Zaustavljena gradnja dionice vrijedne 76 miliona eura, gradilište sablasno- Radovi su obustavljeni nakon što su troškovi enormno porasli

Dionica Vranduk – Ponirak kod Zenice još nije završena, a radovi nisu nastavljeni ni poslije pet mjeseci.

Podsjećamo, ugovor o izgradnji dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), čija je poddionica Vranduk – Ponirak, potpisan je 15. maja 2019. godine. Za izvođača radova izabran je konzorcij “Azvirt L.L.C” (Azerbejdžan) i “Hering” d. d. Široki Brijeg.

Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak prvobitno je iznosila 76.592.799 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC-ovog Fonda za međunarodni razvoj (OFID). Međutim, u aprilu prošle godine za poddionicu Vranduk – Ponirak zatraženo je dodatno zaduženje od 25 miliona eura, i to kod dosadašnjeg kreditora OFID-a, piše Avaz.

Nakon toga, 22. avgusta radovi su konzervirani, mašine povučene s gradilišta dok se ne završi istraga nadležnih organa o tome kako je došlo do enormnog povećanja utroška miliona eura na ovoj dionici.

Uprkos tome što su radovi stopirani, JP “Autoceste FBiH”, prema odluci Odbora za rješavanje sporova, mora platiti 11 miliona maraka iako radova nema ni na vidiku.

Spor protiv “Autocesta FBiH” je pokrenula azerbejdžanska kompanija “Azvirt” kao glavni izvođač radova na dionici Vranduk – Ponirak. Odbor za rješavanje sporova je procijenio da su troškovi narasli na 11 miliona maraka, a, kakogod, platit će se iz džepa građana!

Reporteri “Dnevnog avaza” jučer su posjetili ovo pusto gradilište. Izgleda još sablasnije nego u septembru prošle godine, dok je još poneka mašina i bila. Sve je prazno bez ijednog radnika.

Izgradnja ove dionice je pod lupom istražitelja Federalne uprave policije (FUP), a nakon što je u Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pristigla krivična prijava o navodnim nezakonitostima u izgradnji. Radi se o radnjama bivše Uprave “Autocesta FBiH“, predvođene Elmedinom Voloderom.

– Troškovi na ovoj dionici na dan 31. decembar 2022. godine za realizaciju projekta iznosili su 73.804.435 eura, a urađeno je gotovo 2,5 od ukupnih 5,3 kilometra. Dešavaju se izmjene na projektima zbog neadekvatnog prvobitnog projektiranja, što iziskuje dodatna zaduženja, a što za posljedicu ima eskaliranje troškova i probijanje rokova izgradnje – navedeno je, između ostalog, u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine nezadovoljni su odnosom i radom aktuelnih vlasti na državnom, federalnom i kantonalnim nivoima na provedbi reformi i donošenju sistemskih propisa čija bi primjena omogućila povećanje plaća zaposlenih u realnom sektoru, konkurentnosti privrede, zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH, ali i omogućila bolji životni standard građana, zaključeno je na proširenoj sjednici Upravog odbora Udruženja poslodavaca FBiH kojoj je prisustvovalo više od 60 poslodavaca iz cijele FBiH te predstavnika akademske zajednice.

Na sastanku je naglašeno da je neophodno pojačati aktivnosti i unaprijediti saradnju sa aktuelnim vlastima u smislu poboljšanja dijaloga među socijalnim partnerima i bržeg reagiranja i donošenja sistemskih propisa i provođenja neophodnih reformi.

„Naš prioritet i u ovoj godini je uspostava i početak rada Ekonomsko-socijalnog vijeća i donošenje fiskalnih zakona kojima će se značajno smanjiti opterećenje cijene rada. Nažalost, svjedočimo donošenju programskih i budžetskih dokumenata na svima nivoima u FBiH za 2024. godinu u kojima nisu razrađene aktivnosti i predviđena sredstva za provedbu fiskalnih zakona, što je jasan znak da vlasti ni u ovoj godini ne namjeravaju donijeti zakone kojima će se smanjiti porezi i doprinosi na plaće zaposlenih, urediti oblast poreza na dobit, minimalne plaće, a teška fiskalna i parafiskalna opterećenja cijene rada i dalje ostaju najviša u Evropi. To možemo i moramo hitno mjenjati“, istaknuo je Mario Nenadić, direktor UPFBiH.

Istaknuti privrednici, članovi Upravnog odbora, naglasili su tokom sjednice da se uvjeti za poslovanje u FBiH pogoršavaju, da kompanije iz FBiH gube konkurentnost na svjetskom tržištu te da su u naročito teškom položaju izvozno orijentirane kompanije. Poseban problem predstavlja tržište rada na čijoj liberalizaciji insistiraju poslodavci već godinama, a koje je još uvijek opterećeno sporim i neefikasnim procedurama, neusvajanjem Zakona o posredovanju u zapošljavanju, Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH i dr.

UPFBiH će nastaviti insistirati na donošenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, u smislu osiguranja besplatnog zdravstvenog osiguranja za sve građane FBiH, kako bi se jasno razdvojili aktivni tražioci posla od osoba koje su na biroima za zapošljavanje samo iz razloga besplatnog zdravstvenog osiguranja.

Na sastanku je istaknuta potreba što hitnijeg početka procesa reforme obrazovnog sistema u FBiH, koji u ovome trenutku ne odgovara potrebama tržišta rada, a nije riješeno ni pitanje dualnog obrazovanja ni obrazovanja odraslih.

UPFBiH insistira na što bržem uspostavljanju ekonomsko-socijalnog dijaloga i Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, jer je apsolutno nedopustivo da vlasti donose zakone i odluke koje se direktno tiču privrede i realnog sektora, a da se prethodno o tome ne izjasne socijalni partneri, poslodavci i sindikati.

UPFBiH je prije godinu i po dana dostavilo svim političkim strankama u FBiH dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti “ sa više od 40 prijedloga izmjena i dopuna zakona i novih zakona čije bi donošenje omogućio poboljšanje poslovnog ambijenta i zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH.

Nažalost, iako su to obećali poslodavcima prije i nakon općih izbora 2022. godine i najavili podršku ovim prijedlozima, vlasti nisu iskoristile predložena rješenja kao barem osnovu za dogovore u rješavanju nagomilanih problema u privredi.

Sa proširene sjednice Upravnog odbora upućen je apel vlastima da što hitnije krenu sa donošenjem reformskih zakona, kako bi se poboljšao poslovni ambijent, unaprijedili tehnološki procesi, kreirala nova radna mjesta, omogućile nove investicije u savremene tehnologije, unaprijedilo kreiranje neophodnih projekata i zaustavio odlazak mladih i kvalificiranih radnika.

Ukoliko se ne donesu hitni zakoni bh. privreda gubi konkurentnost, smanjit će se izvoz, izgubiti radna mesta, što bi u ovoj godini moglo doprinijeti nastavku iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika i stanovništva iz BiH.

Zaduženo je rukovodstvo Udruženja da u ime svih poslodavaca u FBiH traži hitne sastanke i tematske rasprave sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima vlasti, kako bi se o spomenutim i drugim temama iz domena privrede i uvjeta poslovanja, što prije obavile neophodne konsultacije, pripremili strateški dokumenti i usvojili propisi s ciljem poboljšanja stanja.

(biznisinfo.ba)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) reagovala je povodom epidemije morbila u Tuzlanskom kantonu i pojavi nekoliko slučajeva u Kantonu Sarajeva, istaknuvši da je razlog za to niska stopa imunizacije djece te navode da se na tome mora hitno raditi.

Morbili, izazvani, virusom lako se šire disanjem, kašljanjem i kihanjem, te najčešće pogađaju djecu, ali mogu zahvatiti sve dobne skupine. Morbili mogu izazvati ozbiljne komplikacije kao što su upala pluća, meningitis, sljepoća i konvulzije, ali i doživotni invaliditet i smrt, kažu iz WHO-a.

Naglašavaju kako je vakcinacija jedini efikasan način zaštite djece od ove potencijalno opasne bolesti.

“Potrebni su hitni napori u oblasti vakcinacije kako bi se zaustavio prenos i spriječilo dalje širenje morbila. Najmanje 95 posto djece mora biti potpuno vakcinisano, odnosno primiti dvije doze MRP (morbilli, rubeola, zaušnjaci) vakcine kako bi se postigao kolektivni imunitet i spriječilo dalje širenje epidemije”, naglasili su.

Navode da prema posljednjim podacima, u FBiH je tek nešto više od 60 posto djece vakcinisano MRP vakcinom. U Evropi je situacija mnogo bolja, ali bilježi zabrinjavajući opadajući trend.

“Stope vakcinacije za prvu dozu vakcine koja štiti od morbila, pale su sa 96 posto u 2019. na 93 posto u 2022. širom Evrope, dok je pokrivenost drugom dozom pala sa 92 posto na 91 posto u istom periodu. U 2023. godini morbili su zahvatili sve starosne grupe, sa značajnim razlikama u starosnoj distribuciji slučajeva među zemljama. Broj oboljelih u Evropi je skočio na 42.200, gotovo 45 puta više u odnosu na prethodnu godinu kada je registrovan 941 slučaj. Procjenjuje se da je 2021. u svijetu bilo oko 128.000 smrtnih slučajeva od morbila, uglavnom među nedovoljno vakcinisanom ili nevakcinisanom djecom mlađom od pet godina”, rekli su.

Ponovno pojavljivanje morbila, kako su kazali, povezano je sa nazadovanjem u obuhvatu vakcinacije u zemljama regiona u periodu od 2020. do 2022. godine, što je djelimično povezano sa pandemijom COVID-19 koja je značajno je uticala na performanse sistema imunizacije rezultirajući gomilanjem i povećanjem broja nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane djece.

“Da bi se ponovo postigao napredak ka eliminaciji morbila, imperativ je postizanje i održavanje pokrivenosti od preko 95 posto sa dvije doze vakcine protiv morbila. Postizanje visokog obuhvata rutinskom vakcinacijom mora stoga ostati glavni prioritet za sve zemlje. WHO procjenjuje da su vakcine protiv morbila pomogle u sprečavanju 56 miliona smrtnih slučajeva između 2000. i 2021. godine”, poručili su iz WHO-a.

Na kraju ističu, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Sarajevu, kao i regionalni ured WHO-a za Evropu će nastaviti da podržava javnozdravstvene vlasti BiH u provođenju programa imunizacije i nadzora i vakcino-preventabilnim bolestima.

(klix.ba)

Predstavnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je na sinoćnoj sjednici malo prije ponoći većinom glasova Prijedlog budžeta FBiH za 2024. godinu.

Prihvaćen je i Prijedlog zakona o izvršenju budžeta.

Tokom zastupničke rasprave, opozicija je zamjerala predlagaču što je budžet predložen po hitnom postupku jer, prema tim navodima, nije bilo dovoljno vremena za analizu budući da je budžetski akt dostavljen zastupnicima samo 24 sata prije ove sjednice.

Parlamentarna većina je tvrdila da je predloženi budžet kvalitetan i da predlagač, Vlada FBiH, prvi put uvodi i neke stavke kojih nije bilo u budžetima prethodnih godina, poput iznosa čija namjena je na tragu podrške pronatalitetnim mjerama u Federaciji.

Pojedinci iz redova parlamentarne većine naglašavali su da je predviđen i transfer za naučna istraživanja, čemu nije posvećivano dovoljno pažnje prije, kako su rekli.

Zastupnici su podnijeli ukupno 26 amandmana na tekst budžeta, ali nisu dobili većinsku podršku.

Da bi budžet stupio na snagu, neophodna je i podrška Doma naroda, čija sjednica je sazvana za sutra.

Ovogodišnji budžet je Federalna vlada predložila u iznosu od 7.474.800.209 KM, najvećem dosad i za pola milijarde KM većem u odnosu na prošlogodišnji budžet, što je novinarima potvrdio i ministar finansija Federacije Toni Krajević.

– Prvi put su izdvojena sredstva za novorođenčad u Federaciji. To je novi transfer Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u ukupnom iznosu od 16 miliona KM, koji se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć za svako novorođeno dijete. Nadamo se da će u narednim godinama ova cifra imati trend rasta – rekao je Kraljević.

U stavci predviđenoj za Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, deset miliona KM namijenjeno je za pomoć parovima bez djece za postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Po ministrovim riječima, predviđeno je više novca i za usklađivanje penzija u Federaciji u skladu sa zakonskim propisima.

– Naknade za boračke kategorije, po različitim osnovama su uvećane za 9,6 miliona KM, kao i za neratne invalide, civilne žrtve rata, za projekte namijenjene ovim kategorijama, tako da je za ove kategorije ukupni rast izdvajanja 57,7 miliona KM – istakao je Kraljević.

Kreditna linija putem Razvojne banke uvećana je za pet miliona KM za podršku stambenom zbrinjavanju mladih te sad ukupno iznosi 20 miliona KM.

U oblasti poduzetništva, ministar napominje da su u parlamentarnoj proceduri dva zakona – o poduzetničkoj infrastrukturi i o poticaju razvoju male privrede. Te dvije stavke su značajno uvećane, za 18,4 miliona KM, čime će biti značajno povećana konkurentnost obrta u FBiH te malih i srednjih preduzeća.

– Kapitalni transferi prema općinama, gradovima i lokalnim zajednicama su uvećani za 50 miliona KM. To je ujedno prilika da se za značajan dio infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave osiguraju i dodatni izvori finansiranja. Za izgradnju sportske infrastrukture planirali smo 18 miliona KM i sve jedinice lokalne samouprave imat će pojednako prava aplicirati za ta sredstva kada bude objavljen javni poziv – naveo je Kraljević.

Za Fond solidarnosti, kako je kazao ministar, planirano je 50 miliona KM. To je dosad najveći iznos za ovaj fond, uvećan u odnosu na prošlogodišnje izdvajanje za 16,5 miliona KM.

Transferi za podršku poljoprivredi su povećani za 11 miliona KM u odnosu na 2023.

Ukupni transferi Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije veći su za 13,2 miliona KM, kao i tekući transferi Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za 18,4 miliona KM, obrazložio je ministar Kraljević.

Nastava u drugom polugodištu školske 2023/24. godine za učenike osnovnih i srednjih škola, prema školskim kalendarima, počinje u različito vrijeme po kantonima u Federaciji BiH.

Prema informacijama za Fenu iz resornog federalnog ministarstva, u ponedjeljak, 29. januara nastava počinje za učenike osnovnih i srednjih škola Unsko-sansko, Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Kantona Sarajevo.

U Zeničko-dobojskom kantonu nastava u drugom polugodištu je počela 22. januara, dok je u Posavskom kantonu i Kantonu 10 nastava u drugom polugodištu počela 15. januara.

U Srednjobosanskom kantonu početak drugog polugodišta za škole koje izvode nastavu na bosanskom jeziku bio je 24. januara, a za škole koje izvode nastavu na hrvatskom jeziku početak drugog polugodišta je bio 8. januara.

Za osnovce i srednjoškolce Hercegovačko-neretvanskog kantona početak drugog polugodišta bio je 22. januara za škole koje izvode nastavu na bosanskom jeziku, a za škole koje izvode nastavu na hrvatskom jeziku početak drugog polugodišta je bio 8. januara.

U Zapadnohercegovačkom kantonu nastava u drugom polugodištu je počela 8. januara.

Na području Federacije BiH u školskoj 2023/2024. godini ima ukupno 166.986 učenika osnovnih škola, dok je 70.429 učenika srednjih škola.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković zaželjela je, ranije ovog mjeseca, sretan i uspješan početak nastave u drugom polugodištu za sve učenike i nastavnike, stručne saradnike i druge zaposlene u oblasti obrazovanja.

(FENA)

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini donirala je po dva notebook računara osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona - Privatnoj osnovnoj školi „Hasan Kjafija Pruščak“ Zenica, JU OŠ „Rešad Kadić“ Tešanj i JU OŠ „Gazi Ferhad-beg“ Jablanica, Tešanj.

Donaciju su u kabinetu ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirze Mušije direktorima navedenih škola Elvedini Isaković-Smajić, Adilu Bešlagiću i Sakibu Plančiću uručili predstavnici OSCE-a, šef terenskog ureda Will Richard i službenik Alen Ćosić.

Škole su odabrane na osnovu rezultata mapiranja IKT resursa koje je 2022. godine proveo Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao i takmičenja koje je 2022. godine organizovala Misija pod nazivom "Ponosni na svoju školu", kojim su promovisani pozitivni procesi učenja.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine mogao bi stati bez obzira na sve mogućnosti jer je radnika koji žele raditi u BiH sve manje. U nedostatku radnika, firme i u Tešnju, kao i u drugim bh. gradovima, počeli su uvoziti radnu snagu.

Tešanj nije prvi slučaj u kojem se angažuju radnici u obavljanju određenih poslova. Na Koridoru 5C firma Euroasfalt ranije je angažovala državljane Turske na realizaciji projekta gradnje tunela, a radnici iz drugih država sve češće svoje poslove nalaze na gradilištima širom BiH.

Posljednji slučaj masovnijeg prijema stranih radnika bilježi se u Tešnju, najrazvijenoj općini u Zeničko-dobojskom kantonu. Ekonomski zamah i napredovanje zbog nedostatka radne snage ide sporije. Nezaposlenih radnika na spisku Zavoda za zapošljavanje ima, ali je sve manje onih koji žele raditi.

Mesna industrija Madi u Tešnju je samo jedna od firmi koja će primiti radnike iz drugih država kako bi nastavili svoj put ekonomskog razvoja. U mnogim radnici s istoka već uveliko rade, a neki su već i po završetku svojih ugovora vratili se u matične zemlje.

Esmir Kotorić, direktor sektora finalna proizvodnja Madija, je kazao da su u prošloj godini uočili potrebu za dodatnim radnicima, posebno u sezonskom dijelu od aprila do septembra kada je proizvodnja veća za 25 posto.

"U ovom momentu na tržištu rada u Tešnju i okolini nismo u mogućnosti pronaći veći broj ljudi koji bi zadovoljili potrebe prehrambene industrije, tako je prije 10-ak mjeseci naša pravna služba na odluku menadžmenta odlučila da na inostranom tržištu preda zahtjeve za dolazak 40 radnika", kazao je Kotorić te dodao da se radi o radnicima iz Bangladeša.

Ističe da su u završnoj fazi te da bi u narednih mjesec dana trebali doći u Tešanj na obuku nakon čega bi i trebali početi raditi na poslovima obrade mesa i pravljenju prerađevina od mesa.

Kako Klix.ba saznaje, svu proceduru oko njihovog dolaska u BiH te ugovaranja vremena boravka, plaće i drugih troškova, dogovara agencija koja ih zastupa, a iskustva govore da su i više nego zadovoljni.

"Iako izgleda mnogo 40 ljudi, Madi sa svojim sestrinskim firmama zapošljava više od 700 radnika i niti u jednom momentu status postojećih radnika neće biti ugrožen", dodaje Kotorić.

Predsjednica Upravnog odbora UP "Biznis centar" Jelah-Tešanj Saća Prnjavorac u razgovoru za Klix.ba je kazala da je nevjerovatno da oko 5.000 nezaposlenih ljudi u Tešnju, koje se vode na Birou za zapošljavanje, kao aktivni tražioci posla ne žele raditi.

"Mi smo nedavno imali sastanak s Vladom Zeničko-dobojskog kantona od koje smo tražili aktivniji angažman Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u pogledu spiskova nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje ZDK. Mi imamo toliko nezaposlenih, a kada ljude pozovete da rade, ne žele da rade", zaključila je Prnjavorac.

Tešanj kao zamajac ekonomije u Zeničko-dobojskog kantona očigledno je da se nalazi u velikom problemu, kao i drugi bh. gradovi i kompanije, a u svemu tome im za sada olakšavaju tek agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje poštujući sve zakone i pravila uvoze radnu snagu.

Preko 34 godine tradicije i iskustva, vlastitu recepturu i pileće meso iz domaćeg uzgoja pretočili smo u novu, poboljšanu verziju proizvoda Moja pileća hrenovka.

Na tržište je ovog puta donosimo u praktičnim pakovanjima na vaš zahtjev i to 100 g i 260 g – 3 + 2. Pakovanje 260 g – 3 + 2 je dodatno praktično jer u svakom momentu možete koristiti ili tri ili dvije hrenovke i predstavljaju inovaciju u našoj paleti proizvoda, gdje smo se potrudili da najkvalitetniji sastojci budu dio vaših slasnih hrenovki, stoga su prilagodljive svakoj situaciji za vaše jedinstvene trenutke.

Ukoliko se odlučite da ih pripremite za doručak, perfektnu užinu ili školski sendvič, neizostavan roštilj ili se odlučite ipak da ih pridružite muffinu, pecivu ili nekom dobrom umaku, ukus će uvijek ostati isti, jedinstven i neponovljiv, i uvijek MADI.

Samo MADI pileća hrenovka je #JEDNOSTAVNO MOJA!