Posljedice najveće afere u historiji Volkswagena na svojoj koži će iskusiti i konkurencija, posebno ona čiji se asortiman jako oslanja na dizelsku ponudu. Uslijed medijskog linča na dizelaše praćenog najavama o raznoraznim zabranama daje prve efekte: prodaja dizelaša je u značajnom padu.

Tako je na njemačkom tržištu u martu nakon dugog razdoblja prevlasti dizelski segment pao u drugi plan. Udio dizelaša je iznosio 40%, dok je u istom razdoblju lani bio na razini od 45,8%, piše Automotive News. Na razini Evrope, udio dizelaša u prodaji pao je s 50 na 46%. U postotku možda ne zvuči puno, ali radi se o hiljadama automobila koji stoje na lageru, piše Index.hr.

“U okolini gdje prijete zabranama, ljudi koji najčešće koriste automobile u urbanim područjima neće kupitidizelaša ni pod kojim uslovima, bez obzira na to što tvrdili proizvođači po pitanju čistoće ispušnih plinova”, komentira situaciju Tobias Ulbrich, stručnjak saobraćajnog prava.

Gradonačelnici Pariza i Atene već su najavili zabranu ulaska dizelašima od 2025. godine, a velika je vjerovatnost da će Stuttgart od iduće godine zabraniti ulazak dizelašima starijim od tri godine. München će idući uvesti zabranu, a London će pak uvesti dodatnu taksu od 10 GBP za sve dizelaše koji ne zadovoljavaju Euro 4 normu.

Brojni su se proizvođači našli u problemima. Većina evropskih kompanija je proteklih godina nastojala štedljivijim dizelašima i downsizingom smanjiti CO2 emisije svojih gama kako bi 2020. godinu i strožu regulativu koja dopušta 95 g CO2/km. Međutim, sada su u igru ušle emisije NOx čestica, koje su glavna boljka inače i do 20% štedljivijih dizelaša. Stoga će se opet morati mijenjati strategija poslovanja.

Dobar primjer je Peugeot s najmanjom CO2 emisijom u gami, a koji u prodaji ima značajan udio dizelaša. U Evropi najveći udio dizelaša među premium brendovima ima BMW, čak 71%. Nadalje, Volvo prodaje oko 80% dizelaša, a Land Rover ima gotovo zanemariv udio benzinaca u prodaji.

akta.ba

Proteklog vikenda je Udruženje građana “Veterani TOŠK-a” organizovalo 4. po redu, Tradicionalni nogometni turnir veterana, koji je održan na stadionu “Luke” u Tešnju.

Osim domaćina, ekipe Veterana “TOŠK”-a, na turniru su učestvovale i ekipe NK “TOŠK” – generacija 1999-2000, Veterani NK “Usora” i ekipa “Mann+Hummel.ba” Tešanj.

Pobjednik turnira je ekipa “Mann+Hummel.ba” Tešanj, koja je u finalnoj utakmici savladala ekipu Veterana NK “Usora”.

Biciklistički klub Tešanj je i ove godine, po peti put, uspješno organizovao biciklistički maraton „TEŠANJ – SREBRENICA“, u cilju obilježavanja 22. godišnjice genocida počinjenog nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine.

Pod parolom “DA SE NE ZABORAVI I DA SE NIKOME NIKADA NE PONOVI SREBRENICA“, 14 biciklista i 3 prateća člana Biciklističkog kluba Tešanj su, nakon dva dana vožnje i pređenih oko 240 kilometara, odali počast žrtvama genocida.

U sklopu kulturno-sportske manifestacije “Jelaško ljeto 2017” Mjesna zajednica Jelah je organizovala 13. po redu, tradicionalni “TURNIR MAHALA”. Turnir je održan u nedjelju, 09.07.2017. godine, na stadionu “Šibovi” u Jelahu. U nastavku kratki osvrt sa turnira našeg Almira Subašića – Ćimeta:

“Ni temperatura od 37 C nije spriječila da se u nedjelju održi spektakl našeg kraja, tradicionalni turnir mahala, koji se svake godine održi na stadionu Šibovi u Jelahu u mjesecu julu. Ove godine učešće je uzelo 12 mahala ili ekipa koje su bile smještene u 2 grupe po 6 ekipa. Ove godine učešće nije uzela ekipa Cerovca, a Jelah polje i Mračaj činile su jednu ekipu. Najbolji iz grupe A bile su ekipe Raskršćani i Potočani, dok su u grupi B to bile ekipe Magacinera i Rosulja.

U finale su prošle po prvi put ekipe Potočana i Rosulja, gdje smo dobili i novog prvaka na turniru mahala, ekipu Potočana koja je bila predvodjena vrsnim igračem Lugonjićem i još mnogim nekadašnjim igračima FK Borac Jelah.

Prelijepo druženje koje će, složili su se svi, iduće godine igrati krajem mjeseca augusta. Pjesma druženje i veselje trajalo je do kasno u noć na stadionu Šibovi.

Do iduće godine i novog turnira želimo vam svako dobro!

Maksimalna cijena koju otkupljivači mogu ponuditi za kilogram malina iznosi 1,50 KM, budući da se maline na evropskom tržištu prodaju po cijeni od 1,60 eura, kažu za naš portal pojedini hladnjačari i otkupljivači.

Nermin Bašić iz preduzeća Bašo d.o.o. Velika Kladuša, koje se bavi proizvodnjom i otkupom poljoprivrednih proizvoda, ističe da na osnovu cijena koje trenutno vladaju na tržištu Evropske unije otkupljivači neće moći platiti više od 1,5 KM proizvođačima za kilogram malina.

"S troškovima hladnjače koje imam, ja ću se s cijenom otkupa od maksimalno 1,50 KM uklopiti u prodaju na 1,60 eura, koliko mi se trenutno nudi i koliko dobijam za maline Roland 95 na evropskom tržištu. Dakle, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji i drugim zemljama EU cijene su od 1,50 do 1,70 eura. Moguće je da neki od otkupljivača iz BiH, na osnovu dugogodišnje saradnje s nekim firmama dobija i koji cent više, ali ja govorim u svoje ime. Tržište je totalno nejasno i vidjet ćemo kako će se u narednom periodu stvari razvijati", ističe Bašić.

On kaže da u Unsko-sanskom kantonu i dalje nije precizirana tačna cijena otkupa malina, iako su Vlada i premijer USK, na sastanku s proizvođačima prije nekoliko dana, obećali da će osigurati garantovanu otkupnu cijenu od 2,5 KM.

"Premijer je iznio gotov prijedlog da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM. Ostaje nejasno ko će isplatiti tu cijenu. Hladnjačari će od tog iznosa isplatiti 1,5 KM, no ko će isplatiti ostatak od 1KM. Vlada je rekla da će platiti samo 0,30 KM otkupljivačima iz poticaja kojih će se oni odreći, iako se i 0,10 KM negdje gubi. Dakle, otkupljivač bi od kantona trebao dobiti 0,30 feninga. To je otkupna cijena od 1,80 KM. Gdje je ostalih 0,70 feninga? Potpuno su nejasne matematičke formule kako se došlo do otkupne cijene od 2,5 KM", kaže Bašić.

Poljoprivrednici i otkupljivači tvrde da ne znaju kako se došlo do garantovane cijene od 2,5 KM, s obzirom na to da se, prema njihovim riječima, ni s proizvođačima ni s hladnjačarima nije vodio nikakav razgovor.

"Žalosno je da je cijena malina 1,5 KM i da navodno ne može biti viša. Svakog proizvođača oko 2 KM košta da proizvede malinu, tako da nas u tim relacijama nema nigdje. Čak i ispod 3 KM, mi smo i dalje u gubitku. Federalno ministarstvo i ministar Dedić su već uspjeli ugasiti proizvodnju kornišona, jagoda, a čini se da će ugasiti i malinarstvo. S druge strane, potiče se razvoj svinjogojstva. Malinarstvo će, prema mojoj procjeni, nestati i uskoro se u potpunosti ugasiti. Naše vlasti nemaju nikakve strategije, jer se o ovim problemima davno trebalo voditi računa", ističe Hakija Dervišević iz Udruženja jagodičastog i bobičastog voća "Cazinska malina".

On ističe da je jedinstven stav malinara da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM.

"Hladnjačari trenutno otkupljuju maline, ali na blokovima ne stavljaju cijene. Poslije će vjerovatno biti – koliko daju. Hiljade porodica trenutno živi od malina i ovise o malinama i otkupnoj cijeni. Ako cijene ostanu ovako sramotno niske, ići ćemo čak i na soluciju da vratimo svoje maline nazad. Bacit ćemo je radije, nego je dati za 1,5 KM", kaže Dervišević.

(klix.ba)

Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein poručili su da će uvedene sankcije i blokada Katara trajati sve dok vlasti te zemlje ne ispune sve zahtjeve koje su vlasti tih zaljevskih zemalja postavile, javlja Anadolu Agency (AA).

Vlasti četiri zaljevske zemlje u zajedničkoj izjavi su istakle da su zahtjevi koje su postavili Kataru opravdani u kontekstu efikasnije borbe protiv terorizma i uspostave sigurnosti u regiji.

Katar je pod potpunom blokadom pomenute četiri zemlje koje ga terete za podršku terorizmu, a što zvanična Doha negira i naziva neutemeljenim tvrdnjama.

Katar negira i dio optužbi u vezi sa navodnim miješanjem u unutrašnje poslove zemalja u regiji, a prosaudijski blok je sinoć poručio kako će vlastima Katara vjerovati tek kada bude uspostavljen strogi mehanizam nadzora.

Američki državni sekretar jučer se u Dohi sastao sa katarskim zvaničnicima, a danas će se u Rijadu sastati i sa šefovima diplomacija prosaudijskog bloka i razgovarati o aktuelnoj krizi u Zaljevu.

Prosaudijski blok je prekinuo odnose i blokirao Katar početkom juna, a naknadno je vlastima Katara dostavljena lista zahtjeva u kojoj se od Dohe, između ostalog, traži zatvaranje turske vojne baze u Kataru, zatvaranje medijske mreže Al Jazeera i prekid saradnje sa Iranom.

Katar je posredstvom Kuvajta dostavio zvanični odgovor na te zahtjeve. Sadržaj odgovora nije otkriven, a zvaničnici Dohe su poručili da neće prihvatiti nikakve zahtjeve koji se kose sa međunarodnim pravom i normama.

Uprava policije MUP-a ZDK, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva ZDK i u saradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, u proteklom periodu poduzimala aktivnosti aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju otkrivanja i rasvjetljavanja krivičnih djela koruptivnog karaktera.

S tim u vezi, danas, 12.07.2017. godine, u Zenici, slobode su lišena tri lica koja će biti predmet kriminalističke obrade i predata u dalju nadležnost Kantonalnog tužilaštva ZDK.

U prijepodnevnim satima navedena lica će biti privedena u službene prostorije.

Kako saznaje Zenicablog, uhapšeni su visoki zvaničnik Ministarstva obrazovanja Akif Smajlhodžić, njegov saradnik Eldin Durmić, te Nermin Bajtarević Bajtara, dok je četvrta tražena osoba u bijegu.

U toku su pretresi.

Danas u Hercegovini sunčano. U Bosni u jutarnjim satima i prije podne, uz nešto više oblaka, prolazno su moguće slabe padavine. Veći dio dana u Bosni će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Od večernjih sati i tokom noći, sa srijede na četvrtak pljuskovi i grmljavina su mogući u sjevernim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. U noći na četvrtak vjetar mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 30 i 35, na jugu zemlje do 39 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 13.07.2017 (Četvrtak)., u Hercegovini pretežno sunčano. U Bosni prije podne pretežno oblačno vrijeme, prolazno je moguća slaba kiša u jutarnjim satima. U drugoj polovini dana u Bosni razvedravanje. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 14 i 19, na jugu do 18 do 23, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 28, na jugu do 31 do 34 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 14.07.2017 (Petak)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Nešto više oblaka očekuje se u sjevernim područjima. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 12, na jugu od 16 do 21, a najviša dnevna temperatura zraka između 26 i 30, na jugu zemlje do 34 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 15.07.2017 (Subota)., u subotu tokom dana postupno povećanje oblačnosti, mjestimično može pasti i malo kiše. U Hercegovini malo do umjereno oblačno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 12, na jugu od 15 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu zemlje do 34 stupnja.

Vijeće ministara BiH na danas održanoj sjednici donijelo je odluku o proglašenju 11. jula Danom žalosti u BiH. Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama institucija BiH. Medijske kuće na teritoriji BiH, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija na teritoriji BiH, dužni su prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti, saopšteno je iz Vijeća ministara.

Na sjednici je Vijeće ministara BiH utvrdilo i dostavit će Predsjedništvu BiH Prijedlog protokola o saradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba i za bh. potpisnika predložilo predsjedavajućeg Denisa Zvizdića. Cilj je efikasnije rješavati pitanja nestalih osoba, odnosno stvoriti uvjete za brže pronalaženje i identifikaciju posmrtnih ostataka nestalih unapređenjem saradnje nadležnih tijela dviju država. Protokol definira proces razmjene svih informacija o sudbini nestalih osoba, postupke predaje, odnosno ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka.

Vijeće ministara BiH usvojilo je poziciju BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja za drugi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i Evropske unije, koji će biti održan u Briselu 10. jula 2017. godine, te utvrdilo sastav kompletne delegacije za ovaj sastanak.

Usvojena je i informaciju Direkcije za evropske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Evropsku uniju” provedenog u martu i aprilu 2017. godine. Prema informaciji, 69,2 posto ispitanika podržava pristupanje BiH Evropskoj uniji (EU), što je za 6,8 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Direkcija za evropske integracije ovo istraživanje provela je u periodu od 28. marta do 10. aprila 2017. godine putem CATI metode na uzorku od 1.200 ispitanika u cijeloj BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva vanjskih poslova o viznom režimu za državljane BiH i strane državljane koji dolaze u BiH. Formirana je interresorna komisija koju će, uz predstavnike Ministarstva vanjskih poslova, činiti predstavnici nadležnih državnih ministarstava i Ureda predsjedavajućeg, a koja će u interesu BiH hitno pripremiti i predložiti izmjenu važećih propisa o viznom režimu, vodeći računa o ekonomskim, turističkim i sigurnosnim aspektima te iskustvima zemalja u regiji.

Na sjednici je osvojena i informacija Ministarstva vanjskih poslova o provedbi Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ i realizaciji zaključka Vijeća ministara BiH, koja se odnosi na naplatu obaveza od Republike Srbije za korištenje objekta Ambasade bivše SFRJ u Ankari, koji je pripao BiH u procesu sukcesije, za period od 1. januara 20l2. godine do 31. decembra 2016. godine. Riječ je o 553.300 američkih dolara koje će Republika Srbija isplatiti BiH za korištenje zgrade Ambasade bivše SFRJ u Ankari u tri jednake rate u skladu s Provedbenim protokolom koji su dvije države zaključile krajem maja 2017. godine.

Federalni hidrometeorološki zavod proglasio je žuti meteoalarm za područje Bosne i Hercegovine zbog visokih temperatura zraka. Kako je saopćeno iz ovog Zavoda, tokom vikenda, ali i sve do narednog petka, očekuju se visoke dnevne temperature zraka, uglavnom, od 31 do 38 °C, a na pojedinim područjima i vrijednosti do 40°C.
Drugi toplinski val koji će pogoditi Bosnu i Hercegovinu uzrokovati će visoke temperature zraka koje mogu da veoma nepovoljno utiču na zdravlje i potpuno zdravih osoba, navode tim povodom stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.
Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar koje su tokom poslednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Najugroženija su mala deca zato što brzo izgube tečnost, trudnice, starije osobe, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.
Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.
Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.
Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu.
U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrednosti i do 40-og podioka Celzijusove skale. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje, može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja.
Simptomi sunčanice i toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biohemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu.

U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.
Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.
Kako se navodi u upozorenju i preporukama tima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara. On će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama).
Prevencija da bi se toplotni udar ili sunčanica izbjegli podrazumjeva mjere kao što su ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vreme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji, adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima, važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi.
Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).
Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane