Izaelski vatrogasci u petak su suzbili požar u trećem po veličini gradu u zemlji Haifi koji je prinudio desetke hiljada ljudi da napuste domove, ali su nastavili da se bore s više od desetak požara širom zemlje.

Oko 60.000 ljudi tek treba da se vrati svojim domovima dok su policijske snage i vatrogasne jedinice u velikom broju u regiji Haife iz straha da bi vatra mogla ponovo izbiti zbog suhog i vjetrovitog vremena.

Iako nije javljeno o ozbiljnije povrijeđenim, nekoliko desetaka ljudi hospitalizirano je zbog udisanja dima. Na stotine kuća je oštećeno, i u neuobičajenom potezu, Izrael je u četvrtak pozvao vojne rezerviste da pomognu preopterećnoj policiji i vatrogascima i da koriste međunarodnu flotu njegovih vatrogasnih aviona koje je poslalo nekoliko zemalja.

Policijski portparol Micky Rosenfeld izjavio je da je selo u šumama u blizini Jerusalema evakuirano tokom noći i da je nekoliko kuća zahvatila vatra.

Kazao je da je ukupno 12 ljudi širom Izraela uhapšeno pod sumnjom za podmetanje požara. Izraelski čelnici pomenuli su mogućnost da su arapski piromani namjerno podmetnuli požare.

Izrael je u stanju povišene pripravnosti duže od godine zbog palestinskih napada - većinom hladnim oružjem - koji su posustali ali nisu potpuno prestali u posljednjim mjesecima.

Premijer Benjamin Netanyahu za napade je okrivio podsticanje palestinskih čelnika na nasilje. Načelnik izraelske policije Roni Alsheich izjavio je novinarima u četvrtak da prvi nagovještaji o požarima ukazuju na niz "politički motiviranih" podmetanja vatri.

Požari su počeli prije tri dana u naselju Neve Shalom u blizini Jerusalema u kome Jevreji i Arapi žive skupa. Kasnije su požari izbili u sjevernoj izraelskoj regiji Zichron Yaakov i na drugim lokacijama u blizini Jerusalema prije nego što se najveća vatra proširila kod Haife.

Niz požara najteži je od 2010. godine kada je Izrael pretrpio najsmrtonosniji šumski požar u svojoj istoriji. Taj je požar bjesnio van kontrole četiri dana i u njemu su poginule 42 osobe, a ugašen je tek nakon što su vatrogasni avioni stigli čak iz Sjedinjenih Država.

Izrael je osnažio svoje protivpožarne kapacitete otada, kupujući posebne avione koji mogu izbacivati velike količine vode na ugrožena područja.

Nekoliko zemalja, među kojima su Rusija, Francuska, Kipar, Turska, Hrvatska, Grčka i Italija, također su poslale pomoć u ovoj sedmici u borbi protiv vatrene stihije. U rijetkoj gesti, Palestinci u također ponudili svoje vatrogasne timove kako bi pomogli u borbi protiv požara, prenosi AP.

(FENA) E.F.

Bosna i Hercegovina je kroz svoju hiljadugodišnju prošlost prolazila kroz razna iskušenja,ali je ipak uspjevala i u najtežim okolnostima sačuvati svoju državnost.Pečat njene državnosti je potvrđen Odlukama Prvog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, poznatijeg kao ZAVNOBiH-a koji je održan u Mrkonjić Gradu 25.11.1943.godine.

U povodu toga datuma,25.Novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, svim građanima naše zemlje najiskrenije čestitam praznik, sa željom da duh istine, slobode i pravde bude najčvršći stub društva, stabilnije nam i sretnije sadašnjosti i budućnosti, u težnji za pravo svakog čovjeka, pravičnost i toleranciju među ljudima.

Bez obzira na težnje secesionističkih snaga koje bi dijelile Bosnu i Hercegovinu,Bosna i Hercegovina će ih sigurno nadjačati,jer je to nemoguća misija.Na Bosni i Hercegovini su se lomila carstva,gubili ratovi,a ona uvijek iznicala iz pepela,ostajala i opstajala.Zato je ovaj izuzetno važan dan u novijoj historiji naše zemlje zlatnim slovima upisan u njenu hiljadugodišnju historiju

Prošlost se ne smije zaboraviti, iz nje se mora učiti i u ovom teškom vremenu sve snage moramo iskoristiti za izgradnju savremene Bosne i Hercegovine, usmjeriti ih prema našoj budućnosti, da nam Bosna i Hercegovina bude po mjeri svakog njenog građanina.

U tom duhu, svim našim građanima i svim Bosancima i Hercegovcima koji ovaj praznik doživljaju kao svoj, još jedanput upućujem iskrene čestitke povodom 25.Novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Općinski načelnik

Mirnes Tukić,dipl.oecc

Najbolja bh. plivačica Amina Kajtaz za nekoliko dana otputovat će na Svjetsko plivačko prvenstvo 25 m Windsor (Kanada), zahvaljujući između ostalog sponzorskom ugovoru kojeg je danas u Sarajevu potpisala sa Nihadom Imširovićem, direktorom prehrambene industrijom Klas d.d. Sarajevo.
„Psihofizički, ali i finansijski spremna sam da otputujem u Kanadu i dostojanstveno predstavim BiH na ovom svjetskom takmičenju, koje će biti održano u periodu od 07. do 11. decembra. Uz mene su moji roditelji, trener, prijatelji, ali i moj sponzor – velika domaća kompanija Klas. Dat ću sve od sebe da u Winsdoru opravdam njihovo povjerenje i ostvarim što bolji sportski rezultat. Volim Klasove proizvode, a posebno Fit integralne kekse koji će mi davati zdravu energiju potrebnu za predstojeće takmičenje“, izjavila je dvadesetogodišnja Amina Kajtaz, na press konferenciji upriličenoj povodom potpisivanja sponzorskog ugovora u prostorijama Olimpijskog bazena Otoka.
Mostarka Amina Kajtaz velika je nada i ponos bh. sporta. Ima 20 godina, a već sada je najbolja bh. plivačica sa osvojenih devet rekorda, više od 500 medalja i 15 ličnih pehara. Čak devet puta proglašena je najboljom sportašicom Grada Mostara.
„Vjerujemo da je pred Aminom blistava plivačka karijera. Želimo joj pomoći u ostvarenju njenih snova, planova i ciljeva, i zato smo uz nju. Amini, kao i ostalim plivačima iz BiH koji će učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Kanadi, želimo mnogo sreće i uspjeha“, rekao je Nihad Imširović, direktor Klasa.
Na press konferenciji medijima se obratila i Enisa Beganović, sekretar Plivačkog saveza FBiH.
„Hvala kompaniji Klas i AS Grupaciji što su odlučili da podrže Aminu jednogodišnjim ugovorom o sponzorstvu, u situaciji kada skoro niko u BiH ne brine o razvoju sporta i mladim talentima. Klas i AS Grupacija ovim društveno odgovornim gestom treba da budu primjer i ostalim privrednim društvima kako se, ipak, isplati ulagati u sport i budućnost“, rekla je Enisa Beganović, sekretar Plivačkog saveza FbiH, te poželjela sreću svim bh. reprezentativcima na predstojećem Svjetskom prvenstvu.
Amina Kajtaz potiče iz sportske porodice. Njen otac, Sead Kajtaz, fudbalska je legenda Veleža, dok je ljubav prema plivanju naslijedila od majke Maje, koja se nekada vrlo uspješno bavila ovim sportom i koja od prvog dana najviše brine o Amininoj plivačkoj karijeri. Amina trenira u Mostaru sa bivšim vice prvakom svijeta u plivanju Borutom Petričem. Student je druge godine “Nutricionizam i zdravlje” na Univerzitetu modernih znanosti CKM u Mostaru.

mcm.ba

"PERO“ Zenica d.o.o. gradi na krovu svoga poslovnog objekta Centar za gradnju i uređenje doma BOJIN VIR u Zenici FOTONAPONSKU SOLARNU ELEKTRANU „SE PERO 1“ snage 119 kWp. Planirana godišnja proizvodnja je 139.000 kWh. Vrijednost investicije je 250.000 KM.
Završetak radova i puštanje u rad očekuje se u decembru mjesecu ove 2016. godine.
U ovakvim elektranama se prikupljena sunčeva energija putem solarnih panela na ekološki prihvatljiv način pretvara u električnu energiju. Sva proizvedena energija će se slati u u elektro-energetsku mrežu Elektroprivrede BiH i prodavati po zagarantovanim poticajnim cijenama (od 2018. godine) kroz narednih 12 godina. Osim što se radi o ekološki prihvatljivom načinu proizvodnje električne energije ovakvi projekti su i iznimno profitabilni.
Ovo će biti i prilika da učenici, studenti, pa i zainteresirani građani Zenice vide kako izgleda i kako funkcionira SOLARNA ELEKTRANA u stvarnosti .
Osim toga „PERO“ će u svojim Centrima za gradnju i uređenje doma prodavati i velike, ali i male kućne SOLARNE SUSTAVE kako za proizvodnju električne energije tako i za proizvodnju tople vode. Pošto se radi o relativno novoj tehnologiji, bit će obezbjeđena i savjetodavna pomoć kod projektiranja i gradnje pomenutih sustava. Cilj je da ovakvi projekti budu maksimalno dostupni i jednostavno izvodivi za što veći broj kupaca i investitora.
Iako ovo nije najveći investicijski projekat u „PERO-u“, svi su posebno radosni i ponosni zbog ovog projekta jer promiče ekologiju, energetsku učinkovitost, poslovnu izvrsnost i održiv razvoj, a što bi po njihovim očekivanjima, trebala biti obilježja jednog novoga, čestitijeg, vedrijeg, sunčanijeg vremena za Bosnu i Hercegovinu pa i cijeli svijet.

Zbog zabrane iz Komunalnog javnog društva (KJD) Maglaj koja je uslijedila nakon obilaska kantonalne tržišne inspekcije, prodavači mlijeka i mliječnih proizvoda na pijaci juče (op.a. srijeda) svoje proizvode nisu mogli prodavati građanima.

Ogorčeni su, tvrde, i jedni i drugi. U obavještenju KJD Maglaj o zabrani prodaje mlijeka i mliječnih prerađevina na zelenoj pijaci navodi se da je krajem oktobra kantonalna tržišna inspekcija kontrolisala rad pijace i utvrdila da prodaju mlijeka, mliječnih proizvoda i konzumnih jaja vrše osobe koje nemaju odobrenje za rad, odnosno registrovanu djelatnost kao i da se prodaja obavlja bez rashladnih vitrina. Protiv KJD Maglaj podnesena je prekršajna prijava i naložena je zabrana prodaje ovih roba sve dok se ne osiguraju odgovarajući uslovi. Prodavači ali i građani obavješteni su da je od početka novembra uvedena zabrana prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda na zelenoj pijaci.

Prodavači se pitaju šta da rade sa viškovima mlijeka

Ramila Mulasmajić iz Čoba 9 godina prodaje svoje proizvode na pijaci. Tako je kaže, iškolovala troje djece, a sada školuje i četvrto. „Mi od ovoga živimo, ni suprug ni ja ne radimo i pijaca nam je jedini izvor prihoda. Šta su nam tražili od dokumenatcije to smo i obezbijedili. Ono što smo proizveli, iznijećemo na ulicu i prodavati. Najviše bi voljeli da komunalno obezbjedi odgovarajuće vitrine, pa da budemo zadovoljni i mi i oni“, rekla nam je Ramila. U velikoj dilemi je i Sahba Mehinagić iz Jablanice. „Rekli su nam da se registrujemo, obezbijedili smo mliječne kartone i kupili male ručne frižidere. Sada nam trebaju sanitarne knjižice i posjedovni listovi. Svi smo na gubitku. Platili smo rezervaciju po 15 KM za novembar i decembar. Neka nam obezbjede uslove pa da radimo. Niko se ne pita šta ćemo mi sada sa tolikim mlijekom i kravama, ne možemo ih objesiti“, dodala je Sabha. Iako je prodaja mlijeka i mliječni prerađevina na pijaci juče bila zabranjena, neki prodavači su se odlučili svoje proizvode prodati po svaku cijenu, i to uz prometnu gradsku saobraćajnicu.

KJD sačinjeni projekat namjeravaju ponuditi lokalnim vlastima

U KJD Maglaj nam je saopšteno da su postupili samo u skladu sa rješenjem i nalogom kantonalne tržišne inspekcije. Kako tvrde nadležni, imaju volju i želju urediti prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda na zelenoj pijaci u skladu sa zakonom i u rashladnim vitrinama, međutim nedostaje im sredstava za sačinjeni projekat pa im je namjera ponuditi ga i lokalnim vlastima.

(N.Br./maglaj.net)

Povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Općinski načelnik Suad Huskić i predsjedavajući Općinskog vijeća Senad Subašić upriličili su prijem i dodjelili zahvalnice predsjednicima savjeta mjesnih zajednica u mandatu 2012-2016. godina.

Zahvalnice za uspješnu saradnju u prethodnom mandatu su dobili: Esmir Bašić (MZ Bobare-Drinčići-Blaževci ), Bedrudin Krdžalić (MZ Bukva), Hamza Hotić (MZ Dobropolje-Mekiš), Kenan Turkeš (MZ Džemilić Planje), Fehro Bašić (MZ Jablanica), Ismet Zeničanin (MZ Jelah), Emir Dizdarević (MZ Jevadžije), Fahrudin Bobarić (MZ Kalošević), Nihad Halilović (MZ Karadaglije), Fahrudin Pezer (MZ Kraševo), Ibrahim Čamdžić (MZ Ljetinić), Enes Ćosatović (MZ Medakovo), Senad Lekić (MZ Miljanovci – Lončari), Nedžad Unkić (MZ Mrkotić), Šemsudin Klepić (MZ Novi Miljanovci), Hidajet Hadžić (MZ Novo Selo), Senad Hatkić (MZ Oraš Planje), Mihret Solo (MZ Piljužići), Nedžad Kašibović (MZ Raduša), Muhamed Agić (MZ Rosulje), Edin Alić (MZ Šije), Mustafa Smailbegović (MZ Tešanj), Dževad Bekrić (MZ Tešanjka), Avdo Hasanbašić (MZ Trepče) i Suljo Fejzić (MZ Vukovo).

Na ovaj način smo željeli iskazati poštovanje prema onome što su predstavnici mjesnih zajednica radili u prethodne četiri godine, a naravno ovo je i prilika da im čestitamo Dan državnosti BiH, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Ovo je prvi događaj iz Programa obilježavanja 25. novembra - Dana državnosti BiH. Danas u 17,00 sati u Centru za kulturu i obrazovanje bit će održana predstava Mojoj dragoj BiH, program učenika Gimnazije Musa Ćazim Ćatić, Tešanj.

U okviru Prgrama obilježavanja, sutra u 16,00 sati bit će položeno cvijeće na Centralno spomen obilježje šehidima i poginulim borcima. U 17,00 sati u Centru za kulturu i obrazovanje Tribina: Bosna i Hercegovina: (Geo)politički izazovi, dok će u 18,00 sati biti otvorena Izložba: Antifašizmom za državu BiH.

Politički trendovi u svijetu i neosjetljivost prema ljudskim pravima mogli bi učiniti da 21. stoljeće bude gore od 20., izjavila je u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" francuska novinarka i nekadašnja glasnogovornica haške tužiteljice Carle del Ponte, Florence Hartmann.

Ljudska se prava i Ženevska konvencija krše na dnevnoj bazi, politika se okomljuje na najranjivije skupine, rekla je Hartmann u razgovoru objavljenom u četvrtak, dodavši kako je izražavanje rasističkih pogleda postalo nešto normalno i "u duhu vremena" u kojemu živimo.

Hartmann u Sloveniji boravi predstavljajući slovenski prijevod svoje nove knjige "Žviždači", o nezavisnom i istraživačkom novinarstvu.

"Ako vjeruješ u ljudska prava, smatraju te naivnim, a sve to otvara prostor da ovo stoljeće postane još gore od 20., koje važi za najgore u ljudskoj povijesti", kazala je francuska novinarka i publicistica govoreći o nekim političkim trendovima u SAD-u i Europi. Prema njenim riječima, atmosfera koja dominira u javnom diskursu i dijelu politike podsjeća je na ozračje u 80-im godinama u bivšoj Jugoslaviji koje dobro poznaje, a poslužilo je kao priprema za rat i zločine.

U devedesetim se godinama prošlog stoljeća još smatralo da će uspostava međunarodnog kaznenog prava spriječiti zločine i onemogućiti političare koji bi to dopuštali, ali od onda je sve išlo na gore i danas se čini da međunarodni kazneni sudovi više ni ne postoje, kazala je Hartmann govoreći o nekim svojim iskustvima s Haškim tribunalom i Međunarodnim kaznenim sudom (ICC).

Postalo je jasno da svatko može činiti što želi bez pravnih posljedica ako ima dovoljno moći ili prave prijatelje, dodala je razočarano Hartmann u razgovoru za slovenski dnevnik.

Hartmann je nastupila u Ljubljani i na tribini na kojoj je govorila o svojoj novoj knjizi "Žviždači" te je, među ostalim, ustvrdila da bi Edward Snowden mogao postati žrtvom eventualnog rusko-američkog približavanja nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima.

Postoji rizik da Snowden, koji je otkrio informacije o nadzoru telekomunikacija i interneta koji su provodile američke sigurnosne agencije neće imati pošteno suđenje, kazala je Hartmann, dodavši kako bi mu trebalo osigurati suđenje pred neovisnim sudom.

"Moglo bi se dogoditi da Snowden postane žrtvom nagodbe između Putina i Trumpa", kazala je francuska novinarka podsjetivši da je ruski predsjednik Snowdenu odobrio privremeni azil.

(FENA) I.B.

Roditelji bošnjačke djece iz Vrbanjaca kod Kotor-Varoši ukazali su da neće odustati od svoje borbe i zahtjeva da se njihovoj djeci dozvoli izučavanje nacionalne grupe predmeta.

Reagirajući na jučerašnju presudu Okružnog suda u Banjoj Luci, u kojoj je navedeno da nije utvrđena diskiminacija bošnjačkih đaka u u tamošnjoj školi, istakli su da neće odustati i da će zadovoljenje pravde tražiti na višim sudskim instancama.

-Znamo da u sudovima RS-a nije moguće dobiti pravednu presudu, a u prilog tome govore i sve presude koje su donesene protiv tužitelja koji su na bilo koji način oštećeni od vlasti RS-a – navode u pisanom reagiranju.

Roditelji bošnjačke djece iz Vrbanjaca su prije više od tri godine pokrenuli tužbu protiv škole i nadležnog ministarstva u Vladi RS-a, a zbog diskriminacije koja se provodi nad njihovom djecom u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, gdje se ne dozvoljava izučavanje nacionalne grupe predmeta za bošnjačku djecu.

Tri puta je Osnovni sud u Kotor- Varošu donosio presudu i tri puta Okružni sud u Banjoj Luci je odlučivao o žalbi na tu presudu.

Nakon prve i druge presude Osnovnog suda Kotor- Varoš, u kojoj je utvrđeno da diskriminacija postoji i da je škola obavezna uvesti nacionalnu grupu predmeta, ali da su roditelji  navodno zakasnili s tužbom, iako diskriminacija i dalje teče, Okružni sud odlučuje da promijeni postupajućeg sudiju, koji je, kako navode roditelji bošnjačke djece, imao hrabrosti kazati da je utvrđena diskriminacija.

-Međutim, postavlja se drugi sudija koji će tek u trećoj presudi u potpunosti odbiti naše zahtjeve, a Okružni sud u Banja Luci to svojom jučerašnjom presudom i potvrditi, kao i sudske troškove koje moramo platiti od oko 8.000 KM – navode u pisanom reagiranju uz opasku da, "kada pomislite da vlast RS-a ne može potonuti dublje, oni vam dokažu da niste u pravu i demantuju vas, a u ovom slučaju riječ je o sudskoj vlasti RS-a“

Ističu i da nisu iznenađeni ovakvom presudom, jer je ona u potpunosti očekivana i zadovoljenje pravde nisu ni očekivali na ovom nivou, jer su, dodaju, svjesni gdje žive.

Napominju,  također, da je to isti sud koji je presudio da su oni krivi što traže svoja prava i što se bore protiv diskriminacije u obrazovnom sistemu i da su u obavezi platiti 250 KM kazne za to.

-Još jednom je dokazano i utvrđeno da vlast u ovom entitetu ovaj prostor želi samo za jedan narod, a da će sve učiniti da drugima boravak na ovim prostorima učini nemoguć – smatraju.

Pitaju i da li postoji neka presuda, koju je neki sud u RS-u donio, a da je bila protiv RS-a, a u korist bilo koje oštećene osobe, pa makar ona bila i srpske nacionalnosti.

(FENA) E.F.

Prije 73. godine na današnji dan obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine kada je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH 1943.(ZAVNOBiH) u Mrkonjić- Gradu rečeno da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego je i srpska, i hrvatska, i muslimanska. Od tada 25. novembar proslavlja se kao Dan državnosti BiH.

Usvojena je tada Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da to bude zemlja zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, ali i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a završeno je 26. novembra, u četiri sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na Prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) BiH, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Odlukama tada donesenim Bosna i Hercegovina definirana je kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj su svim narodima zagarantirana potpuna ravnopravnost i jednakost. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na početku najvećeg političkog predstavnika, a kasnije zakonodavnog i izvršnog tijela BiH, ima poseban značaj u razvoju bh. državnosti.

Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom od 30. juna do 2. jula 1944. godine, u Sanskom Mostu, definitivno i legalno je potvrđena državnost BiH.

Bosanska država nastala je krajem 12. stoljeća. Teritorij BiH se u naredna dva stoljeća širio u svim pravcima. Bosanski kralj Tvrtko I vladao je u drugoj polovini 14. stoljeća ne samo teritorijem današnje BiH nego i u susjednim zemljama.

Nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine, Otomanska imperija je na njenom teritoriju osnovala Bosanski sandžak koji je 1580. godine prerastao u Bosanski ejalet ili pašaluk koji je tako postao najveća administrativno-teritorijalna jedinica u Otomanskom carstvu. Bosanski pašaluk obuhvatao je sve okolne zemlje koje je još kralj Tvrtko držao.

Uoči početka Berlinskog kongresa 1878. godine Bosanski vilajet se faktički i pravno podudarao s granicama savremene BiH, a odlukom Berlinskog kongresa uprava nad zemljom povjerena je Austro-Ugarskoj. Granice BiH ostale su netaknute i nepovrijđene tokom 40 godina austrougarske uprave.

No, nakon četverogodišnje agresije na BiH s početka devedesetih prošlog stoljeća, 25. novembar do danas ne slavi se na cijelom njenom prostoru. Naime, Republika Srpska, jedan od dvaju bh. entiteta, ne priznaje ovaj datum kao praznik državnosti.

Dan državnosti obilježen je sinoć prijemom u Predsjedništvu BiH koji je organizirao član Predsjedništva Bakir Izetbegović, a prisustvovali su mu brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih nivoa u BiH, predstavnici međunarodnog i diplomatskog kora te predstavnici vjerskih i kulturnih zajednica u BiH.

(FENA) E.F.

Vijeće ministara BiH je danas usvojilo Pravilnik o načinu kontrole cijena lijekova, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović je na pres-konferenciji nakon sjednice izjavio da je Pravilnik usvojen jednoglasno, ističući da je to dobra vijest za građane.

- Ovim će značajno pojeftiniti lijekovi u BiH, a dobra je to vijest i za naše vlade i fondove koji će moći uštedjeti dosta finansijskih sredstava zato što su neke lijekove s esencijalnih lista plaćali skuplje - istaknuo je ministar Osmanović.       

Vršilac dužnosti direktora Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak je kazao da je „BiH uradila ono što sve ozbiljne države i čine, stavila je pod kontrolu cijene lijekova u BiH, na taj način ostvarujući ne male uštede i stavljajući do znanja da su interesi građana ispred interesa privatnih kompanija, bile one domaće ili strane“.

Po njegovim riječima, godišnji efekti će biti otprilike desetak posto onog dijela tržišta lijekova koji spada pod uticaj ovoga pravilnika, a to tržište se procjenjuje na nekih pola milijardi maraka.

- Što znači da će godišnje u budžetima fondova, kliničkih centara, zdravstvenih  ustanova, primarno, ostajati nekih 50 miliona maraka - istaknuo je Zolak.

Pojasnio je da je ova ušteda projektovana kao ukupna ušteda.

- Neki lijekovi su već sada jeftiniji od te maksimalne cijene koju će propisati ovaj pravilnik. Oni koji su skuplji će morati da se smanje cijene, to jest da se uklope u tu maksimalnu cijenu - pojasnio je Zolak.

Dodao je da od dana stupanja na snagu Pravilnika, veleprometnici imaju 60 dana da svoje cijene usklade s maksimalnim, a Agencija narednih 30 dana da maksimalne cijene i objavi.

- Nećemo čekati 30 dana, to će biti šezdeset prvi dan od dana stupanja na snagu. Od tada će se moći osjetiti efekti. Procjene tih efekata, danas je zaključeno na sjednici Vijeća ministara, će se najdalje do kraja jula predstaviti nadležnima - kazao je Zolak.            

Po njegovim riječima, kad se stave maksimalne cijene, tržište će nastaviti da se odvija ispod te maksimalne cijene.

- Što znači da oni koji su se takmičili sada potpuno slobodno će imati neku maksimalnu cijenu i nastavit će da se takmiče ispod te cijene. Što znači da će i neki indirektni efekti nakon stupanja na snagu ovog pravilnika biti u smislu povećanja ušteda - pojasnio je Zolak.

Upitan na koji način će se vršiti kontrola, Zolak je odgovorio da će to biti dvojako.

- Pri samom podnošenju zahtjeva za puštanje lijeka u promet, veleprometnik će biti dužan da nam dostavi projektovanu cijenu koja će biti ispod maksimalne. Na taj način se obavezuje na neki način i da ispoštuje tu cijenu na terenu, to jest u samoj prodaji. Imamo inspektorat koji će naknadno da provjerava da li se te cijene i poštuju - kazao je Zolak, dodajući da su predviđene i kazne.

Napomenuo je da maloprodaja nije u nadležnosti Agencije za lijekove.

- Postoji potencijalna opasnost da apoteke i slično, nastave da drže više cijene zato što su oni u entitetskim nadležnostima. Veleprodaja će biti uređena šezdeset prvi dan od objave u Službenom glasniku. Tad će i fondovi i državne institucije da osjete benefite, a krajnji korisnici posredno - pojasni je Zolak.     

(FENA) M.B.