Obavještavamo Vas da će dana 24.11.2023 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije na trafo području:

- PJD Tešanj:

TP Medakovo Škola 2 u termin od 09:00 h do 10:00 h

TP Medakovo Socijalno u termin od 10:00 h do 11:00 h

TP Jablanica škola , Bašići u termin od 12:00 h do 16:00 h

Trafo područje Vukovo Pundače br.T6613, od 09:00 do 12:00 sati

Trafo područje Dubalj br.1186, od 12:30 do 16:00 sati

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222, 032-665-225, 032-665-204.

Vlasti u Gazi koje vodi Hamas navode da je Izrael na toj teritoriji od početka rata ubio 14.128 ljudi. Od tog broja ubijeno je 5.840 djece.

U međuvremenu je američki predsjednik, Joe Biden, izjavio da je sporazum kojim bi Hamas oslobodio neke izraelske taoce sada “veoma blizu”, ali upozorava da “ništa nije dogovoreno dok stvarno tako i ne bude.”

Izraelski premijer, Benjamin Netanyahu, ranije je rekao da je postignut “napredak” – i pozvao je ključne zvaničnike na razgovore večeras.

Rekao je da bilo kakav dogovor mora biti odobren od strane grupe sa kojom je dogovorio sastanak.

Ranije je lider Hamasa Ismail Haniyeh dao vlastitu procjenu da se približavaju “sporazumu o primirju” s Izraelom, zbog čega bi borbe u Gazi mogle biti pauzirane.

Istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada pokazalo je da je visina plaće i dalje presudna pri odabiru posla, a ispitanici iz BiH priželjkuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 maraka.

Istraživanje koje je proveo portal MojPosao.ba za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, provedeno je kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

Najvažnija visina plaće

– Iako su prethodnih godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje te je visina plaće ostala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika) – priopćili su iz spomenutog portala.

Dobri međuljudski odnosi i dalje su važni te su na drugom mjestu liste (65%), na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na četvrtom radno vrijeme (31%).

Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog ispitanika (23%), a visina plaće i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionici istraživanja odgovarali su i pitanje što je po njihovom mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik (14%) drži kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo.

Zanimljivo je da svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Što se tiče regije, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali, ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 KM.

Povišice i promjena posla

Svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine niti je dobila povišicu niti je očekuje, dok njih 14% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, što je 7% manje u odnosu na prošlu godinu te su u regiji vodeći s najmanjom promjenom posla.

Dodatno, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika.

Strah od gubitka posla sve manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu pa tako svega 18% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

Kada je u pitanju rad od kuće, polovina ispitanika u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%).

Strano privatno vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže od 5 godina.

Istraživanje je pokazalo i da posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%), a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).

Istodobno, većina ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika izjavila je kako dobiva odgovore na otprilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Nadalje, od ispitanika koji se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već rade.

Također, 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%) ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 30%.

Ispitivanje pokazuje i da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.

U istraživanju je sudjelovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine. Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35% nezaposlenih, te 4% ispitanika koji se još uvijek školuju.

Istraživanju su se priključili i portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

(RTVTK)

U Bosni i Hercegovini jutros je oblačno vrijeme sa kišom, u višim područjima i na planinama sa snijegom.

Temperature zraka u 07.00 sati: Bjelašnica -4; Sarajevo 0; Bugojno, Ivan-sedlo 1; Zenica 2; Livno 4; Drvar 5; Bihać, Gradačac, Sanski Most, Tuzla 7; Široki Brijeg 8; Stolac 9; Mostar 10 i Neum 11 stepeni.

Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 936 hPa, za 9 hPa je niži od normalnog i lagano opada.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati oblačno vrijeme sa kišom. U višim područjima i na planinama snijeg i susnježica. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Dnevna temperatrura od 2 do 8, na jugu do 13 stepeni.

U Sarajevu će biti oblačno vrijeme sa snijegom i susnježicom, koji tokom dana mogu preći u kišu. Dnevna temperatura zraka oko 3 stepena, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorolškog zavoda BiH.

U četvrtak 23.11.2023., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima lokalno slaba kiša u Bosni. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 5, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.

U petak 24.11.2023., pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana lokalno slaba kiša se očekuje u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Poslije podne i tokom noći kiša širom zemlje. U područjima iznad 1000 m očekuje se postepeni prelazak kiše u susnježicu i snijeg. Vjetar slab do umjeren, veći dio dana, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 9 do 15 °C.

U subotu 25.11.2023., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima i na planinama snijeg. U nizinama centalne i istočne Bosne je moguća susnježica. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 3, na jugu do 7, a dnevna od -1 do 5, na jugu do 9 °C.

Svaki peti ili šesti u mjesecu važni su za penzionere, ali s penzijama koje su u BiH među najnižim u regiji osobe treće životne dobi jedva sastavljaju kraj s krajem, piše Večernji list BiH.

Penzonere brojni nazivaju i mađioničarima preživljavanja jer kada se uzme u obzir novac koji mjesečno dobiju i stalna poskupljenja, postavlja se pitanje kako oni uopće prežive mjesec.

Osim bh. penzionera, u znatno boljoj poziciji nisu ni oni u susjednim državama.

Prosječna penzija

Kada je riječ o FBiH, prema posljednjem podatku, prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 675,61 konvertibilnu marku, odnosno 345 eura, prema podacima Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje.

Najniža isplaćena penzija u istom mjesecu iznosila je 538,27 KM, a zajamčena 642,40 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO iznosila je 2.800 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2.626,42 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rast penzija najavio je već početkom iduće godine. Redovno usklađivanje početkom ove godine donijelo je za 11,1 posto veće penzije.

U Republici Srpskoj je 226.346 korisnika penzionog fonda, a izvan RS-a njih 54.856. Prosječna penzija iznosi 541,36 KM i čini 42,39 posto prosječne plaće u Republici Srpskoj. Predsjednik Vlade RS Radovan Višković očekuje da će od 1. januarav u Republici Srpskoj uslijediti novo povećanje. Tokom ove godine zabilježen je rast penzija od 13,5 posto, kao i socijalna, boračka i sva druga davanja iz budžeta.

Najavljen rast i u susjednim zemljama

Penzionerska primanja od januara 2024. rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Hrvatskoj, a evo koliko one iznose trenutno u odnosu na BiH.

Kada je riječ o Hrvatskoj, prosječna penzija rasla je posljednjim usklađivanjem za rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Za svih 1,13 miliona penzionera ona iznosi 878 KM, odnosno 449 eura. Kada stavimo na stranu dio penzija koji se isplaćuje prema međunarodnim ugovorima, prosječna se penzija penje na 991 KM ili 507,63 eura i kao takva čini 43 posto prosječne hrvatske plaće. Kako je najavljeno, penzionere u Hrvatskoj čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. penzije, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.

Granica Bosne i Hercegovine ponovo je pod pritiskom. U prosjeku, migranti se u našoj zemlji zadržavaju šest dana, te nastavljaju dalje svoj put prema zapadnim zemljama, međutim, postoje i oni koji ovdje žele ostati. Afganistanac Kazim je san o Njemačkoj zamijenio – Bihaćem.

Cilj mu je bio da dođe do Njemačke. Na tom putu, završio je najprije u kampu Lipa nadomak Bihaća, ne sluteći da će mu upravo ovaj grad postati i novi dom. Danas je započeo novi život. Zaposlio se u hotelu kao pomoćni kuhar, prima plaću od koje je sebi unajmio stan, a uči i bosanski jezik.

"Već tri mjeseca mogu reći da imam posao, plaću, sve ono o čemu sam sanjao kada sam krenuo za boljim sutra. O Njemačkoj više ni ne razmišljam. Želim ostati ovdje, učim bosanski jezik, a stekao sam i prijatelje koji mi svakodnevno pomažu", kaže za BHRT Kazim Roshan, migrant iz Afganistana.

Da se dobro uklopio, kažu i njegove radne kolege. Uči, radi i što je najvažnije, dodaju, vrijedan je.

"Jako je vrijedan, poslušan, brzo shvata što mu se kaže. Lako se sa njim sporazumijevati. Efikasan je u svom radu, komunicira s nama u užem smislu, trudi se i on dati sve od sebe kako bi bilo što manje poteškoća", kaže Silveta Dizdarić, uposlenica hotela.

U Bihaću će reći – Kazim je danas za njih Enes. Prethodno je bio angažiran u humanitarnoj organizaciji SOS gdje je pomagao drugima. Danas živi sa prijateljem Nadžibom koji je također došao iz Afganistana i koji je odustao od “gamea”. Opasne igre koja je bila kobna za njegovog brata koji se utopio pokušavajući preći granicu.

"Bili su cijelo vrijeme aktivni tokom decembarskih i ovih zadnjih poplava, svaka ruka je bila neophodna i potrebna, a oni su se osjećali kao domaći. Bili su u skoro svakoj akciji zbrinjavanja ugroženih. Poslije toga smo dobili podršku za socijalni projekat gdje pokušavamo resocijalizirati građane i njih radom na zemlji. Oremo, sijemo… Tu su nas doslovno naučili kako se pere paradajz, paprika… Od njih smo učili", kaže Zlatan Kovačević, direktor organizacije SOS Bihać.

Čekajući posljednje odobrenje za azil, odlazak u Njemačku za Kazima više nije tema. U potrazi za srećom, na dugom putu, našao ju je tamo gdje se nije nadao.

Evropski parlament u utorak je podržao pravila EU koja će potrošačima osigurati pravo na popravak proizvoda, smanjiti cijene zamjenskih dijelova i povećati njihovu dostupnost.

Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili izvještaj o direktivi EU-a koja za cilj ima popravke učini dostupnijima i pristupačnijima evropskim potrošačima, prenosi Hina.

Prijedlog nadopunjuje druge inicijative EU-a koje slijede cilj Evropskog zelenog plana za održivu potrošnju i kružnu ekonomiju.

Zastupnici predlažu da potrošači tokom popravka svojih aparata trebaju dobiti zamjenske, da se popravljena roba treba promovirati kao alternativa, da treba postojati veća dostupnost zamjenskih dijelova te da se uvedu subvencije za potrošače koji žele popravljati.

Prema prijedlogu EP-a, proizvođači ne bi trebali odbijati popravak uređaja samo na temelju toga što ga je prethodno popravljao nezavisni ili profesionalni serviser ili ako je prethodni popravak izvršen korištenjem neoriginalnih, ali kompatibilnih rezervnih dijelova.

U EU-u se svake godine proizvede 35 miliona tona otpada iako veliki broj građana želi popravljati svoje uređaje, istaknuo je u raspravi u ponedjeljak izvjestitelj iz nadležnog Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, njemački socijalist Rene Repasi, i ukazao da potrošačima izvan garantnog roka često nije dostupna mogućnost popravka.

Popravak proizvoda

Prema istraživanju Eurobarometra, čak 77 posto potrošača radije bi popravilo svoje uređaje nego kupovalo nove, podsjetila je u raspravi hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP).

Ona je kao izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), pozvanog da da mišljenje o tom pitanju, napomenula da je prijedlog “ključan za ostvarenje naših ciljeva održive potrošnje i klimatske neutralnosti”.

Naglasila je potrebu za transparentnošću cijena i dostupnosti rezervnih dijelova, kao i za jačanje kulture popravaka kroz kampanje podizanja svijesti, prije svega na nacionalnoj razini.

Povjerenik Evropske komisije za okoliš, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius u raspravi je rekao kako se godišnje baci gotovo 35 miliona tona otpada zbog nemogućnosti popravka, većinom zbog nedostupnosti zamjenskih dijelova ili njihove visoke cijene zbog kojih se popravak ne isplati.

Litvanac je kazao kako je prijedlog Evropskog parlamenta prilog zelenoj tranziciji, uz izvještaje o ekodizajnu i osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju izvjestiteljice Biljane Borzan.

Ona je u Strasbourgu navela primjer zamjenskog ekrana za televizor koji košta 350 eura za koji se treba izdvojiti 430 eura. Naglasila je da se u takvim uvjetima gase servisi, a građane prisiljava da iznova bacaju i kupuju novo.

Borzan, izvjestiteljica izvještaja koji zabranjuje programirano kvarenje i podržava produživanje garancije, naglasila je da ako do kvara ipak dođe potrošač “mora biti u mogućnosti popraviti proizvod bez velikih problema”.

"Kako bi pravo na popravak postalo stvarnost moramo osigurati jeftine rezervne dijelove te dostupnost nacrta i alata građanima i neovisnim serviserima", istaknula je.

Usvojeni izvještaj pregovaračko je stajalište Evropskog parlamenta, a konačni tekst direktive EU-a donijet će se u trijalogu s Evropskom komisijom i Vijećem Evropske unije.

(akta.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike od strane Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine dostavljena je inicijativa s tekstom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca. Istom je zatraženo pokretanje odgovarajućih aktivnosti u cilju dostavljanja navedenog teksta zakona u dalju proceduru.

S tim u vezi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca.

Razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca su što se Federacija Bosne i Hercegovine, odnosno Bosna i Hercegovìna susreće s problemom nedostatka radne snage, posebno u proizvođačkim, uslužnim i drugim djelatnostima.

To se posebno odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz. Ali i zbog nedostatka radne snage, koji je jedan od aktuelnih problema u posljednjih nekoliko godina sa kojim se suočavaju domaći privrednici, posebno izvoznici, bez obzira što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih osoba sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna zanimanja. No te osobe ne traže posao, već su na evidencijama zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i nekih drugih socijalnih naknada, koje ostvaruju kao nezaposlene osobe.

Navedenim prednacrtom zakona utvrdit će se postupak i procedura izdavanja radne dozvole, koju će propisati pravilnikom federalni ministar za rad i socijalne politike.

“Sve kako proizvodnja i ukupna poslovna zajednica ne bi trpili gubitke”

Ministarstvo je, uprokos opredjeljenju da se prednost uvijek daje domaćoj radnoj snazi, zbog sve većeg broja zahtjeva poslodavaca i sve veće potražnje deficitarnih zanimanja na tržištu rada prihvatilo inicijativu poslodavaca da se urade izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca. A sve kako proizvodnja i ukupna poslovna zajednica ne bi trpili gubitke zbog preobimnih i dugotrajnih administrativnih procedura kod izdavanja dozvola, kaže se u saopćenju federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Menadžment firme ponudio i bajramluk od 100 KM: Sindikat ArcelorMittala odustaje od štrajka?!

– Naše je opredjeljenje da je domaća radna snaga uvijek prioritet. Ali smo svjesni da zbog nepouzdanih evidencija nezaposlenih mnogi poslodavci ne mogu naći radnike. A zakon ne dozvoljava uvoz radne snage bez obzira što stanje na evidencijama ne odgovara stvarnom stanju u praksi, zbog čega je sve zastupljenije sivo tržište rada. Kako bismo smanjili rast sivog tržišta rada mi smo krenuli u izmjene ne samo ovog zakona, nego i Zakona o radu gdje smo radili izmjene koje dopuštaju rad studentima na šest mjeseci tokom jedne kalendarske godine. Sve s ciljem da popravimo stanje na tržišta rada i osiguramo bolje uvjete rada – izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Prednacrt zakona poslat je na mišljenja, a nakon prikupljenih mišljenja bit će pušten u daljnju proceduru donošenja, navodi se u saopćenju.

(fokus.ba)

Prednacrt Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH (ZOBS) predviđa višestruko oštrije i veće novčane kazne za vozače pod uticajem alkohola, otkriva CAPITAL.

Vozačima ili instruktorima vožnje sa više od 1,5 promila alkohola u krvi do sada je prijetila kazna od 400 do 1.000 KM i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci.

Novim ZOBS-om, vozači ili instruktori vožnje sa više od 1,5 promila alkohola u krvi biće kažnjeni kaznom od 2.000 do 3.000 KM i oduzimanje vozačke dozvole na period od najmanje šest mjeseci.

Istom kaznom biće kažnjeni i vozač koji budu upravljali vozilom prije sticanja prava na upravljanje vozilom, kao i oni koji se u naselju budu kretali brzinom koja je za više od 50 kilometara na sat veća od dozvoljene.

Ukoliko izazove saobraćajnu nesreću pod uticajem alkohola, vožnjom bez stečene vozačke dozvole ili navedenom prekomjernom brzinom, kaže dalje zakon, vozač ili instruktor vožnje kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 KM, a uz kaznu će mu se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od devet mjeseci.

Pored toga, novi ZOBS reguliše i do sada zakonski potpuno neregulisano pitanje električnih prevoznih sredstava ili trotineta.

Najinteresantnija stavka kaže da „vozač, odnosno vlasnik vozila ne smije ostaviti lično električno prevozno sredstvo bez nadzora na saobraćajnim površinama za kretanje vozila i pješaka, osim na za to posebno uređenim i označenim mjestima“.

To praktično znači da Banjalučani nakon usvajanja novog ZOBS-a iznajmljene električne trotinete više neće moći da ostave tamo gdje su se zatekli kada je isteklo vrijeme na koje su ga iznajmili, kao što je do sada bila praksa.

U dosadašnjem zakona kazna od 400 do 1.000 KM prijetila je „vozaču koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina“. Sada će istom kaznom biti kažnjen i „vozač koji za vrijeme upravljanja vozilom drži dijete u krilu ili naručju“.

Praktično, tate više neće moći nekažnjeno da stave svoje mališane u krilo i da im „daju da malo voze“, jer im za to prijeti novčana kazna.