1509. Engleski kralj Henry VIII. vjenčao se Katarinom Aragonskom, prvom od svojih šest žena. Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj je objavio raskid s Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.
1758. Rođen peti američki predsjednik James Monroe. Zaslužan je za otkup Louisiane i Floride. Bio je glasovit kao inicijator tzv. Monroeove doktrine. Bio je priv američki predsjednik koji je 1817. prisegnuo na stubištu ispred zgrade Kongresa.
1596. Rođen Rene Descartes, francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije. Smatra se prvim modernim filozofom. Najpoznatija i najznamenitija tvrdnja mu je "Mislim, dakle postojim".
1796. Republika Francuska donijela Dekret o slobodi tiska, koji je po dolasku Napoleona na vlast dvije godine kasnije prestao da važi, a tisak je podvrgnut strogoj cenzuri.
632. Rođen filozof Baruh Spinoza, tvorac monističkog determinizma. U poznatoj "Etici" strogo racionalistički izložio je svoje učenje, po kojemu su Bog i priroda jednaki, a svijet beskonačan. Židovska općina ga je proklela zbog njegovih slobodarskih ideja. Umro je 1677. godine.
1817. Rođen francuski leksikograf i enciklopedist Pierre Athanase Larousse, izdavač "Velikog svjetskog rječnika 19. stoljeća" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larousse" je nakon njegove smrti 1975. nastavila izdavanje enciklopedijskih rječnika.
1457. Rođen je najveći španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti Miguel de Cervantes Saavedra. Autor je mnogih djela od kojih su najpopularnija roman Bistri vitez Don Quijote od Manche te zbirka novela Uzorite novele.
1736. U Haagu je umro njemački filozof Gabriel Daniel Fahrenheit, rođen 24. svibnja 1686. u Gdansku. Usavršio je termometar, napunivši ga živom umjesto alkoholom.
1844. Rođen slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu 19. stoljeća. Najpoznatija su njegova djela: "Burlaki na Volgi", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Zaporošci" te portreti Musorgskoga, Glinke, Turgenjeva i Tolstoja. Umro je 29. rujna 1930. godine.
138. Umro rimski car Hadrijan. Tijekom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gdje je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki štovatelj grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.
