Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili snijegom. Padavine, uglavnom, u prvom dijelu dana. U Hercegovini jutro oblačno sa kišom ponegdje. U ostatku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini slaba bura. Dnevne temperature od 2 do 8, na jugu od 11 do 16 °C. 

U četvrtak 10.11.2016., pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom, a na planinama sa slabim snijegom. Prije podne na istoku, sjeveroistoku i većem dijelu centralne Bosne, uglavnom, bez padavina, a poslije podne u Krajini i na zapadu Bosne. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 10 do 14 °C.

U petak 11.11.2016., oblačno vrijeme sa kišom. U centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne padavine uglavnom poslije podne i u večernjim satima. U večernjim satima ili u noći sa petka sa subotu u nizinama Bosne očekuje se prelazak kiše u snijeg. Jutarnje temperature od -5 do 1, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 4 do 10, na jugu od 10 do 15 °C.

U subotu 12.11.2016., jutro oblačno sa padavinama. U nižim područjima Bosne sa kišom i snijegom, a višim sa snijegom. Poslije podne prestanak padavina u Krajini i na jugozapadu Bosne, uz postepeno razvedravanje. U Hercegovini jutro oblačno sa kišom. U osataku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 2 do 7, na jugu od 10 do 15 °C.

U nedjelju 13.11.2016., pretežno sunčano sa mrazom. Po kotlinama Bosne sa maglom. Do kraja dana postepeno naoblačenje. Jutarnje temperature od -5 do 0, na planinama do -13, na jugu od 0 do 3, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 10 do 15 °C.

Na adresi Slatinska 1 u naselju Trapisti u Banjoj Luci decenijama propada Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena na Vrbasu prije 117 godina, jedna od prvih elektrana na Balkanu i u Evropi, piše agencija Anadolija.

Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju redovnicima franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banja Luka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima historičara bilo je to osam godina prije Zagreba.

Ekipa Anadolije posjetila je ovaj objekat koji je bio u funkciji sve do 1984. godine kada je zbog nabujalog Vrbasa i prestala sa radom. Danas je ova hidroelektrana u dobrom stanju ako se uzme u obzirom da se radi o objektu koji je izgrađen jako davno, koji nije zaključan, pa je išaran raznim grafitima, ali i čiji temelji su “preživjeli” razne nivoe rijeke Vrbas.

Na starim turbinama nedostaje tek poneki zupčanik napravljen od drveta, prozori su ostali bez stakla, ali par sačuvanih prozorskih okvira svjedoči o ljepoti ovog objekta. Osim objekta hidrocentrale zubu vremena i nepredvidivom Vrbasu odolila je i većina betonske brane.

Struja u Banjoj Luci kada i u najrazvijenijim državama

“Hidroelektrana Delibašino selo je jedna od najstarijih na Balkanu. Izgrađena je i počela je sa radom 1899. godine za potrebe prostorija i industrijskih pogona katoličkog reda u Trapistima kraj Banja Luke”, govori Predrag Klincov, portparol preduzeća “Elektrokrajina” u čijem vlasništvu se nalazi ovaj historijski objekat.

Prema njegovim riječima na početku je ova hidroelektrana imala dvije turbine od 60 konjskih snaga. Istovremeno sa njenom izgradnjom tadašnja Gradska uprava Banje Luke pokrenula je elektrifikaciju grada odnosno gradnju prve mreže za rasvjetu u domaćinstvima i javnu rasvjetu u centru grada. U isto vrijeme počela je elektrifikacija i u najrazvijenijim evropskim državama.

Zahvaljujući struji koju je proizvodila centrala Delibašino selo već 1902 godine osvjetljene su prostorije Gradske uprave, pojedine javne služne, dvije željezničke stanice u gradu u predgrađu i u centru, kao i pojedina domaćinstva blisu same hidroelektrane.

“Hidroelektrana je 1910. godine povećala svoju snagu na 300 konjskih snaga, ali nažalost uslijed nabujalog Vrbasa 1913. godine, koji je probio branu samostan i grad ostali su u mraku. Procijenjeno je da se mora graditi betonska brana pa je do proljeća 1914. godine izgrađena i betonska brana hidroelektrane Delibašino selo, tako da je do 1922. godine bila jedini snabdjevač grada električnom energijom sve do otvaranja termo elektrane na ugalj u naselju Lauš”, istakao je Klincov.

Muzej elektrifikacije

Kada je u pitanju obnova prema njegovim riječima Klincova “Elektrokrajina” je od Ministarstva industrije energetike i rudarstva RS 2007. godine dobila koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane sa pokušajem revitalizacije hidroelektrane Delibašino selo.

“Angažirani su strani konsultanti koji su procijenili da na tom mjestu zbog devastacije postojećeg objekta nije moguće napraviti novu hidroelektranu, već bi ona morala biti pomjerena malo uzvodno, što je otvorilo problem imovinsko-pravnih odnosa sa Katoličkom crkvom koja je osporavala dio zemljišta”, rekao je Klincov.

S obzirom na činjenicu da sam objekat više ne može se vratiti u prvobitnu namjenu odnosno da proizvodi električnu energiju “Elektrokrajina” je došla na ideju da se tu napravi muzej.

“U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS i Gradom Banja Luka, pokušaćemo da se tu izvrši restauracija samog objekta i postrojenja i da se to pretvori u muzej početaka elektrifikacije na ovom području”, naglasio je Klincov.

(BHRT/ANADOLIJA)

Akcize na naftu i naftne derivate naći će se ponovo u paketu s plavim dizelom pred ministrima u Savjetu ministara BiH, a potom će biti upućene u parlamentarnu proceduru.
Ovo je u ponedjeljak odlučeno na sjednici Savjeta ministara BiH, a nakon što je prošle sedmice Predstavnički dom BiH oborio set zakona koji se odnose na uvođenje akciza na naftu i naftne derivate u iznosu od 15 feninga.
Sa svoje strane, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, kazao je juče da se BiH obavezala na veće akcize najprije potpisom entitetskih premijera, a potom je to ugrađeno i u Reformsku agendu i pismo namjere, te da će urediti ovu oblast, pišu “Nezavisne novine”.
“Nažalost, nije ispoštovan zakon koji je predložio UO UIO, a to je da se uvedu akcize na naftu, pivo i bezalkoholna pića”, rekao je Bevanda.
On je objasnio da je na sjednici Savjeta ministara BiH bila razmatrana radna verzija prijedloga za uvođenje plavog dizela.
“Zaključak je da sve inicijative, prijedlozi zakona, pa i ovaj prijedlog u vezi s plavim dizelom, idu zajedno te da se formira radna skupina i da rezultat rada te radne skupine ide normalnom procedurom na Upravni odbor UIO, poslije toga na VM i onda u parlament”, rekao je Bevanda.
Mirsad Isaković (SBB), član Komisije za finansije i budžet, u svojstvu ekonomskog stručnjaka i magistra ekonomskih nauka, tvrdi da Savjet ministara BiH nije iscrpilo sve mogućnosti kada je u pitanju javna potrošnja, te da bi uvođenje akciza trebalo da bude zadnje.
“To je direktan udar na građane, ali i na privredu i proizvodnju u BiH”, rekao je Isaković, koji ističe da prije toga postoji mogućnost povećanja poreza na dobit, poreza na luksuz, poreza na štednju…
“Hvalimo se time da građani imaju štednju u iznosu od devet milijardi KM. Treba sve to iscrpiti prije uvođenja akciza na naftu i naftne derivate, posebno na alkohol i bezalkoholna pića. Evo primjera: ‘Coca-Cola’ je treći strani investitor u BiH kada je u pitanju proizvodnja bezalkoholnih pića u BiH, a uvođenjem akciza godišnje će gubiti preko sedam miliona evra. To znači da bi ‘Coca-Cola’ svoju firmu mogla premjestiti u Srbiju i onda iz Srbije uvoziti u BiH. Veliki gubici bi bili i za pivarsku industriju, a došlo bi vjerovanto do povećanja cijena globalno”, rekao je Isaković te istakao da nema podataka koliki su gubici u zdravstvu, prije reforme koja je predviđena od akciza.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista, smatra da bi uvođenje akciza, posebno na naftu i naftne derivate, dodatno ugrozilo ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze građani BiH, ali i privreda.
“Nigdje u svijetu uvođenje akciza nije dalo pozitivne efekte, pa se ne može očekivati da će se to desiti u BiH”, kazao je Duduković.
Damir Bećirović (DF), poslanik i član Komisije za budžet i finansije BiH, kaže da taj prijedlog neće proći jer je to i dalje udar na džepove građana.
“Ne znam zbog čega se novac za izgradnju puteva traži od građana, kad BiH ima preko 450 miliona KM neplaćenih dugova po osnovu poreza. Nisu građani krivi što je vlast nesposobna da naplati dugovanja”, rekao je on.
Lazar Prodanović (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kazao je da će ova stranka prihvatiti prijedlog samo ako akcizama bude obuhvaćeni i alkohol i bezalkoholna pića, a što bi dijelom finansiralo i obnovu zdravstva.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, ističe da je očekivao da će Savjet ministara BiH ponovo predložiti ovaj zakon, te da bez akciza nema izgradnje autoputeva u BiH. Savjet ministara juče je upoznato s budžetom institucija BiH i međunarodnim obavezama za narednu godinu, koji, po odluci Fiskalnog vijeća, iznosi 950 miliona KM. O budžetu će se izjasniti 3. novembra.

(6yka.com)

Institucije BiH suočavaju se s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje tokom kriza.
Za deset godina u Oružanim snagama BiH penzionirat će se svi piloti, navodi se u dokumentu.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavio je dokument o učinku bh. institucija u kriznim situacijama, kao što su poplave, požari i zemljotresi.

Institucije BiH se, tvrde revizori, suočavaju s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje tokom kriza.

Ne postoje dokumenti o potrebama za opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koji bi bili neophodni za neometano funkcioniranje, kao što ne postoje ni izvori finansiranja određenih potreba u kriznim situacijama.

Donacije za opremanje policije

Utvrđeno je da BiH nema jedinstvenu bazu podataka o izvorima opasnosti koji mogu da izazovu prirodne ili druge nesreće.

Ta zemlja nema ni dokument o strategiji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje nema usvojen program rada, kao ni finansijska sredstva za rad.

Pored toga, izvori finansiranja u kriznim situacijama u BiH su upitni.

Za deset godina u Oružanim snagama BiH penzionirat će se svi piloti, a sredstva za obuku novih nisu predviđena.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela policajce oprema putem donacija.

 (Al Jazeera)

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić izjavio je Feni da će Federacija BiH najvjerovatnije dobiti novi zakon o obrtu i srodnim djelatnostima budući da neophodne izmjene i dopune zahtijevaju više od 50 posto promjena u tekstu zakona.

Piše: Senka Trgovčević

- Nastojimo da novim zakonom pojednostavimo procedure za funkcioniranje obrta. Također, obezbijedit ćemo pretpostavke za kvalitetan registar obrta, koji u posljednjih šest godina nikada nije zaživio – kazao je Zukić.

Na taj način na jednom mjestu bit će centralizirana procedura evidentiranja i praćenja svih obrta, a istovremeno značajno će se skratiti rokovi za registraciju i pojednostaviti kompletna administrativna procedura.

Novi zakon, kako kaže, trebao bi stvoriti pretpostavke da državnim zakonima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici poduzetnici imaju pravo u skladu sa svojim potrebama uvoziti repromaterijal i izvoziti gotove proizvode za obrtnike.  

- Naime, zbog određene jezičke konstrukcije koja je nastala prilikom izmjena navedenih zakona ispalo je da su u postojećem tekstu zakona isključene fizičke osobe koje se bave obrtom, kao mogući uvoznici i izvoznici. Tako su naši obrtnici oštećeni i to nije praksa u Evropskoj uniji – naglasio je Zukić.

Federalno ministarstvo je pokušalo animirati Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva na državnom nivou da tu grešku isprave, a u zakonu o obrtu trebalo bi biti navedeno da se ovaj problem mora nužno riješiti.

U cilju da obrtnici odgovaraju svojom imovinom napravljena su istraživanja kako je odgovornost obrtnika riješena u susjednim zemljama te se zaključilo da bi se u tom pogledu iskustvo Hrvatske moglo primijeniti u novom zakonu.

- Time bi se zaštitio onaj dio imovine koji obezbjeđuje normalnu egzistenciju obrtnika i da on ne može biti predmetom izvršenja – kazao je Zukić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec pojasnio je za Fenu da je se u Hrvatskoj u Zakonu o obrtu uspjelo staviti izuzeće od ovrhe (zapljene) za imovinu koja služi za nužni smještaj obrtnika i njegove obitelji, kao i obrtnička radionica u kojoj se obavlja djelatnost.

- Ako se ovrši obrtnička radionica onda se više nikada neće ovršiti razlika duga. Isto tako ako se obitelj izbaci na ulicu i ovrši onda ponovo dolazimo u problem, jer obrtnici jamče svojom imovinom, a često puta nisu ni krivi za ovrhe, jer ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Na taj način smo željeli zaštititi tu imovinu u dijelu stanovanja i posla – rekao je Ranogajec.

Također, korisnim je predložio da se u novi zakon o obrtu uvrsti registar imovine koju posjeduje građanin prije otvaranja obrta na način da se imovina popiše i onda bi, kako tvrdi, ona bila izuzeta iz ovrhe.

- Obrtnici u Federaciji traže da obrtnik odgovara imovinom unesenom u obrt, što bi bilo jedno od načela ustavnosti da su svi jednaki pred zakonom – rekao je Feni predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Mensur Bektić.  

Iako je važeći Zakon o obrtu propisao da obrtnici moraju biti članovi Komore potvrdio je da naplata članarine (od 3,78 do 8 KM) u Kantonu Sarajevo i susjednim kantonima iznosi od 10 do 15 posto, a na području Hercegovine svega 2,3 posto.

- Evidentan je problem naplate članarine, jer je ne plaća dio obrtnika. Stav Ministarstva je da članarina ostane obavezna i da se pokuša ustrojiti sistem kvalitetnog ubiranja od svih poduzetnika, a da se nakon toga ide na fakultativno plaćanje – kazao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.  

Nadzor i naplatu članarine trabala bi da vrši Porezna uprava FBiH, ali ona po svom zakonu nema ovlasti da provodi tu kontrolu.  

- Da nam se takvi slučajevi ne bi i dalje dešavali važno je da novi zakon bude usklađen s drugim zakonima iz drugih resora i ministarstava – istakao je Bektić.

U Federaciji  BiH ima registrovano 50.000 obrtnika i kada se izuzmu javna preduzeća i ustanove predstavljaju najvećeg poslodavca u Federaciji. 

(FENA) H.D.

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić  najavio je preimenovanje zagrebačkog Trga maršala Tita u Kazališni trg.

- Klub HDZ-a sa svojim koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčevića i Blokom umirovljenici zajedno na sljedeću sjednicu ići će s prijedlogom za promjenom Trga maršala Tita u Kazališni trg. To je dugo očekivana promjena, to je incijativa koja je već dugo negdje tinjala – izjavio je Mikulić u intervjuu za Hinu.

 Podsjetio je kako je Parlamentarna skupština EU donijela rezoluciju, a Hrvatski sabor deklaraciju iz koje proistječe da se moraju maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na totalitarne režime bilo koje boje.

- Apsolutno je jedan od tih naziva i Trg maršala Tita – ustvrdio je Mikulić, kao i to da je Tito bio jedan od deset najvećih svjetskih zločinaca pod kojim su mnoge nevine žrtve stradale samo zato što su drugačije mislile. 

- Bogu hvala, danas u slobodi i demokraciji svoje mišljenje mogu javno izreći - a to je da Trg maršala Tita nema što raditi u glavnom gradu Hrvatske... A držim da jedan od najljepših trgova u gradu Zagrebu ne zaslužuje nositi ime maršala Tita, nego da jednostavno nosi naziv Kazališni trg, kao što je to nekada bilo – kazao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine.

 Kazao je kako u vezi ove inicijative očekuje potporu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i većine zastupnika u Gradskoj skupštini.

(FENA) G.P.

abavni park Sunnyland samo je prva faza investicije koja je od velikog značaja ne samo za Sarajevo već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, izjavio je  direktor kompanije Emirates d.o.o. Sheikh Mohammed bin Saqr al Qasimi.

U intervjuu za BiznisInfo  al Qasimi je istakao da građani Bosne i Hercegovine moraju biti svjesni da im je Bog podario jednu od najljepših zemalja na svijetu, tako da je ispravno pitanje koje bi jedan investitor sebi trebao postaviti - Zašto ne investirati u BiH?

Govoreći o tome zašto su se opredjelili za baš tu lokaciju parka, al Qasimi je naveo da se ona nalazi između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, negdje na sredini između Federacije BiH i Republike Srpske, kao i da je to lokacija sa koje se pruža izuzetan pogled.

- Projekat kao što je Sunnyland mogao bi se naravno implementirati bilo gdje u BiH, no za investitora je jako važno kada za svoj projekat odabere dobru lokaciju. Što se tiče same ideje da to bude Trebević, do nje je došlo kada sam ovuda prolazio sa jednim prijateljem iz Bosne i Hercegovine. Prolazili smo pored jedne napuštene zgrade i ja sam mu rekao da stane. Začudio se. Ta zgrada je bila na prodaju i ja sam rekao da je želim kupiti. Prvo sam želio saznati površinu lokacije, nakon toga smo obavili kontakte i pripremili svu potrebnu dokumentaciju - kazao je al Qasimi.

Dodao je da je tokom svojih ranijih dolazaka u Bosnu i Hercegovinu primijetio da nedostaje sadržaja koji su namijenjeni djeci.

- Lično veoma volim djecu i zbog toga sam odlučio da ovaj projekat bude namijenjen upravo njima – dodao je al Qasimi.

Pohvalio je podršku koju mu je pružio načelnik opštine i sama opština dodajući da ta podrška prevazilazi ono što su očekivali.

- Zahvalan sam i ljudima u Vladi Republike Srpske u Banja Luci koji su također pružili podršku ovom projektu, ali i svima onima koji su učestvovali u realizaciji projekta. Moram reći da imamo i svesrdnu podršku policije koja često obilazi ovo područje pogotovo vikendom. U Bosni i Hercegovini sam naišao samo na ljubav, podršku, odanost i profesionalizam – kazao je al Qasimi.

Govoreći o motivima za investiranje u projekat Sunnyland, naveo je da ovdje nije došao tražeći slijepo profit, te da je u državnoj službi radio više od 30 godina.

- Moj otac je bio vladar, moj brat je trenutno vladar, ja sam bio ministar. Hoću da kažem da ja i bez ove investicije imam jako puno imovine i novca. To naš poslovni pristup dokazuje - kazao je Sheikh Mohammed bin Saqr al Qasimi.

Napomenuo je da u Sunnyland nije doveo nijednog Arapa da radi. Svi ljudi koji tu rade su domaći ljudi među kojima, kako je kazao, ne pravi nikakvu razliku bez obzira na njihovu religijsku ili etničku pripadnost.

Projekat Sunnyland, po njegovim riječima, značajan je ne samo za Sarajevo, već i za podstrek turizmu u BiH. Trenutno čekaju studiju izvodljivosti koja će pokazati koje još vrste sadržaja dolaze u obzir.

- Ono što imamo namjeru praviti jesu sadržaji koji će upotpuniti projekat adrenalinskog parka Sunnyland. Tu su prije svega vanjsko igralište za djecu, stijene za penjanje, poluprofesionalno alpinističko penjanje za odrasle. Takođe, istražujemo mogućnosti da napravimo klizalište. U svakom slučaju, sadržaji će i dalje biti namijenjeni djeci i porodicama, a šta će to sve biti pokazaće studija. Takođe, postoji jedan ograničavajući faktor sa kojim se u ovom projektu susrećemo a to je površina zemljišta i to je ujedno i jedini problem na koji smo naišli - dodao je al Qasimi.

Što se tiče konkretno izgradnje apartmana i vila, Sheikh Mohammed bin Saqr al Qasimi nije mogao reći da li će do toga doći, ali je kazao da imaju puno ideja, te da je trenutno prioritet uvođenje novih sadržaja u Sunnyland.

- Što se tiče medijskih napisa o tome, volio bih istaći da sam ja ovdje praktično 24 sata i svako koga interesuje ovaj projekat može doći i pitati me o njemu tako da nema potrebe da se pišu stvari za koje ni mi sami nismo sigurni da li će se realizovati. Vrlo smo otvoreni za sve i na raspolaganju za svaku vrstu informacije. Ja jedino ne želim govoriti o nečemu što još nije izvjesno. Sa druge strane, volio bih kada bi oni koji pišu negativne stvari došli ovdje, doveli svoju djecu ili prosto posmatrali drugu djecu koja dođu u Sunnyland pa onda rekli isplati li se imati ovakvu investiciju ili ne. Ako radost njihove djece ne potvrdi da nam je ova investicija bila potrebna, ja ću se složiti sa njima - kazao je al Qasimi.

Potvrdio je da ima u planu i investicije na drugim lokacijama

- Prije svega tu je Igman, modernizacija i širenje hotela Feri. I ne samo hotel, biće tu multifunkcionalni sadržaji, zdravstveni hotel sa lječilišnim turizmom. Želimo razvijati  segment sportskog i zdravstveno-lječilišnog turizma. O vrijednosti investicije još ne mogu govoriti jer će ona u krajnjem zavisiti i od olakšica na koje računamo – naveo je.

Sheikh Mohammed bin Saqr al Qasimi ističe kako je izuzetno zadovoljan saradnjom sa lokalnim kompanijama koje su, sa izuzetkom njemačke kompanije koja je bila zadužena za instalaciju alpine coastera, realizovale čitav projekat.

Mirza Karić, direktor Dubos consultinga i voditelj projekta, za BiznisInfo je kazao kako su u projekat uključena sva najnovija tehnološka i infrastrukturna rješenja te kako je Sunnyland projekat koji je dokaz da BiH može postati svjetska turistička destinacija.

- Jedni druge smo poticali da bolje radimo. Investitor je ljestvicu postavio visoko i svi koji su bili uključeni u realizaciju projekta prosto su morali dati sve od sebe. Ja sam sretan što su svi bili na visini zadatka i što je ovaj projekat dokaz da naše kompanije mogu uraditi i zahtjevne infrastrukturne projekte. Sa druge strane, Sunnyland je svima pokazao šta je moguće napraviti na samo četiri kilometra udaljenosti od grada i to je itekako značajno kako ljudima u BiH tako i svim budućim investitorima. Bosna i Hercegovina ima takve resurse da nema potrebe da se poredi sa drugim zemljama u regionu ona samo mora naći načine da svoje resurse maksimalno iskoristi, a Sunnyland je to uradio na najbolji mogući način – kazao je Karić.

(FENA) D.V.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, rano jutros započeli su realizaciju međunarodne policijske akcije kodnog naziva "TWINS“.

Akcija se provodi u saradnji sa Službom za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije, Tužilaštvom za organizovani kriminal Srbije, MUP-om Hrvatske, saveznom kriminalističkom policijom Njemačke i Austrije.

Na području Sarajeva, policijski službenici SIPA-e su uz podršku policijskih službenika MUP-a Kantona Sarajevo slobode lišili osam osoba i izvršili pretrese objekata na više lokacija. Istovremeno, u okviru ove akcije na teritoriji Srbije, Austrije i Njemačke provode se operativne aktivnosti, gdje se takođe vrše hapšenja i pretresi objekata na više lokacija.

U okviru ove akcije osobe su lišene slobode zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo organizovani kriminal u vezi s krivičnim djelima međunarodna trgovina ljudima, međunarodno navođenje na prostituciju i pranje novca.

Uhapšene osobe sumnjiče se da su duži vremenski period, iskorištavajući težak socijalni položaj, vrbovali više mlađih ženskih osoba s područja Srbije i BiH, te ih slali u Njemačku i Austriju da se bave prostitucijom. Djevojke koje su pokušale izaći iz ovog lanca, bile su izložene prijetnjama, psihičkom i fizičkom zlostavljanju. Organizatori lanca prostitucije su imali unaprijed razrađen sistem vrbovanja djevojaka i organizovanja njihove eksploatacije, tako što su na određenim internet stranicama objavljivali oglase, na kojima su nudili pružanje seksualnih usluga, saopćeno je iz Državne agencija za istrage i zaštitu.

(FENA) H.D.

Vlada Japana objavila je da je u okviru jesenjeg carskog nagrađivanja, Orden izlazećeg sunca, zlatnih zraka sa značkom dodijelila Ivanu Osimu, bivšem selektoru japanske nogometne reprezentacije, saopćeno je iz Ambasade Japana u BiH.

Nagrada se dodjeljuje kao priznanje za doprinos razvoju nogometa u Japanu i promociju zajedničkog razumijevanja između Japana i Bosne i Hercegovine, navodi se.

Osim je vodio japansku nogometnu reprezentaciju, kao i klub JEF United Ichihara, a bio je i savjetnik japanskog nogometnog saveza.

"Iako je zbog zdravstvenih problema u novembru 2007. morao podnijeti ostavku, nastavio je savjetovati japanski nogometni savez, istovremeno promovirajući zajedničko razumijevanje između Japana i Bosne i Hercegovine", navodi se u obrazloženju nagrade.

Ivica Osim je jedan od najupješnijih nogometnih stručanjaka sa prostora ex -Yu.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je, na prijedlog Ministarstva za privredu i na osnovu samoinicijativnih zahtjeva za proširenje istražno - eksploatacijskih polja kod koncesionara “Dim – Kamenolom” Žepče, “Sanex” Breza i “Geomet” Olovo, usvojila tri odluke o provođenju procedura za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina na području ZDK.

Na osnovu saglasnosti općinskih vijeća općinskih vijeća Žepče, Breza, Visoko i Olovo o dodjeli koncesija na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina  dijabaza, kvarcnog pijeska i rude olova – ceruzita, iz ležišta koja se nalaze na područjima pomenutih oćina, ocijenjeno je da postojanji javni interesa za dodjelu koncesija.

Ministarstvo za privredu predložilo je Vladi ZDK usvajanje odluku kojim se odobravaju provođenje procedura za dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine - dijabaza  na lokalitetu “Željezno Polje” kod Žepča, sa proširenjem istražno - eksploatacijskog polja do 5,8 hektara.

Odobrena je eksploatacija kvarcnog pijeska  na lokalitetu “Nezirov Gaj”, na području općina Breza i Visoko, sa proširenjem eksploatacijskog polja do tri hektara, kao i sirovine - ceruzita  na lokalitetu “Očekalj” i “Prgoševo” u naselju Dugandžići kod Olova za proširenje eksploatacijskog polja do 15,5 hektara. Nakon donesenih akata stvoreni su preduslovi da Ministarstvo za privredu ZDK nastavi aktivnosti  i daljnje vođenje postupka dodjele koncesija.

(FENA) F.F.