U okviru Programa obilježavanja 9. septembra – Dana oslobođenja općine Tešanj od fašizma, u četvrtak, 7. septembra u Biblioteci bit će upriličena promocija knjige Dr. Esada Hasaničevića Tešanj u agresorskom zagrljaju. Tim povodom, autor je danas posjetio Općinskog načelnika i ovom prilikom uručio mu primjerak knjige, kao i elektronsku bazu u kojoj se nalazi, osim spiska ranjenih i poginulih osoba na području općine Tešanj, veći broj informacija o povredama svakog pojedinačnog slučaja.

Dr. Esad Hasaničević jedan je od osnivača Ratne bolnice u Tešnju i cijelo vrijeme rata rukovodio je radom Prijemno-trijažnog odjeljenja i bio član mobilne hirurške ekipe.

Promocija knjige bit će održana u četvrtak u 18,00 sati.

Većinska koalicija u Vladi Zeničko-dobojskog kantona je odlučila nastaviti dalje bez zastupnika stranke Fuada Kasumovića (BHI-KF), a na prvoj sjednici birat će se premijer i ministri koji će trebati zamijeniti Amru Mehmedić i, za sada, Vinka Marića.

Koordinacija stranaka koje su činile vlast u Zenčko-dobojskom kantonu jučer su održale sastanak u sjedištu Socijaldemokratske partije (SDP) gdje su prisustvovali zastupnici koji su dali svoje potpise za formiranje nove vlasti bez zastupnika Fuada Kasumovića, što bi značilo da će Zeničko-dobojski kanton uskoro imati novog premijera i ministre.

Stranke koje su činile, ali i dalje čine većinu u ZDK na čelu sa SDP-om i NiP-om, već duže vremena nisu bile zadovoljne odnosima unutar koalicije gdje se često nije uvažavalo mišljenje kolega.

Sve je to kulminiralo i unutarstranačkim nesuglasicama u BHI-KF kada je Alen Kapković odlučio postati nezavisni zastupnik, kao i drugi zastupnici koji su za njim izašli, čime je Kasumović izgubio potrebne ruke u Skupštini ZDK.

Kako saznajemo, osim premijerke Amre Mehmedić i ministra Marića u Vladi ZDK se spominju i još neke smjene ministara i to onih iz redova HDZ-a koje je “postavio” Ivo Tadić koji je prije nekoliko dana napustio HDZ zbog brojnih unutarstanačkih problema koje je iznio u pismu javnosti.

Iako je Fuad Kasumović nekoliko dana unazad obilazio Trojku i održao sastanke sa Nerminom Nikšićem, Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom koji su ga uvjeravali da je vlast stabilna, izgledno je da to nije tako te da su njihovi zastupnici u Skupštini ZDK odredili svoj novi kurs.

Više informacija bit će poznato u toku dana s obzirom da je nastavak sjednice koordinacije planiran danas kada bi se trebala do kraja usaglasiti raspodjela ministarstava, ali i ime za premijera kantona.

(klix.ba)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu zemlje do 34 °C.

U petak 08.09.2023., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla.

Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31, na jugu zemlje do 34 °C.

U subotu 09.09.2023., sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31, na jugu zemlje do 34 °C.

U nedjelju 10.09.2023., sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 27 do 33, na jugu zemlje do 35 °C.

U ponedjeljak 11.09.2023., sunčano. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 28 do 35 °C.

Učenici i nastavnici Osnovne škole “25. novembar” u Velikoj Kladuši neće moći koristiti mobilne telefone tokom izvođenja nastave, čime je ova škola do sada prva i jedina na području Unsko-sanskog kantona koja je uvela ovakvo pravilo.

Direktorica ove obrazovne ustanove Veldina Alibegić kaže kako je ovakva praksa određena pravilnikom o kućnom redu koji je usvojen na školskom odboru.

“Moram da kažem da smo to usvojili još prošle godine, ali do sada smo bili fleksibilni i ne tako rigorozni. Ove godine odlučili smo drugačije, pa učenici telefone mogu dati nastavniku na čuvanje ili ih isključiti i staviti u torbe. Ovaj pravilnik važi i za nastavnike, izuzev u onim slučajevima kada se uređaj može koristiti u svrhu nastavnog procesa”, kaže Alibegićeva. Dodala je kako imaju podršku većine roditelja, te smatra kako su ovakvom mjerom na dobrom putu.

“Mnogi roditelji kažu da im je ovo neka vrsta pomoći, jer oni sami nisu smogli snage da zabrane ili ograniče svojoj djeci upotrebu telefona. Smatramo da će ova mjera doprinijeti da se učenici više socijaliziraju i druže međusobno, jer je njihov fokus uvijek bio na telefonima i nisu se mogli fokusirati na nastavne sadržaje. To su bili i naši ključni razlozi za ovakvu odluku”, kazala je ona.

Pomenutu osnovnu školu u Velikoj Kladuši ove školske godine pohađa 538 učenika svrstanih u 26 odjeljenja, a u prve razrede uspjeli su upisati 68 đaka, što je više nego u prethodnoj godini.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zagađenje zraka uzrokuje sedam miliona smrtnih slučajeva svake godine, a gotovo cijeli svijet i dalje živi bez "kvalitetnog zraka".

Ujedinjene nacije su 7. septembar proglasile Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo, kao globalni poziv na akciju prema jedinstvenom, ujedinjujućem cilju - čistom zraku za sve.

Prema Svjetskom izvještaju o zagađenju zraka iz 2022. godine, Čad, Irak, Pakistan, Bahrein i Bangladeš su među zemljama koje imaju najzagađeniji zrak na svijetu. Zemlje koje imaju najčistiji zrak su Guam, Francuska Polinezija i Bermudi.

Grad s najvećim zagađenjem zraka na svijetu je tajlandski Chiang Mai.

Prema podacima Evropskog statističkog ureda (Eurostat) za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je imala najzagađeniji zrak u Evropi, a slijede Sjeverna Makedonija i Srbija.

U izvještaju koji je objavio švicarski IQ Air, koji uživo prati kvalitet zraka u 101 zemlji svijeta, Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island i Novi Zeland prikazane su među zemljama s najčšćim zrakom na svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2020. godinu, zagađenje zraka uzrokuje sedam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine. Ovaj broj ukazuje da je smrtnost uzrokovana zagađenjem zraka na istom nivou kao i smrtnost uzrokovana pušenjem i pothranjenošću.

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), objavila je da je 238.000 ljudi širom Evropske unije (EU) umrlo "prerano" 2020. godine zbog zagađenja izazvanog "malim česticama u zraku".

EEA je također primijetila da zagađenje zraka svake godine u Evropi ubije više od 1.200 djece i osoba mlađih od 18 godina.

U izvještaju koji je WHO objavio 2022. godine, naglašeno je da 99 posto svjetske populacije živi ispod standarda kvaliteta zraka i u uslovima koji ugrožavaju zdravlje ljudi.

U izvještaju je rečeno da zrak u svim ispitanim zemljama i gradovima sadrži fine čestice i dušikov dioksid u količini štetnoj za tijelo, te da se ti elementi uglavnom nalaze u zraku u zemljama "srednjih i niskih primanja".

U izvještaju, prosječni ljudski životni vijek mogao bi se produžiti za 2,3 godine ako sve zemlje ispune standarde WHO-a za zagađenje zraka.

Istakli su da je zagađenje zraka i dalje najveća vanjska prijetnja ljudskom životu. Najviše smrtnih slučajeva uzrokuje u Južnoj Aziji.

U izvještaju je istaknuto da bi nastavak postojećeg nivoa zagađenja u Bangladešu, Indiji, Nepalu i Pakistanu mogao smanjiti životni vijek ljudi u prosjeku za pet godina.

(federalna.ba)

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je odluku kojom je, kao mjera neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH, utvrđena maksimalna visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Cilj ove mjere je spriječiti daljnje enormno povećanje cijena proizvoda na tržištu, a trgovcima omogući kontinuet u poslovanju, bez ostvarenja ekstra profita.

Dvije prosječne plate ne mogu izmiriti iznos potrošačke korpe koja sad već prelazi tri hiljade maraka u Federaciji BiH. Samo za hranu, jednoj porodici treba 1400 maraka mjesečno.

Sami građani ne vjeruju da će ograničavanje visine marži smanjiti enormno povećanje cijena proizvoda, javlja BHRT.

Anketirani građani kažu:

“Ne, oni su u dosluhu jedni s drugima i oni to rade između sebe na uštrb naroda”.

“Sumnjam u to, ali iskreno se nadam jer su cijene dosegle neki novi koji je stvarno više nikome nije prihvatljiv”.

“Mislim da neće, zato što se njima više isplati platiti kaznu nego maržu, tako da, cijene su užasne, jednostavno nisu u skladu ni sa inflacijom niti ičim, a nema nikave kontrole, država ne funkcionira u načinu kontrole, i mislim da joj nije u interesu da zastiti građane”.

Federalna vlada ograničila je visinu marži određenih proizvoda u odnosu na nabavnu cijenu, u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, te s ciljem zaštite životnog standarda građana. Marže su ograničene na osnovne životne namirnice – hljeb, brašno, mlijeko, ulje, šećer, jaja, svježe meso, te deterdžente za veš i suđe. Pri određivanju visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa o tome da trgovac može pokriti troškove i osigurati kontinuitet u poslovanju, ali da ne ostvaruje ekstra profit, kažu u resornom ministarstvu.

Vlada Federacije BiH propisala je najviše marže za određene proizvode:

veleprodajna marža/maloprodajna marža

pšenično brašno TIP 550 (po 1kg) 5% 7%

kruh od pšeničnog brašna (po 1kg) 5% 7%

mlijeko (po 1 l) 3% 6%

suncokretovo ulje (po 1 l) 5% 6%

šećer Kristal bijeli (po 1 kg) 4% 8%

jaja (po kom.) 5% 6%

svježe meso 5% 6%

deterdženti za veš u prahu (po 1 kg) 8% 12%

deterdženti za suđe tečni (po 1 l) 8% 12%

“Vodili smo se time da to budu strateski artikli i da probamo ispoštovati našu obvezu da je slobodno formiranje cijena zakonsko i ustavno pravo, tako da smo pokušali odrediti osnovne strateške robe i da to usuglasimo sa onim robama koje su predmet nabavke federalnog zavoda robnih rezervi”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH.

U Udruzi za zaštitu potrošača smatraju da ova vladina mjera nije dovoljna kako bi bio spriječen rast cijena proizvoda u našoj zemlji, jer je trgovcima isplativije platiti kaznu u odnosu na profit koji ostvaruju. S druge strane, ističu kao ključni problem što BiH uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo.

“Mi kao država, kao institucije ne kontroliramo našu cijenu hrane, kad bismo je kontrolirali, kad bismo je proizvodili, mi bismo mogli sami određivati zajedno s proizvođačima cijenu hrane, imati robne rezerve i tako balansirati i kontrolirati cijenu na tržištu. Ukratko, mislim da neće puno donijeti jer trgovci se snalaze, navodi Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”.

Visoka inflacija utjecala je na smanjenje kupovne moći stanovništva u našoj zemlji. Uz povećanje plaća, jedna od mjera zaštite građana je i veća kontrola i veće kazne zbog neopravdanog povećanja cijena. Još se čeka na izmjene Zakona o kontroli cijena, kako bi oštrijom kaznenom politikom bila postignuta svrha kažnjavanja.

Nemili događaji iz Lukavca kada je učenik s nepunih 14 godina pucao u svog nastavnika i teško ga ranio, potaknuo je nadležne institucije u Bosni i Hercegovini na dodatni oprez, održani su sastanci s resornim ministarstvima, zatražena je pojačana prisutnost policijskih službenika u blizini škola diljem Federacije BiH. Tuzlanski kanton otišao je i korak dalje s inicijativom uvođenja novčanih kazni za roditelje djece, odnosno učenika problematičnog, devijantnog ponašanja. Naime, usvajanjem izmjena Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Skupštini TK već od ove godine pravila u školama bit će značajno drugačija.

Kako stoji u spomenutom Zakonu o osnovnom obrazovanju, roditelji su dužni osigurati da se dijete tijekom razdoblja trajanja obveznog obrazovanja u školi pridržava načela i pravila utvrđenih u posebnom propisu kojim se uređuje kućni red u školi, a koji donosi ministar. Također, roditelji učenika obvezni su surađivati sa školom u cilju prepoznavanja/prevencije i/ili sprječavanja neprihvatljivog ponašanja učenika u skladu s posebnim propisom koji donosi ministar.

“Novčanom kaznom od 500 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj ako ne osigura da se dijete tijekom razdoblja trajanja obveznog obrazovanja u školi pridržava načela i pravila utvrđenih u posebnom propisu kojim se uređuje kućni red u školi. Novčanom kaznom od 500 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj koji ne surađuje sa školom u cilju prepoznavanja/prevencije i/ili sprječavanja neprihvatljivog ponašanja u skladu s posebnim propisom”, stoji u izmjenama Zakona o osnovnom obrazovanju.

Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine da uvede vize zemljama s kojima ima bezvizni režim, a koje su pod viznim režimom EU.

Među zemljama kojima EU želi da BiH uvede vize su Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija i Turska. Iako će u BiH ovaj zahtjev sigurno izazvati negodovanje, barem kada su neke zemlje s liste u pitanju, radi se o obavezi koja proističe iz Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i EU iz 2010. godine. Naime, jedna od ključnih obaveza BiH je da postepeno uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako želi da zadrži bezvizni režim. Otada je prošlo 13 godina, a BiH još uvijek nije ispunila ovu obavezu, što može ugroziti njen bezvizni status.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, "Nezavisnim" je potvrdio da je to pitanje koje mu postavljaju sagovornici iz EU. Posljednji put kada je o tome vodio razgovor je, kako kaže, prilikom prošlosedmične posjete Beču, gdje je razgovarao s Gerhardom Karnerom, ministrom unutrašnjih poslova Austrije.

"Oni su od nas tražili da uvedemo vize, a ja sam im objasnio da se u ovom trenutku ne može postići unutrašnja saglasnost što se tiče viza za građane Rusije i građane Turske, jer imate Srbe koji ne bi pristali na vize Rusiji, a Bošnjake koji ne bi pristali da se vize uvedu Turskoj", rekao je Nešić za "Nezavisne". On je, međutim, istakao da postoji mogućnost da se u ovom trenutku uvedu vize nekim od zemalja na spisku.

"Time bismo pokazali spremnost na kompromis, a i na neki način demonstrirali pripadnost evropskoj porodici", rekao nam je Nešić.

U Evropskoj komisiji nam kažu da BiH mora početi da ostvaruje napredak po pitanju usklađivanja vizne politike s EU. U ovom trenutku, kako se čini, prioritet je ipak uvođenje viza zemljama koje predstavljaju izazove u vezi s iregularnim migracijama i bezbjednosnim prijetnjama.

"To će biti važna tema kontinuiranog dijaloga između EU i BiH. U kontekstu mehanizma suspenzije, u skladu s članom 8 Regulative o vizama, Evropska komisija će stalno posmatrati i ocjenjivati aktivnosti koje BiH preduzima prema usklađivanju s viznom politikom EU", rekli su oni.

Drugim riječima, Evropska komisija zadržava pravo da ministrima unutrašnjih poslova EU eventualno preporuči suspenziju bezviznog režima ako se BiH ne uskladi s viznom politikom EU.

Osim pitanja vizne politike, EU najviše zanima menadžment migracija, posebno kad je u pitanju humani tretman azilanata i izbjeglica, kao i pravilno funkcionisanje sistema za podnošenje azila.

"I dalje postoje ozbiljne prepreke kako bi se osigurao efektivan pristup procedurama za azil. Zakoni treba bolje da budu implementirani, posebno da bi se obezbijedilo sistemsko poštovanje proceduralnih garancija za tražioce azila. Pristup azilu bi trebalo da bude ojačan kako bi se brže procesuirali pristigli zahtjevi", naglasili su oni.

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle i niske oblačnosti.

Vjetar slab do umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura između 25 i 30, jugu zemlje do 32 stepena.

U Sarajevu će biti umjereno oblačno. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 13, a najviša dnevna oko 26 stepeni.

Svakim danom sve toplije

Svakim narednim danom postepeno sve toplije uz više sunčanih intervala, pogotovo u drugom dijelu ove sedmice kada će i vjetar potpuno oslabiti, javlja BHmeteo.

Kako trenutno sugerišu prognozni modeli opšta slika sunčanog, toplog i stabilnog vremena potrajati će barem do 13. septembra Na neke značajnije padavine ćemo se načekati.

Prema dugoročnoj prognozi FHMZ-a, do 19. septembra, pod utjecajem prostranog polja visokog zračnog pritiska stacioniranog nad Evropom, izgledno je stabilno vrijeme i postepen porast temperatura zraka koje će biti iznad prosječnih za ovaj dio godine.

Do 8. septembra u Bosni će jutra biti svježa uz minimalne temperature od 9 do 14 stepeni, u Hercegovini od 15 do 20. Tokom dana najviše temperature zraka u Bosni od 24 do 29, u Hercegovini od 28 do 33 stepena.

Prognoza za naredne dane

U četvrtak će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 16 do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32 stepena.

U petak pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 16 do 20 stepeni Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33 stepena.

U subotu pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33 stepena.