Više od pola miliona muslimana koji žive u Atini dobit će službeno prvu džamiju nakon skoro dva stoljeća.

Glavni grad Grčke nema službenu džamiju od kako su protjerane Osmanlije 1833. godine, a zamjenik ministra vanjskih poslova Ioannis Amanantidis kazao je prošle godine da je ovo jedini evropski glavni grad koji nema takav vjerski objekat, prenosi Reuters.

Već godinama muslimani u Atini obavljaju svoje vjerske dužnosti na improvizovanim mjestima, podrumima ili skladištima koja su često mete rasističkih napada.

U maju je premijer Alexis Tsipras objavio izgradnju džamije, dodajući da će to vlada podržati iz poštovanja prema muslimanskom stanovništvu u Atini, ali i zato jer imaju obavezu štititi njihove vrijednosti.

Planirano je da nova džamija koja će imati površinu hiljadu metara kvadratnih, ali bez minareta, bude izgrađena u aprilu u staroj pomorskoj bazi u industrijskom dijelu Atine.

- Trebamo džamiju za nove generacije, naše mlade, kako bi se osjećali ravnopravno u društvu - kazala je glasnogovornica grčke asocijacije muslimana Anna Stamou.

"Zlatna zora", jedna od stranaka desnice, a koja je treća po popularnosti u Grčkoj, smatra da muslimani opterećuju državnu blagajnu u vrijeme krize.

Zlatna zora također je najavila pojačanje protesta povodom izgradnje džamije.

- Imali smo mnogo protesta, a sigurno je da ćemo ih imati još - istakao je parlamentarac Ilias Panagiotaros.

(FENA) H.D.

Australija nije uspjela smanjiti smrtnost djece i smanjiti razliku u životnoj dobi između autohtonog i neautohtonog stanovništva, kao i širenju podjele u zdravstvu i obrazovanju, navodi se u novom izvještaju 'Brisanje razlika', prenosi Al Jazeera.

Aboridžini, kao i stanovnici Torresovog prolaza čine samo tri posto stanovništva Australije od ukupno 23 miliona stanovnika, ali su među Australcima u najugroženijem položaju.

Prema skoro svim ekonomskim i društvenim indikatorima, oni imaju nesrazmjerno visoke stope samoubistava, te se osjećaju ignorisano od strane australske vlade.

U izvještaju se navodi da je vlada i zajednica uspjela da ispuni samo jedan od sedam ciljeva za jačanje zdravstva, obrazovanja i zaposlenja.

Aboridžini imaju znatno kraći životni vijek od lokalnog stanovništva, prema podacima iz 2013. godine, a vlasti se bore i s rastom stope smrtnosti koja je uzrokovana kancerom.

(FENA) H.D.

Hladnu zimu sa iznimno niskim temperaturama već smo osjetili u padu ponude svježeg povrća i očekivanom porastu cijena dostupnih količina.
Za sada prošlogodišnju cijenu drže povrtne vrste čijih količina ima na skladištu, dok se cijene svih vrsta salata, a posebno blitve penju u nebo. Niske temperature povećale su troškove plasteničke proizvodnje i uništile znatne kolićine.
Problemi u Španjolskoj i Italiji
Utjecaj niskih temperatura na ponudu hrane istražio je i svjetski poznati BBC koji prognozira porast cijena povrća u cijeloj Evropi.
Problem je što se hladna fronta probila od Italije i Španjolske s katastrofalnim posljedicama što ćemo svi mi osjetiti na porastu cijena u našoj potrošačkoj košarici. Kombinacija poplava u Španjolskoj regiji Murcia i hladnog vremena u Italiji, rezultirala je groznim uvjetima za sadnju povrća poput brokule, salate, paprike ili patlidžana čiji su prvi nasadi uništeni.
Pojačan uvoz iz SAD
Posljedice su vidljive već sada. Za vrijeme zimskih mjeseci, regija Murcia opskrbljuje 80% Evrope svježim povrćem, ali ne i ove godine. Najveći prosjek oborina koji je pogodio Murciu u posljednjih 30 godina je doveo do toga da su neki proizvođači povrća bili prisiljeni naručiti povrće iz SAD-a kako bi mogli opskrbiti svoje kupce. Isto se događa i u Italiji, koja inače također opskrbljuje Europu za vrijeme hladnijih mjeseci. Ove godine je središnja Italija pod snijegom i bilo kakva proizvodnja je u tim regijama nemoguća.
Loši uvjeti za sadnju će utjecati na cijene povrća kroz 2017. godinu koje će se prema nekim procjenama popeti od 25 do 40%. U razgovoru s poljoprivrednicima, došlo se do informacija kako će zasigurno porasti cijena tikvica i salate, dok će se za ostale proizvode znati uskoro.

(agroklub.ba)

Osnovni sud u Tesliću potvrdio je optužnicu protiv Teslićanina Armina Jašarevića (24), te Branka Jurića (23), koja ih tereti da su prije tri mjeseca pretukli, mučili i zlostavljali tada osamnaestogodišnjeg sugrađanina Bogdana Rakića.

Time je slučaj, koji je šokirao i ovu opštinu i cijelu BiH, dobio novi epilog, a kako saznajemo, pritom je donesena i odluka da optuženi ostanu iza brave, gdje su od 13. novembra prošle godine.

"Nakon potvrđivanja optužnice, pritvor im je produžen zbog opasnosti od bjekstva i može trajati najduže godinu, odnosno do izricanja prvostepene presude, uz sudsku kontrolu opravdanosti pritvora svaka dva mjeseca", rekla je za "Nezavisne" Slobodanka Lukić, službenik za informisanje Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Prema njenim riječima, optužnica dvojicu mladića, kojim je navela inicijale, tereti za zlostavljanje, mučenje i drugo neljudsko i ponižavajuće postupanje, kao i za nanošenje teških povreda.

"Optužnica ih tereti da su, kao saučesnici, 1. novembra prošle godine, u večernjim satima u Tesliću, oštećenom R.B. primjenom sile nanijeli teške patnje, s ciljem zastrašivanja, te ga teško povrijedili", pojasnila je Lukićeva.

Roberta Glancer, majka Bogdana Rakića, a koji je sin jedinac, izjavila je danas za "Nezavisne" da nije raspolagala informacijom da su dvojica osumnjičenih Teslićana optuženi.

"Evo, to sada od vas prvi put čujem. Šta da kažem? Sve što želim jeste da se cijeli proces okonča na pravedan način, a da napadači budu strogo kažnjeni, jer to i zaslužuju", navela je Glancerova.

Zabrinutim tonom, ova samohrana majka kazala nam je da njen sin još trpi zdravstvene posljedice brutalnog napada.

"Ima problema s vidom i dalje. Svake sedmice idemo ljekarima u Banjaluku, ali ne znam šta bih vam rekla. Vidjećemo. Nadam se da će moj Bogdan biti dobro", rekla je Roberta.

Podsjetimo, iz policije su ranije potvrdili da Jašarevića i Jurića terete da su rukama i nogama tukli Rakića po glavi i tijelu, sjekli mu kosu i bradu, nanijevši mu pri tom povrede opasne po život. Iživljavanje se, po podacima iz policije, dogodilo na Borju, nadomak Teslića.

Policija traga za razbojnikom koji je u Doboju spremio sačekušu za lokalnog dilera deviza, te ga napao i oteo mu, kako je prijavljeno, oko 9.000 maraka.

"Nezavisne" nezvanično saznaju da je švercer valuta dočekan u haustoru zgrade u kojoj stanuje, gdje je pljačkaš, kako se pretpostavlja, prethodno odvrnuo sijalicu kako bi svoj plan lakše realizovao, a što mu je na kraju i pošlo za rukom.

"Očigledno je sve detaljno isplanirano i, po svemu sudeći, napadač je znao kada će se G.M. vratiti u stan. G.M., koji inače mijenja devize u blizini lokalnog Doma zdravlja, ni slutio nije kakvu će dramu preživjeti u holu zgrade", navodi naš izvor iz Doboja.

Prema policijskom saopštenju, Dobojlija G.M. napadnut je i opljačkan u holu stambene zgrade u Ulici vojvode Mišića u Doboju.

Razbojništvo se dogodilo 7. februara, i to 10 minuta prije ponoći, kada je ovog Dobojliju, kako su naveli iz policije, opljačkao zasad nepoznati muškarac.

"Izvršilac ga je u momentu kada je oštećeni došao ispred lifta, gdje hol nije bio osvijetljen, fizički napao oborivši ga na pod, nakon čega mu je strgao platnenu torbicu sa novcem i potom trčeći pobjegao u nepoznatom pravcu", rekli su iz CJB Doboj.

G.M. je tokom ovog napada i povrijeđen, te je prevezen u dobojsku bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći.

"Izvršen je uviđaj. U toku je rad na pronalasku razbojnika", kazali su iz policije.

Podsjetimo, dileri deviza i ranije su bili mete napada pa je tako, prije tačno pet godina, sličan primjer zabilježen u Banjaluci. Naime, sredinom  februara 2012. godine u banjalučkom naselju Česma pretučen je Banjalučanin D.S. i oteto mu je oko 17.500 KM.

Napadnut je s leđa, te su ga razbojnici svirepo udarali po glavi bejzbol palicama. Tada je u medijima objavljena i informacija da je taj isti muškarac opljačkan i 2008. godine, te da su mu, takođe dvojica napadača, otela oko 30.000 KM.

I ove, kao i prethodnih godina, biće održana manifestacija Izbor sportiste godine Zeničko-dobojskog kantona, koju organizuje i vodi NIPD “Naša Riječ” Zenica u saradnji sa Sportskim savezom Zeničko-dobojskog kantona.

Sjednica Organizacionog odbora Manifestacije “Sportista ZE-DO kantona 2016” održana je 26. januara 2017. godine i uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, Odbor je imao kvorum pa su donijete validne odluke.

Među najvažnijim odlukama je svakako i formiranje Žirija koji će se, u radu i ocjenjivanju pristiglih prijedloga, pridržavati Pravilnika o bodovanju. Rok za dostavljanje prijava produžen je za sedam dana a istekao je jučer, 09.02. 2017. godine.

Kao i prethodnih godina, ima dosta kandidata, ali da bi bilo koji sportista, trener, sporski radnik, ili sportska nada mogla naći na “Dnevnom redu” zasjedanja Žirija, neophodno je bilo da aplikacije na vrijeme stignu na odredište, putem elektronske pošte ili običnom poštom.

Već su u toku i pripreme za izdavanje časopisa ZE-DO sport, a da bi sve bilo urađeno na uobičajenom, visokom nivou, potrebno je da se angažujuju svi koji žele da aktivno učestvuju u pripremama i svojim blagovremenim doprinosom pomognu ovu značajnu manifestaciju.

Na svojoj narednoj sjednici Organizacioni odbor manifestacije će verifikovati odluke Žirija koje budu donesene (sa pravom korekcija) ali i donijeti odluke iz svoje nadležnosti.

Nadamo se da će se među najuspješnijim naći i naši tešanjski sportisti, koji su u protekloj 2016. godini svojim angažmanom i odličnim rezultatima to svakako i zaslužili.

(Sportski savez Općine Tešanj)

Onkološki pacijenti u Federaciji BiH od kraja prošle godine se suočavaju s nedostatkom lijekova koji su ključni u njihovoj borbi protiv opakih bolesti. Klinički centri i bolnice u januaru nisu imali osam vrsta lijekova, a prema informaciji Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, trenutno nedostaju tri lijeka.
“Činjenica je da povremeno dolazi do deficitarnosti manjeg broja citostatika, pri čemu se poduzimaju sve mjere za prevazilaženje problema, kao što je slučaj s lijekovima Cisplatin i to samo od 50 mg te Citarabin za koji se dobavljač izjasnio da će izvršiti isporuku u zdravstvene ustanove do 13. februara 2017. godine. Za lijek Leuprorelin deficitarne su određene jačine te Zavod osigurava veće količine drugih jačina istog lijeka”, kazali su iz FZZO-a za Klix.ba.
Cisplatin i Leuprorelin su lijekovi koji su bili deficitarni i u januaru, a većina citostatika nije dostupna pacijentima početkom svake godine, priznaju to u FZZO-u. Tvrde da su najveći problem Zakon o javnim nabavkama i tenderi, ali da čine sve kako bi prevazišli probleme.
“Zavod je u stalnom kontaktu s kliničkim apotekama i ugovornim dobavljačima s ciljem prevazilaženja eventualnih problema u pogledu deficitarnosti. Ako se ima u vidu činjenica da Zavod vrši finansiranje i nabavku 157 citostatika različitih oblika i jačina, može se zaključiti da je snabdjevenost citostaticima zadovoljavajuća”, ističu iz FZZO-a.
Međutim, osim pacijenata koji su u slučaju deficitarnosti primorani sami kupovati lijekove koji im se kasnije refundiraju, FZZO odgovornim smatraju i ljekari.
Podsjećamo, Šef Klinike za onkologiju KCUS-a Semir Bešlija ranije je za Klix.ba kazao da su uposlenici Klinike za onkologiju veoma frustrirani ovakvim načinom organizacije i smatraju da ju je neophodno promijeniti s ciljem optimiziranja skrbi onkoloških pacijenata.
Također, direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović na nedavno održanoj konferenciji za medije je kazala da je FZZO, poučen iskustvom, trebao ranije raspisati tendere kako bi lijekovi stigli na vrijeme te da se KCUS nudi da preuzme nadležnost za nabavku lijekova.

(zenicablog.com)

Zajednički projekt ministarstava za porodicu i socijalna pitanja te za rad omogućit će nanama u Turskoj mjesečnu platu za čuvanje djece.

Tako će nane mjesečno primati 425 turskih lira, odnosno blizu 200 KM za čuvanje djece. Inicijalno, projektom će biti obuhvaćeno 5.000 porodica iz Istanbula i Burse, a potom će se projekat proširiti na još pet gradova. U slučaju pozitivnih isksutava, projekat će se primjenjivati na području cijele Turske.

Nane koje se prijavljuju moraju biti starije od 65 godina.

Tradicija da nane čuvaju djecu dok su majke na poslu sve je rasprostranjenija u Turskoj i danas predstavlja uobičajeni porodični model, prenosi turski list Daily Sabah.

Nane su do sada djecu skoro po pravilu čuvale besplatno, što je majkama omogućavalo da rade.

Vlada Turske ovim projektom namjerava podržati tradicionalni model proširene porodice koji moderni način života sve više ugrožava.

(klix.ba)

Mobilni telefon NOA H10 hrvatske kompanije Hangar 18 predstavljen je sinoć u Sarajevu.

Istaknuto je da NOA H10 pokreće Helio X27 procesor s 10 jezgri kojeg je izradio MediaTek na taktu od 2,6 GHz, kao i sa četiri GB radne (RAM) memorije i 32 GB interne memorije.

Veličina displeja iznosi 5,5 inča rezolucije 1080 x 1920 piksela, a operativni sistem na kojem je uređaj temeljen je Android 6.0 Marshmallow mogućnošću nadogradnje na Android 7.0. Tu je i snažna baterija kapaciteta 4.000 mAh.

Uređaj ima metalno kućište debljine 8,2 mm, a masa mu je 175 grama. Brzina punjenja je 44 posto u jednom satu. Opremljen je dvostrukim Samsungovim kamerama po 13MP koje omogućuju refokusiranje i naknadnu obradu, a ima i prednju kameru od 13MP sa ugrađenom svjetiljkom.

Također, predstavljeni su i razvojni investicijski kapaciteti u BiH, kao i detalji izgradnje regionalnog razvojnog centra za administrativnu i tehničku podršku u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 100 mladih visoko obrazovanih ljudi.

Prezentaciji je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji je na početku pozdravio prisutne a predstavnicima kompanije koja se predstavila na bh. tržištu poželio uspjeh s novim proizvodom.

(FENA) E.F.

Dobit Coca-Cole pala je 55 posto u posljednjem tromjesečju, a pali su i prihodi te prodaja najvećeg svjetskog proizvođača bezalkoholnih pića dok nastavlja restrukturirati svoje poslovanje.

Po poslovnom izvještaju objavljenom u četvrtak, Coca-Cola je zaradila 550 miliona dolara u posljednjem tromjesečju 2016., dok je godinu dana ranije ostvarila dobit od 1,24 milijarde.

Ukupni prihod pao je s 10 milijardi dolara na 9,41 milijardu, što je posljedica jakog dolara, akvizicija i prodaje dijela poslovanja. 

Obim prodaje u svijetu je pao za jedan posto, pri čemu je za četiri posto potonuo u Latinskoj Americi, dok je za jedan posto povećan u Sjevernoj Americi i Evropi.

Ta kompanija je u procesu prodaje svojih punionica nezavisnim firmama koje će flaširati njene sokove i ostale napitke. Umjesto punionica, Coca-Cola će naglasak staviti na marketing svojih brendova i prodaju sirupa i koncentrata za punionice.

Te promjene znače manje prihode za Coca-Colu, ali i niže troškove.

Iako su poslovni rezultati kompanije nešto bolji nego što su analitičari očekivali, cijena dionice Coca-Cole pala je u četvrtak skoro dva posto.

(FENA) E.F.