za bilo koju državu EU može "povući kočnicu" i zabraniti ulazak ukoliko u toj zemlji broj zaraženih pređe 75 na 100.000 stanovnika.
(klix.ba)
Roming između Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije biće ukinut od sutra, potvrdio je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Milan Dobrijević.
“Ovo je posljednja faza realizacije sporazuma koji je zaključen u Beogradu još u aprilu 2019. godine, i u toj posljednjoj fazi čija primena počinje 1. jula ukidamo potpuno roming na teritoriji zapadnog Balkana. To znači da će cijene po kojima ste razgovarali, slali SMS poruke i koristili podatke na mobilnim mrežama u nacionalnom saobraćaju biti identične na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije”, rekao je Dobrijević.
On je naglasio da su cijene usluga mobilne telefonije izjednačene za sve navedene zemlje, ali je zamiolio građana da se prije puta kod svojih operatora informišu o detaljima zbog različitih paketa usluga koje imaju, kako ne bi dolazilo do nesporazuma i neprijatnosti.
Dobrijević je rekao kako ne postoje suštinska ograničenja u pogledu korištenja usluga mobilna telefonile, ali je dodao da je, po ugledu na zemlje EU, uvedena politika fer korištenja.
“Ona se svodi na to da korisnik ne treba pretežno da boravi u drugoj zemlji i da tamo koristi karticu opetratora iz svoje matične zemlje. Ako idete na more na 10 ili 20 dana, ne može doći do situacije sa nefer korištenjem kartice, jer se ponašanje korisnika uzorkuje na četiri mjeseca”, naglašava Dobrijević.
On je objasnio da, ukoliko u tom periodu dođe do pretežnog ili isključivog korištenja kartice srpskog operatora u nekoj od navedenih okolnih zemalja, tada će ga operator opomenuti.
“Korisnik nakon toga može da koriguje svoje ponašanje. Tek ukoliko ne postupi po upozorenju, operator ima pravo da naplati naknadu za roming, ali ne očekujemo da će se to događati u praksi”, naveo je Dobrijević.
(Fokus)
Konkurs za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu
30 Jun 2021Ministarstvo za boračka pitanja ZDK na web stranici Kantona, 29. juna objavilo je Konkurs za dodjelu novčane pomoći za nabavku obaveznih udžbenika djeci branilaca za školsku 2021/2022.godinu.
Konkurs ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja (od 29.06.2021. godine do 20.07.2021. godine). Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom za djecu pripadnika branilačke populacije podnosi roditelj – staratelj u Općini Tešanj, Službi za boračko invalidsku zaštitu i opće poslove.
Konkurs je istaknut na oglasnoj ploči Općine Tešanj, oglasnim pločama boračkih udruženja, kao i na web stranici Općine Tešanj.
Konkurs možete pogledati OVDJE
Obrazac zahtjeva možete preuzeti OVDJE
Obavještavamo redovne studente sa područja općine Tešanj da je raspisan Konkurs za dodjelu finansijske podrške školovanju, a termin objave Konkursa je prilagođen terminu i rokovima Konkursa Ministarstva obrazovanja ZDK, zbog mogućnosti korištenja finansiranja studenata iz drugih izvora.
Na osnovu Odluke o finansijskoj podršci školovanju, koju je donijelo Općinsko vijeće Tešanj, pravo na konkurs u akademskoj 2020/21. godini imaju svi redovni studenti do 25 godina života koji studiraju na trogodišnjem ili četverogodišnjem studiju, a do 27 godina života studenti koji studiraju na jedinstvenom studiju koji traje 5 ili 6 godina, a čija primanja po članu domaćinstva nisu viša od 350,00 KM.
Ukupan iznos i broj mjesečnih rata, kao finansijske podrške Općine Tešanj, zavisit će od ostvarenja prava studenata na stipendije Ministarstva obrazovanja ZDK i raspoloživih sredstava u Budžetu općine Tešanj predviđenih za ove namjene.
NAPOMENA:
Sugerišemo svim redovnim studentima akademske 2020/21. godine, da se prijave i na Konkurs za dodjelu stipendija putem Ministarstva obrazovanja što neće uticati na ostvarivanje prava na finansijsku podršku u školovanju od strane Općine Tešanj ukoliko se ispune uslovi iz Konkursa.
Općinski konkurs možete pogledati OVDJE
Konkurs Ministarstva obrazovanja ZDK možete pogledati OVDJE
Nastava na daljinu usljed kovida uticaće na dodatni pad kvaliteta nastave u svim dijelovima BiH, koji je već odranije u opadanju, zaključak je u studiji Svjetske banke koja nam je dostavljena iz njihove kancelarije u Sarajevu, a koju je finansirala EU.
Kako su naveli, BiH se odranije suočava s problemima lošeg kvaliteta nastave, velikim brojem nastavnika i neadekvatnom strukturom nastavnog kadra, neadekvatnim znanjima učenika u osnovnim školama, koji se, kako je istaknuto, onda negativno odražavaju na dalje školovanje.
Što se tiče samog kvaliteta nastave, u Svjetskoj banci kažu da je progresivna neefikasnost obrazovnih sistema u BiH osnovna prepreka za unapređenje ishoda učenja.
"Rezultati posljednjeg kruga TIMSS 2019 testiranja vezanih za postignuća u matematici i prirodnim naukama pokazuju da 60 procenata učenika u BiH ne uspijeva dostići ili preći osnovni nivo znanja. Ovaj procenat je mnogo veći nego u mnogim drugim uporedivim zemljama Evrope i centralne Azije, a takođe je viši od međunarodne srednje vrijednosti od 29 procenata", upozoreno je u ovoj studiji.
Oni naglašavaju da čak 22 procenta učenika ne uspijeva dostići ni osnovni nivo znanja iz prirodnih nauka, a 34 procenta učenika uspijeva dostići osnovni nivo znanja kao svoje najveće postignuće, što ukupno čini 56 procenata svih učenika u zemlji.
"U ovom smislu BiH se znatno razlikuje od Bugarske, Srbije i Hrvatske, gdje relativno mali broj učenika nema ni osnovni nivo znanja", navedeno je.
Kao jedan od osnovnih razloga za ovako loše stanje u osnovnom obrazovanju u BiH, za koje u Svjetskoj banci ističu da se jednako odnosi na oba entiteta, je prevelik broj nastavnika u odnosu na broj učenika.
"U proteklim godinama je, uprkos smanjenju broja upisanih učenika i učinjenim naporima ka smanjenju broja osnovnih i srednjih škola, došlo do povećanja broja nastavnika i u RS i u FBiH. Kao posljedica toga sadašnji omjer učenik - nastavnik i prosječna veličina odjeljenja su ispod međunarodnih standarda za sve nivoe preduniverzitetskog obrazovanja, a naročito za osnovno obrazovanje", naglasili su.
Što je još gore, kako se može pročitati iz studije, smanjenje omjera nije rezultiralo povećanjem obuhvata predškolskog obrazovanja, a stopa upisa u predškolske ustanove je izuzetno niska i jedva dostiže 15 procenata.
"Ovo je daleko ispod stopa upisa u predškolskom obrazovanju koje su zabilježene u susjednim zemljama regije. Na primjer, ova stopa prelazi 60 procenata u Hrvatskoj i Srbiji", ističu. Upozoreno je da ova stopa na nivou EU iznosi 95 odsto za djecu uzrasta između četiri i šest godina, iz čega se dodatno može vidjeti koliko je situacija u BiH loša.
Uz to, kako je naglašeno, raspodjela sredstava u obrazovnom sektoru je neefikasna i neravnomjerna, uz nesrazmjerno velika izdvajanja za zaposlene, što ostavlja malo prostora za ulaganje u kvalitet obrazovnih usluga.
"Ogroman dio resursa odlazi na plate zaposlenih, uz veliki udio nenastavnog osoblja u školama. Analiza takođe ukazuje da su i druga ulaganja od značaja za proces učenja i zainteresiranost učenika potencijalno nedovoljna. Nastavničke plate su veće od prosječnih plata u privatnom sektoru, a jednake platama u javnom sektoru u BiH, što nastavničku profesiju čini privlačnom za pojedince. Međutim, nastavničke plate nisu vezane za učinak, niti se učinak sistematski mjeri. To ukazuje na potrebu da se ispitaju podsticaji i funkcionalno organizovanje obrazovnog sektora koji utiču na kvalitet i efektivnost radne snage", podvukli su stručnjaci Svjetske banke.
Oni su podsjetili na posljednje rezultate PISA testiranja, koji otkrivaju da je više od polovine 15-godišnjaka pokazalo nivo znanja ispod osnovnog, što ukazuje da nedostaci u učenju koji se pojavljuju u ranoj dobi ostaju prisutni i u daljem školovanju.
Emanuel Salinas, dosadašnji šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, je rekao da BiH ne smije potcijeniti značaj ljudskog kapitala za razvoj zemlje.
"Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital s obzirom na to da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima, ali čak i za one koji ostaju nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena", rekao nam je on.
(N.N.)
BiH će dobiti određene količine seruma protiv zmijskog otrova od Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" iz Beograda, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, rekao je za "Nezavisne novine" da je na sastanku sa predstavnicima Instituta "Torlak" dogovoreno da serum protiv zmijskog otrova bude poslat u BiH.
"Sastanak sa predstavnicima Instituta 'Torlak' je održan. Ovaj Institut, nažalost, nije planirao proizvodnju seruma za Republiku Srpsku i čitavu BiH ove godine, ali će nam izaći u susret i poslati određene količine seruma", rekao je Zeljković.
Dodao je da će i Institut za javno zdravstvo RS krenuti u direktnu nabavku dodatnih količina seruma.
"Cilj nam je da u što skorijem periodu obezbijedimo minimalne količine seruma za funkcionisanje, a u narednom periodu i planiranu količinu antiviperinog seruma za ovu godinu", kazao je Zeljković.
Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, kazala je za "Nezavisne novine" da je nabavka seruma veoma dobra vijest za sve zdravstvene ustanove, jer jedan duži period vlada nestašica ovog seruma.
"Nabavka seruma je vrlo značajna, jer je pred nama ljeto", kazala je Savinova i dodala da kod njih još nije zabilježen nijedan pacijent koji se javio zbog ugriza.
Serum koji život znači svi domovi zdravlja širom Republike Srpke moraju da imaju u zalihama.
Da je značajna svaka količina seruma koja stigne u domove zdravlja širom Srpske, kaže i Bojana Paleksić Dokić, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.
"Srećom, Semberija nije područje koje ima zmije otrovnice, ali naravno da je veoma bitno da svaka zdravstvena ustanova ima antiviperini serum", kazala je Paleksić Dokićeva.
Podsjetimo, Goran Šukalo, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, kazao je ranije za "Nezavisne novine" da su u Bosni i Hercegovini prisutne tri vrste otrovnica - poskok, šarka i planinski šargan.
"Za čovjeka jedino može biti fatalan ugriz poskoka, ali često u nekih 30 do 40 slučajeva poskok napravi suvi ugriz, odnosno ne ubrizga otrov, jer ekonomiše njime pošto mu je potreban za ubijanje plijena", rekao je Šukalo.
Ističe da, ukoliko dođe do ugriza, onda je tu jedini način da se ubrizga serum kao mogući lijek, ali i sa samim serumom treba oprezno postupiti.
"Nakon ugriza poskoka, u prosjeku ljudi imaju dva do tri sata da prime serum, a ovo vrijeme je kraće kod osjetljivijih, kao što su djeca, starije osobe i oni koji su alergični", pojasnio je Šukalo i dodao da je ugriz zadnji mehanizam odbrane.
U kuhinji pronašla ogromnu zmiju
Nevjerovatan video snimljen je u Grljevićima, kod Ljubuškog, gdje je žena u kuhinji pronašla ogromnu zmiju na sudoperu.
Ivica Zlopaša objavio je snimak i putem njega je objašnjeno šta se desilo.
"Jutros kada je žena krenula praviti doručak, na sudoperu je našla zmiju", rekao je ovaj muškarac.
Kravosas je ime ove zmije i, prema podacima dostupnim na internetu, može biti duga i više od dva metra. Kravosas svoj plijen često lovi kad je toplo, oblačno vrijeme te u sumrak i što je veoma bitno - nije otrovnica.
