Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu u prvih 11 mjeseci ove godine povećan je za 2.412 u odnosu na isti period lani, a potražnja je vladala posebno za polovnim, ali i za novim automobilima.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u ovom periodu uvezeno je ukupno 64.816 četvorotočkaša. Od toga su 54.744 polovna automobila, što je za 2.429 više u odnosu na isti period prošle godine. Što se tiče novih modela, njihov uvoz ove godine sa brojkom od 10.072 gotovo je identičan u odnosu na lani, kada je uvezeno 10.089 modela. Ukupna vrijednost uvezenih automobila je 702.160.154,12 KM, a dažbine su iznosile 154.638.499,07 KM.

U Auto-kući “Tomić” u Mostaru, koja se bavi prodajom novih automobila, ističu da je kod njih porasla potražnja.

“Naš najprodavaniji model bio je BMW X1 i nova serija 5. Unazad dvije godine bilježimo porast potražnje i prodaje automobila”, kažu iz ove auto-kuće i dodaju da cu cijene najprodavanijih modela između 55.000 i 60.000 KM, odnosno 100.000 KM.

U banjalučkoj kući “Hit Auto”, koja prodaje polova auta, kažu da se konstantno traži sitroen C3, koji polovan košta od 10.000 do 15.000 KM, a pored sitroena, kupci dosta traže i druge poznate marke francuskih automobila – pežo i reno.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kazao je da je auto-biznis postao ozbiljan dio aktivnosti trgovaca u BiH, koji posebno trljaju ruke potkraj godine.

“Tu su trgovci s jedne strane, a sa druge želja kupaca da se u novu godinu uđe s autom, ako ga nismo imali, ili novijim autom, ako smo imali stari, učinilo je da je potražnja zaista u ovom zadnjem kvartalu porasla. U Evropskoj uniji postoje i beneficije koje se daju za prodaju automobila, da ne ostaju neprodati. Svi trgovci prije kraja godine pokušavaju da plasiraju što više robe kako bi sa manjom zalihom ušli u sljedeću godinu”, ističe Pavlović.

Dodaje da domaći uvoznici uglavnom rade u saradnji s kućama u Zapadnoj Evropi, pa je to sve skupa lanac povezanih aktivnosti gdje popust na jednoj strani izaziva interes za kupovinu na drugoj.

Govoreći o prodaji novih automobila, Pavlović je rekao da kompanije koje su pokazale dobre finansijske rezultate, ako ne kupe robu, u ovom slučaju auto, u ovoj kalendarskoj godini, platiće 10 odsto poreza na zaradu koju ostvaruje firma.

“To je, kada su u pitanju firme koje dobro posluju, razlog više za kupovinu. Uz to ima jedan mali detalj. Kod nas vozila koja se kupuju na račun firmi imaju kategoriju poluteretnog vozila, kako bi mogli da prevoze i putnike i robu, te su oslobođeni PDV-a, a jedini uslov je da imaju mrežicu na zadnjem sjedištu i da se zadnja vrata otvaraju ne kao gepek, već kao peta vrata”, dodao je Pavlović.

U banjalučkom Udruženju potrošača “Reakcija” kažu da su potrošači tokom godine imali negativne primjedbe u vezi s polovnim automobilima.

“Nepotpuna papirologija, kilometraža i tehnički uslovi samo su neki od problema. Ipak, uključila se nadležna inspekcija i dosta toga je riješeno. Takođe, dešavalo se da su prilikom davanja kapare trgovci davali obećanja koja potom nisu ispoštovali”, kažu iz Udruženja.

Dodaju da je najavljen povećan uvoz te da kupci treba da budu oprezni i provjere papirologiju, kao i tehničke specifikacije u ovlaštenim servisima, kako ne bi bilo problema.

(akta.ba)

Još jedna poslovna godina je na izmaku. Pretpraznične dane iskoristili smo sa razgovor sa bh. privrednicima koji stvaraju nove vrijednosti i direktno utiču na ukupno poboljšanje uvjeta života u našoj zemlji.

Svoje poslovne poteze, uspjehe u 2017. godini i planove za 2018. godinu za Akta.ba je predstavio Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holding.

2017. godina je na izmaku, da li su ispunjeni svi zacrtani planovi?

Svi planovi su ispunjeni. Ovo je najbolja godina do sada. Rasli smo u svim segmentima našeg poslovanja, kako u prihodima, tako i u broju zaposlenih, te udjela na tržištu i izvoza. Sve u svemu, zadovoljni smo našim poslovanjem u protekloj godini, i zaista motivirani i spremni očekujemo izazove u idućoj 2018. godini.

Po čemu ćete je pamtiti?

Mi u AS Holdingu pamitit ćemo je po početku uvođenja korporativnog upravljanja. U 2017. godini formirali smo AS Holding kao društvo za upravljanje privrednim društvima. Utvrdili smo ciljeve i strateška opredjeljenja, kreirali pravila i procese, oformili timove stručnjaka, i krenuli ka uspostavljanju najprije principa a potom i mehanizama korporativnog upravljanja. U ovom trenutku korporativno upravljanje primjenjujemo na 15 članica AS Holdinga, pri čemu kreiramo poslovni sistem koji se temelji na ideji odgovornosti, interakcije i nadgradnje, u kojem brandovi ispunjavaju svoju misiju.

Najbolji poslovni potez/odluka u 2017. godini?

Za naš najbolji poslovni potez smatram donošenje odluke o promjeni načina upravljanja. Također, formiranje tima ljudi sa izvanrednim kompetencijama doživljavam kao jedan od do sada najboljih poteza.

Veoma sam zadovoljan kako se stvari odvijaju. Formirali smo AS Holding sa ciljem da razvijemo jednu sasvim novu kompaniju sa efikasnim mehanizmima korporativnog upravljanja, kako bi našim članicama ali i drugima ponudili novu vrijednost i unaprijedili njihovo poslovanje.

Koji su planovi za narednu godinu?

Dalji rast i razvoj. Nastavak izgradnje korporativnog upravljanja kao i dalje izgradnje ljudskih resursa.

Jedan od najvećih problema bosanskohercegovačke privrede je neadekvatno upravljanje privrednim društvima. Upravo tu kao holding vidimo našu šansu. Za uvjete koji vladaju u Bosni i Hercegovini, riječ je dakle o inovaciji. Naša zadaća je da ponudimo najbolja rješenja, ispravne strategije i promišljene vizije. Ukratko, upravljati sa ciljem uspostave jasnog etičkog kodeksa poslovanja, investirati u ljude uz stalne edukacije, istraživanja tržišta i procjene rizika, koristiti se pri tom savremenim tehnološkim dostignućima, uspostaviti optimalne poslovne procese, ponuditi rješenja u digitalizaciji, sastavni je dio modernog korporativnog upravljanja.

Novost je što smo sada u poziciji da takva iskustva podijelimo sa drugima. Puno je različitih kompanija, investitora i grupacija domaćih i stranih koje tragaju za rješenjem. U proteklom poglavlju našeg rasta i razvoja mi smo dokazali da ga imamo.

Šta biste poželjeli sebi, ali i poslovnim partnerima u 2018.?

Trebat će mi podrška mojih saradnika, porodice i prijatelja. Jer, pred nama su novi izazovi. Ali sudeći po tome kako su me do sada bodrili, vjerujem da ću je imati. Nakon više od 20 godina rasta i razvoja, mi se zapravo ponovo nalazimo na početku. U prvih 20 godina poslovanja dokazali smo da smo u stanju dobiti neke poslovne bitke. To su nesumnjivo naše reference. Često čujemo kako drugi za nas govore da smo ostvarili nemoguće i da smo na vrhu. Moje mišljenje je da smo mi tek sada na jednom novom početku. Vjerujem da ćemo i ovaj put uspjeti.

Svim građanima naše Bosne i Hercegovine, saradnicima, partnerima, rodbini i prijateljima zaželio bih puno zdravlja, sreće i dosta realnog optimizma. Stvari će biti bolje ako ih sami popravimo. Kao što je AS Holding na početku mislim da je i naša privreda na početku i da ima toliko potencijala da se dokaže u svijetu globalne ekonomije. Vjera, znanje, zalaganje, integritet i sloboda, formula su svakog uspjeha.

(Akta.ba)

U drugoj polovini dana u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno vedro. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -3 i 3°C, na jugu zemlje od 4 do 7°C. 

U petak, 22.12.2017., u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom u jutarnjim satima. Veći dio dana bez padavina. U noći na subotu nove slabe padavine u Bosni. Većinom slab snijeg, u nizima je moguća i slaba kiša. U Hercegovini pretežno vedro. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjerena bura sa jakim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu zemlje do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 6°C, na jugu zemlje od 7 do 10°C.

U subotu, 23.12.2017., u Bosni će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slabe padavine u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. Većinom slab snijeg, u nizima je moguća i slaba kiša. U drugoj polovini dana smanjenje oblačnosti u Krajini i zapadnim područjima. U Hercegovini uglavnom sunčano sa malom do umjerenom naoblakom. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjereno jaka bura. U noći na nedjelju vjetar u Bosni mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2°C, na jugu zemlje do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 6°C, na jugu zemlje do 9°C.

U nedjelju, 24.12.2017., više oblačnosti prije podne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima gdje se razvedravanje očekuje u drugoj polovini dana. U ostatku zemlje pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab, u Bosni južnog smjera, a u Hercegovini sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 0°C, na jugu zemlje do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 8°C, na jugu zemlje do 10°C.

U ponedjeljak, 25.12.2017., prognozira se sunčano sa malom do umjerenom naoblakom. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 3°C, na jugu zemlje do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 11°C.

Bosna i Hercegovina u ovoj godini bilježi porast stranih investicija. Ipak, u poređenju sa susjedima, na posljednjem je mjestu prema ulaganjima.

Analitičari kažu da nestabilna politička situacija u kojoj se ove godine nekoliko puta spominjao i oružani sukob, ali i nedostatak stimulativnih mjera kakve imaju susjedi, može otjerati i postojeće investitore iz Bosne i Hercegovine.

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, za prvih šest mjeseci ove godine, direktne strane investicije od 386,7 miliona maraka u prvom polugodištu ove godine porasle su za više od 66 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

Iako posljednjih godina raste broj investicija sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u Bosnu i Hercegovinu i dalje su evropske zemlje.

Registrovana su ulaganja iz Švicarske (61,6 miliona maraka), Ujedinjenih Arapskih Emirata (22 miliona maraka, Srbije (19,4 miliona maraka), Slovenije (15,5 miliona maraka) i Kuvajta (14 miliona maraka).

Direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA) Gordan Milinić kaže kako su pojačan interes za ulaganja u ovoj godini pokazali kineski investitori, kao i turski.

Međutim, osnovni razlog što je Bosna i Hercegovina na začelju regiona prema visini stranih investicija je politička situacija puna tenzija i loša poslovna klima.

“FIPA je radila punom parom. Imali smo stotine sastanaka sa potencijalnim investitorima, u stalnom smo kontaktu sa više od 7.000 stranih investitora. No, prvo pitanje potencijalnih investitora je gotovo u pravilu – hoće li moj novac ovdje biti siguran kad se često spominju referendumi, raspad države, rat – i mi trebamo tog čovjeka ubjeđivati da je riječ o političkim igrama koje su malo intenzivnije u izbornim godinama”, pojašnjava Milinić.

“S druge strane, često nas pitaju zašto bi oni ulagali u Bosnu i Hercegovinu kad vi (BiH) ne dajete poticaje investitorima, a u Srbiji oni dobijaju 3.000 do 7.000 eura po novootvorenom radnom mjestu, u Hrvatskoj, Makedoniji pa i Crnoj Gori po 3.000 eura. Mi smo uputili prijedlog našem Savjetu ministara, da i Bosna i Hercegovina odredi barem simbolični stimulans za one koji će uložiti svoj kapital i zaposliti ljude, ali nismo naišli na razumijevanje”, ističe direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH.

Šef Makroekonomskog sektora Vanjskotrgovinske komore BiH Momir Tošić podsjeća i na ocjene iz posljednjeg izvještaja Svjetske banke koja je detektovala nazadak Bosne i Hercegovine.

“Komplikovanost procedura, nefunkcionalno i raspačano bh. tržište, neefikasan pravni i pravosudni sistem… sve su to ograničavajući faktori za brži napredak. Podsjetit ću da je i Svjetska banka na svojoj doing business listi pomjerila BiH sa 79. na 86. mjesto što je signal i potencijalnim stranim investitorima da poslovni ambijent u BiH nije ono što se očekivalo i da se, ipak, vraćamo unazad”, riječi su Tošića.

Vijeće stranih investitora BiH koje okuplja više od 60 najvećih investitora u zemlji, svake godine izda Bijelu knjigu preporuka kako poboljšati poslovno okruženje i olakšati poslovanje onima koji su zainteresovani za ulaganja.

Prema riječima predsjednika Vijeća stranih investitora Branimira Muidže, malih pomaka ima, ali suštinski se poslovna klima nije poboljšala.

Muidža podsjeća da je Reformska agenda na koju se obavezala vlast u BiH u zastoju, te navodi šta je investitorima bitno kada pokažu interes za ulaganja.

“Investitori prate više pokazatelja. U prvom redu tržišni potencijal zemlje, broj stanovnika, kupovna moć, politička i pravna stabilnost, poticajni okvir što se tiče poreza, primjene i transparentnosti zakona… To su samo neki od pokazatelja koje investitori prate”, navodi predsjednik Vijeća stranih investitora.

Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2016. godini u Bosni i Hercegovini su iznosila 536,3 miliona maraka.

Ukupna direktna strana ulaganja u BiH od maja 1994. do decembra 2016. godine, iznosila su oko 13 milijardi maraka.

Najviše stranog kapitala je uloženo u proizvodnju 34 posto, bankarski sektor 24 posto i telekomunikacije 13 posto.

Dijeliti pare na lijepe oči

Direktor Agencije za promociju stranih investicija BiH FIPA Gordan Milinić navodi da su investitori tokom poslovnih susreta najveći interes pokazivali za energetski sektor.

“Proizvodnja, bankarstvo i telekomunikacije su oblasti u koje se do sada najviše investiralo. Trenutno je najinteresantnija oblast energetika, naročito Kinezima koji su spremni u ovaj sektor uložiti više od 500 miliona eura. Riječ je o izgradnji termoelektrane kod Sanskog Mosta. Pored toga, raste interes za metalnu i drvnu industriju, ali i razvoj turizma”, kaže Milinić.

Što se tiče arapskih investicija, dodaje Gordan Milinić, one su oko šest posto od ukupnog broja investicija.

“Njih (Arape) najviše privlači turizam. Prema dosadašnjim iskustvima jedno vrijeme su bili jako zainteresovani za nekretnine, ali oni koji su došli do nas i to prema preporuci bivšeg ambasadora BiH u Kuvajtu, ispostavilo se da su mešetari i obični preprodavači zemljišta. Na to nas je upozorio sadašnji ambasador BiH u Kuvajtu i hvala mu na tome. Takve investitore ne cijene ni oni u Kuvajtu, ni mi u BiH i mi se borimo protiv takvih pojava”, ističe Gordan Milinić.

Ove godine održano je i nekoliko međunarodnih poslovnih foruma u BiH na kojima su učestvovali potencijalni investitori iz evropskih zemalja, Bliskog istoka, Kine. Rezultati, pak, nisu zadovoljavajući.

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže kako je to djelomično i zbog nedostatka kvalitetnih projekata kojima bi se privukli investitori.

“Problem je što vrlo malo ljudi dođe sa konkretnim projektima. Kad kažem konkretnim, dovoljno je na dve stranice navesti ekonomsku opravdanost, troškove, dobit, u kojem roku se investicija vraća – to investitore zanima. Nisu došli u Bosnu i Hercegovinu da dele pare na lepe oči. Ali mi imamo problem što mislimo da nam je neka prijateljska zemlja dužna zarad prijateljstva dati pare ili računamo na dijasporu koju smo oterali”, ocjenjuje Svetlana Cenić.

Iz FIPA-e podsjećaju da neće biti značajnijeg napretka u privlačenju stranih investicija dok i Bosna i Hercegovina ne bude stimulisala ljude i davala povoljnije uslove za investiranje poput susjeda.

(RSE)

Žepče oplakuje prerano ugašene živote 21-godišnjih mladića Marina Kopića i Josipa Antolovića koji su prekjučer podlegli povredama nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila na putu M-17 u Poljicima kod Maglaja.

Na mjesnom groblju Vučica u mjestu Lupoglav kod Žepča jučer je sahranjen Marin Kopić, dok će danas na groblju Novi Šeher biti obavljen sprovod Josipa Antolovića, javlja Dnevni avaz.

Majka Dragica i otac Niko te braća i sestre, stojeći pored bijelog sanduka, sa suzama u očima i u nevjerici da Marina više nema, primali su riječi utjehe od rodbine, prijatelja i komšija koji su došli da isprate nesretnog mladića.

Mladići su radili u firmi “Čutuk” iz Žepča, a kobnog jutra krenuli su u Teslić na radni zadatak da servisiraju predajnik koji se pokvario usljed vremenskih nepogoda. Zbog ove tragedije jučer je Mato Zovko, načelnik općine Žepče, koji je prisustvovao sahrani, proglasio dan žalosti na području Žepča. Zastave na svim javnim ustanovama bile su spuštene na pola koplja.

O poginulim mladićima u Žepču su svi imali samo riječi hvale. Kažu da su bili nerazdvojni od srednjoškolskih dana. Nastradali Antolović se prije nekoliko dana zaručio te se planirao dogodine ženiti, a skoro iste planove imao je i Kopić.

Kako priča njihova drugarica Cvita Zrno, obojica su odmah nakon završetka srednje škole počela raditi.

– Posebno dobro poznavala sam Antolovića, jer je bio u vezi s mojom rodicom. Zaista su bili odlični momci. Nikada nisam čula ništa loše o njima. Ovo je tuga golema – kaže Zrno.

Dodaje da su nesretni mladići kobnog jutra pretjecali na punoj liniji, kada su udarili u autobus, a potom u Renault.

– Kako sam saznala iz priča onih koji su bili bliski s njima, ostvarili su direktan sudar. Nažalost, nisu bili vezani pa im se nisu otvorili zračni jastuci – priča Zrno.

Jučer je odgođeno otvorenje “Božićnog sajma”, a sve da bi mještani Žepča pokazali poštovanje prema ožalošćenim porodicama.

(Fokus.ba)

Ministri zdravstva Hrvatske i bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH potpisali su sporazum o reciprocitetnoj razmjeni organa za transplantaciju, čime će pacijenti iz Federacije BiH od sada imati pristup Eurotransplantu.

Također, potpisan je sporazum kojim će Hrvatska donirati 5,3 milijuna eura za lijekove Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministri zdravstva Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, Milan Kujundžić i Vjekoslav Mandić, potpisali su Protokol o suradnji u području transplantacijske medicine između Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Federalnog ministarstva zdravstva.

„Ovim ugovorom sustav zdravstva Republike Hrvatske pomoći će ugroženim i hitnim pacijentima u Bosni i Hercegovini u transplantaciji solidnih organa, poglavito kod djece i u slučajevima koji ne mogu čekati. S druge strane, Bosna i Hercegovina se obavezuje da će broj doniranih organa iz Republike Hrvatske vratiti u Hrvatsku“, kazao je ministar Milan Kujundžić.

Dodao je kako cilj Hrvatske vlade i Ministarstva zdravstva pomoći razvoju transplantacijske medicine u BiH, s obzirom na to da hrvatski stručnjaci već sada uhodavaju timove koji će u BiH samostalno obavljati transplantaciju organa.

„Vjerujem da će ova suradnja s jedne strane spasiti brojne živote u Bosni i Hercegovini, s druge strane potaknut će građane Bosne i Hercegovine da se uključe i dosegnu, možda ne tako brzo Hrvatsku, jer Hrvatska je postala vodeća zemlja u svijetu, ali da se koracima Hrvatske, i BiH uključi sa donacijama i transplantacijama organa“, kazao je Kujundžić.

Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić istaknuo je kako je ugovor o transplantaciji usuglašen sa europskom misijom TAIEX, čime je građanima Federacije BiH omogućeno da posredno uđu u Eurotransplant, odnosno da imaju pravo na transplantaciju organa unutar ovog velikog europskog sustava.

„Što više imamo eksplantacija i što više organa doniramo, toliko više možemo i tražiti od Eurotransplanta“, kazao je Mandić.

Sporazum je potpisan na bazi reciprociteta, jer će BiH dobiveni broj organa s vremenom vratiti u Eurotransplant.

- Financijska pomoć Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar -

U Ministarstvu zdravstva potpisan je i ugovor između Ministarstva zdravstva i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar o načinu utroška sredstava prema odluci Vlade o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini. Ugovor je potpisao hrvatski ministar zdravstva Kujundžić sa ravnateljem ove bolnice Antom Kvesićem.

Ovaj ugovor ministar Kujundžić nazvao je moralnom i Ustavnom obavezom Republike Hrvatske u pomaganju Hrvata izvan domovine. Pruženu pomoć ocijenio je potrebnom s obzirom na „teško stanje zdravstvenog sustava u BiH i tešku dostupnost lijekova i ugradbenog materijala“.

Ravnatelj mostarske bolnice Ante Kvesić je kazao kako su prilike u bh. zdravstvu poprilično teške te kako su česti slučajevi da se ljudi iz Hercegovine i središnje Bosne, zbog nedostatne usluge, idu liječiti u Hrvatsku, a neki čak, rekao je, preseljavaju u Hrvatsku zbog dugotrajnosti liječenja.

Kvesić je naveo kako bolnica u Mostaru ima preko 350 specijalista koji obavljaju sve zahvate osim transplantacije, s tim da 15 ekipa upravo uči transplantacije po hrvatskim bolnicama.

„Imamo nekoliko tisuća ljudi koji čekaju na transplantaciju“, rekao je Kvesić.

Riječ je o donaciji od 40 milijuna kuna (5,3 milijuna eura) Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za dospjele dugove za lijekove i ugradbeni medicinski materijal.

U Hrvatskoj liječnici transplantiraju srce, bubrege, jetru, gušteraču, koštanu moždinu, rožnicu, a uskoro će se obavljati i transplantacija pluća, a Hrvatsko je po broju doniranih organa s obzirom na broj stanovnika vodeća među zemljama u svijetu.

Eurotransplantu su pridružene Belgija, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska, Madžarska, Austrija i Slovenija. U zemljama članicama živi gotovo 135 milijuna ljudi, a prednosti suradnje je da postoji samo jedan donorski identifikacijski sustav i samo jedna središnja lista čekanja.

Na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Vlada Zeničko-dobojskog kantona iz Budžeta za 2017. godinu odobrila je za registrovane farme muznih grla iznos od od 337.200,00 KM.

Programom utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi za 2017. godinu planirana je podrška za proizvođače registrovanih farmi muznih grla sa maksimalnim iznosom do 12.000 KM. Nakon sublimiranja ukupnog broja prispjelih zahtjeva te cijeneći činjenicu da broj registrovanih farmi u poljoprivredi raste, proizvođači su podržani sa minimalno 300 KM po jednom muznom grlu.

Uslove za ostvarivanje prava ispunila su 83 proizvođača, koji su podnijeli zahtjev za podršku na Javni poziv za odobravanje sredstava za poticanje poljoprivredne proizvodnje za 2017. godinu.

Da bi proizvođač ostvario ovu podršku od posebnog značaja je:
– da posluje u okviru regitstrovane djelatnosti,
– da u vrijeme podnošenja zahtjeva ima najmanje 7 muznih grla starijih od 24 mjeseca,
– da su grla pod veterinarskim nadzorom, da su obilježena i da posjeduju validnu dokumentaciju
– da nema poreskih dugovanja.

Na ovaj način Vlada je nastavila davati podršku uzgajivačima muznih grla.

Press služba

Od ranih jutarnjih sati počela je velika akcija potrage za Aldinom Mulićem koji je pao u nabujalu rijeku Miljacku u Sarajevu kod mosta na Dolac Malti.

“Potraga se odvija duž tokova Miljacke i rijeke Bosne u dužini od 300 kilometara, od početne tačke gdje se desila nesreća do Doboja i dalje prema Bosanskom Šamcu. Najavljeni broj od 700 ljudi uključenih u potragu mogao bi biti i veći”, ističe glasnogovornica Federalne uprave Civilne zaštite Majda Kovač.

Po njenim riječima, može se reći da je u akciju uključena cijela Bosna i Hercegovina jer su na terenu članovi sapasilačkih timova iz Federacije i Republike Srpske – Civilna zaštita, policija, vatrogasci, ronioci, članovi sportskih, rafting i ronilačkih klubova, gorskih službi spasavanja, timovi za spasavanje na vodi i pod vodom, predstavnici opština i drugi učesnici.

Iz Federalne uprave Civilne zaštite apeliraju da se pojedinci ne uključuju u potragu samostalno. Budući da duž rječnih obala, na pojedinim lokacijama ima minskih polja, kao i drugih opasnosti, treba da se jave civilnoj zaštiti i policiji u njihovim sredinama.

Od jutros je angažiran i helikopter Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP), pravi se video snimak tokova Miljacke i Bosne.

Aldin Mulić (28) nestao je u nabujaloj Miljacki prošle sedmice u noći s utorka na srijedu.

Kada je pao u mutnu vodu, mladić Irhan Fočo (24) skočio je za njim u namjeri da ga spasi, ali je i on te noći nestao. Njegovo tijelo je nađeno u rijeci Bosni kod Visokog.

(Fena)

U nastavku realizacije operativne akcije kodnog naziva "Mreža jedan" u ranim jutarnjim časovima policijski timova započeli su istovremene pretrese na 23 lokacije na području Zenice, dvije lokacije u Maglaju i jednoj lokaciji u Zavidovićima, saopšteno je iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.

U saopštenju se navodi da su policijski službenici Uprave policije MUP Zeničko-dobojskog kantona u proteklom periodu preduzimali operativno-taktičke i istražne mjere i radnje, usmjerene na lišenje slobode i procesuiranje lica koji su djelovali organizovano i koji se sumnjiče za vršenje krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga i nedozvoljenog posjedovanja oružja i municije.

Iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona preciziraju da je riječ o 21 licu čije su krivičnopravne radnje dokumentovane naznačenim aktivnostima i koje su meta akcije.

Današnje aktivnosti predstavljaju nastavak policijskih akcija kodnog naziva "Mreža" i "Mreža jedan", koje je sprovodila Uprava policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona pod nadzorom i u saradnji sa Kantonalnim tužilaštvom Zeničko-dobojskog kantona, u okviru kojih je izvršeno na desetine pretresa, a veći broj osumnjičenih lica lišen je slobode.

Tokom akcija su oduzete i značajnije količine opojnih sredstava, nelegalnog oružja, novca i drugih predmeta koji potiču iz krivičnih djela.

Pretresi stambenih objekata i pokretnih stvari na navedenim lokacijama se vrše s ciljem pronalaska i privremenog oduzimanja predmeta, koji mogu poslužiti kao dokaz u daljnjem postupku.

Iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona napominju da će detalje o rezultatima akcije moći potvrditi po okončanju aktivnosti koje su još u toku.

Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine na području Han Pijeska i Vlasenice slobode su lišene tri osobe osumnjičene za ratni zločin, prenosi Anadolu Agency (AA).

Iz Tužilaštva BiH navode da se radi o osumnjičenima koji su pod istragom zbog ratnih zločina genocida i pomaganja u genocidu u julu 1995. godine.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, u akciji policijskih djelatnika SIPA, na području Vlasenice i Han Pijeska, locirani su i lišeni slobode osumnjičeni Mile Kosorić (1953.), nekadašnji komandant Vlaseničke brigade Drinskog korpusa VRS, Rade Garić (1974.), nekadašnji komandir Interventnog voda Vlaseničke brigade VRS, i Momčilo Tešić (1963.), nekadašnji vojni policajac Vlaseničke brigade VRS.

Na području Han Pijeska i Vlasenice, vrše se pretresi objekata koje koriste osumnjičeni Kosorić i Garić.

Osumnjičeni su pod istragom Tužiteljstva BiH zbog kaznenih djela ratnog zločina i pomaganja u genocidu. Radi se o istrazi vezanoj za događaje u u mjestu Luke kod Vlasenice, koji se odnose na prisilno izdvajanje civila iz konvoja koji su napuštali zaštićenu zonu nakon pada Srebrenice, u mjesecu srpnju 1995. godine, te zatvaranje odvojenih civila u školi odakle su odvedeni na lokalitet Mršića i Jarovlja, gdje su ubijeni, a na lokalitetu Mršića nakon rata pronađena je masovna grobnica sa posmrtnim ostacima ubijenih.

Prema prikupljenim dokazima, na ovim lokalitetima ubijeno je najmanje 30 osoba. U odnosu na osumnjičenog Garića istraga se provodi i za događaje iz perioda od 1992.-1995. na području Vlasenice, a koji se odnose na počinjene ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, koji se odnose na mučenja, zlostavljanja, silovanja i ubojstva žrtava bošnjačke nacionalnosti na tom području.

Mile Kosorić i Momčilo Tešić su osumnjičeni da su počinili kazneno djelo - Genocid iz članka 171. KZ BiH, a u svezi sa člankom 180. stavak 1. i 31. KZ BiH, a Rade Garić kazneno djelo - Zločin protiv čovječnosti iz članka 172. stavak 1. točka h) progon KZ BiH, u svezi sa člankom 172. stavak 1. točke a), e), f) i točka k) KZ BiH, a sve u svezi sa odredbom članka 180. KZ BiH.

Nakon lišenja slobode osumnjičeni će biti privedeni postupajućem tužitelju koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora, mjera zabrane kao i ostalim aktivnostima u skladu sa zakonom.