Danas u jutranjim satima više oblačnosti u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima Bosne. Preko dana u cijeloj zemlji sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Krajem dana vjetar u skretanju na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 6 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 15 i 20°C, na jugu zemlje do 23°C.

U četvrtak, 13.04.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu naoblaku. Više oblačnosti od poslijepodnevnih sati u sjevernim područjima zemlje, gdje se u noći na petak očekuje slaba kiša. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Poslije podne vjetar mijenja smijer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 6°C, na jugu zemlje od 6 do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 23°C.

U petak, 14.04.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Ujutro slaba kiša u sjevernim područjima Bosne. Od sredine dana prema večernjim satima slabi lokalni pljuskovi se očekuju na jugu i zapadu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 13 i 17°C, na jugu zemlje od 17 do 21°C.

Danas od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu u Bosni se očekuje slaba kiša. Slab snijeg će padati na vrhovima planina. U Hercegovini poslije podne smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 9 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C.

U subotu, 08.04.2017., u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni prije podne oblačno, u jutarnjim satima lokalno će padati slaba kiša. U drugoj polovini dana u Bosni postepeno smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 7°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 12 i 17°C, na jugu zemlje od 17 do 21°C.

U nedjelju, 09.04.2017., u Hercegovini sunčano. U Bosni sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Dio prijepodneva po kotlinama u centralnim i istočnim područjima je moguća magla. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U noći vjetar u skretanju na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 6 do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 17 i 22°C.

U ponedjeljak, 10.04.2017., u Hercegovini sunčano. U Bosni prije podne sunčano. U drugom dijelu dana u Bosni umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 7°C, na jugu zemlje od 6 do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 24°C.

SAD je krstarećim raketama napao u petak zračnu bazu u Siriji kao odmazdu zbog hemijskog napada na pobunjenički grad u provinciji Idlib, prenose agencije.

Prema Trumpovim naredbama odaslano je 59 projektila tipa Tomahawk, s ciljem da pogode zračnu bazu iz koje su poletjeli avioni za koje se navodi da su izveli napad, prenosi CNN. U prvim satima petka američke su snage s vojnih brodova stacioniranih na Sredozemnom moru ispalile 59 navođenih projektila na ciljeve u Siriji.

Ovaj napad je prva izravna vojna akcija, koju je SAD izveo od početka sada već šestogodišnjeg rata u Siriji.

Viktor Ozerov, šef ruskog vijeća za odbranu, kazao je za agenciju RIA da će napad “potkopati napore u borbi protiv terorizma” u Siriji i da bi to moglo “ugasiti” saradnju Rusije i SAD-a.

“Rusija će zatražiti hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a nakon američkog napada na sirijsku zračnu bazu. Ovo je čin agresije na članicu UN-a”, kazao je Ozerov.

Nakon Dieselgatea, najveće afere u povijesti Volkswagena, Evropska Unija se oštro postavila prema dizelašima i propisima vezanim uz emisiju ispušnih plinova. Drastične mjere tek dolaze.

Evropski parlament je ove sedmice glasao za prijedlog novog zakona, koji će dopustiti drastično kažnjavanje proizvođača čiji automobili neće udovoljiti emisijskim standardima. Kazne će ići i do 30.000 eura po svakom automobilu. Proizvođači automobila više neće direktno vršiti uplate agenciji za testiranje, već će članice EU morati financirati centre za testiranje ispušnih plinova. Vjerovatno je kako će u konačnici članice uvesti nove namete.

Prema mišljenju povjerenice EU za industriju, Elżbieta Bieńkowska, ove mjere će ukloniti dizelaše s ceste, javlja Technology Review. “Dizelaši neće nestati preko noći, ali sam sigurna da će otići u historiju puno prije nego što smo očekivali”, komentirala je Bieńkowska.

Podsjetimo, gradonačelnik Londona, Sadiq Khan, je prije nešto više od mjesec dana predložio uvođenje nove takse za zagađivače koji žele ući u centar grada. Tako bi veliki zagađivači poput dizelskih SUV-ova plaćali dodatnih 10 GBP za ulaz u strogi centar Londona, čime će ukupna dnevna naknada za ulazak u središnju zonu stajati čak 21,5 GBP.

Britanska vlada je na korak da u svoje eko planove ubaci sličnu proceduru za još 35 gradova, a vrlo skoro i da zabrani pristup dizelašima u urbana područja.

Prošle godine gradonačelnici Pariza, Madrida i Atene najavili su da će dizelašima od 2025. godine zabraniti ulaz u centar grada, a sve s ciljem smanjenja onečišćenja.

(fokus.ba)

Županijski sud u Zagrebu je utvrdio kako je Sanader kriv jer je tražio proviziju od milijun eura, što je potvrdio suokrivljeni Stjepan Fiolić.

Županijski sud u Zagrebu jutros je proglasio krivim bivšeg premijera Ivu Sanadera i dvojicu suoptuženih za slučaj Planinska, javlja Anadolu Agency (AA).

Sanader je nepravomoćno osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora, a Stjepanu Fioliću i Mladenu Mlinareviću dosuđena je godina dana, što se zamjenjuje radom za opće dobro.

Nakon četiri godine suđenja, u obrazloženja presude vijeća zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem sutkinje Jasne Smiljanić, je utvrđeno kako je Sanader kriv jer je tražio proviziju od milijun eura, što je potvrdio suokrivljeni Stjepan Fiolić. Krivim je proglašen i Mladen Mlinarević.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih 14 mjeseci osnovano je skoro 17.000 novih preduzeća, od kojih se najveći broj nalazi u Sarajevu i Banjaluci, te Mostaru i Zenici.

Broj novoosnovanih firmi u BiH u zadnje tri godine je u porastu, pa je tako od početka 2016. do 1. marta ove godine osnovano 1.056 firmi više nego ranije u istom razdoblju..

Prema podacima LRC-a u od januara 2016. do marta 2017. osnovano je 16.882 novih preduzeća, dok je od početka 2016. do marta 2016. taj broj iznosio 15.826.

Od početka 2014. do marta 2015. godine broj novoosnovanih firmi iznosio je 13.463.

Najveći broj firmi registriran je u Sarajevu i Banjaluci, ali je u Sarajevu registrirano gotovo duplo više preduzeća nego u najvećem gradu RS.

U Sarajevu su u proteklih 14 mjeseci osnovane 3.044 nove firme, a u Banjaluci 1.158. Slijede Mostar i Zenica sa 546 odnosno 516 novoosnovanih firmi.

Najveći broj novih firmi, njih 1.462, je u oblasti ugostiteljstva, dok je 279 firmi registrovano u oblasti održavanja i popravke vozila.

(slobodna-bosna.ba)

Savjet NHU “OSLONAC” je dogovorio da se primopredaja objekta za Hadžikadunić Melihu, Šije izvrši u ponedjeljak, 10.04.2017 godine u 16,30 sati. Izvođač na ovom projektu je bila firma Nedjing Tešanj, a pored članova NHU “Oslonca” su u finansiranju učestvovali i HU “20 kruna za čovjeka” sa donacijom od 8.000 KM, Općina Tešanj sa 5.000 KM, Nuraga Fojnica sa 2.000 KM, a u materijalu Cementara Lukavac, Stolar Kantić i Radijus Gračanica. Dogovoreno je da sekretar udruženja na primopredaju obavezno pozove i najveće donatore.

Pozivaju se članovi, simpatizeri NHU “OSLONAC” na primopredaju te da zajedno podijelimo radost porodice Hadžikadunić.

Napomena: kuća se nalazi u zaseoku Adžići, Šije.

(Oslonac.org)

Akne su jedan od najčešćih problema stanja kože za koje naučnici nisu znali uzrok. Sve do sada.
Upale kože i akne bi uskoro mogle postati prošlost jer su naučnici izumili vakcinu koja ih liječi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 80 posto ljudi između 11 i 30 godina imaju poremećaje vezane za kožu, a u Velikoj Britaniji je 20 posto osoba razmišljalo o samoubistvu upravo zbog akni.

Za one koji se bore s ovim problemom, akne nisu samo tačkice.

Srećom, naučnici s Univerziteta California su radili naporno kako bi došli do rješenja.

"Akne uzrokuje bakterija Propionibacterium acnes koja je u nama cijeli život i nismo mogli kreirati vakcinu protiv jer je na neki način ta bakterija dobra za nas. Ali pronašli smo antitijelo za toksični protein koji stvara sekret na koži, odnosno dovodi do upale koja stvara akne", rekao je Eric C Huange, lider projekta.

Vakcina bi trebala blokirati efekte bakterije koji uzrokuju akne, a da ne uništi potpuno bakteriju. Iako je formula tek napravljena, testirana je na uzorcima kože koji su uzeti od pacijenata koji su imali akne, a rezultati su bili dobri. Sada slijedi testiranje na ljudima, a naučnici se nadaju da će ova vakcina biti dostupna ljudima u sljedećih nekoliko godina.

(klix.ba)

Evropski parlamentarci su glasanjem u četvrtak otklonili i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja roaminga za građane Evropske unije, javlja Anadolu Agency (AA).

Andrus Ansip, potpredsjednik Evropske komisije u četvrtak je kazao da će od 15. juna “ljudi moći da koriste mobilne usluge, a posebno prenos podataka, bez straha od visokih računa prilikom putovanja u Evropskoj uniji“.

Evropski parlament je usvojio tekst, već neslužbeno dogovoren s Vijećem, s 549 glasova za, 27 protiv i 50 suzdržanih.

Nacrtom uredbe utvrđuju se granične vrijednosti iznosa koje operateri mogu naplatiti jedni drugima za upotrebu svojih mreža radi pružanja usluga roaminga. Tim gornjim granicama obuhvaćeni su govorni pozivi, SMS poruke i korištenje podataka. Veleprodajne cijene roaminga neposredno utječu na konačne račune potrošača.

Do sada, građani EU morali su plaćati pozamašne troškove za korištenje roaminga tokom posjete ili rada u drugim državama članicama evropskog bloka.

Zemlje Zapadnog Balkana bilježe brži ekonomski rast nego u 2015. godini, s projekcijom regionalnog rasta od 2,8 posto u 2016. i 3,2 posto u 2017. godini, navodi se u najnovijem redovnom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Ubrzani ekonomski rast zabilježen je u Albaniji i Srbiji, dok je nešto usporeniji rast u Crnoj Gori i Makedoniji. Kosovo ostaje najbrže rastuća ekonomije regije i pored usporenog rasta u 2016. godini.

U izvještaju, koji je danas predstavljen u Podgorici, navodi se da su nova radna mjesta i niže cijene pomogle da dođe do smanjenja siromaštva u regiji, pri čemu su u 2016. godini prosječne stope siromaštva smanjene za skoro dva odsto u Albaniji, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori.