"Biznis sa ugljem u Evropi odavno je prestao da bude aktuelan, sve je manje firmi, proizvođača opreme, serviserskih firmi, tako da je nažalost ostalo da te poslove još uvijek rade Kinezi."

Ovako direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Admir Andelija objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) zbog čega je konzorcijum dvije kineske i jedne bh. kompanije dobio posao obnove kotla Bloka 6 Termoelektrane Tuzla.

Termoelektrana u Tuzli, na sjeverozapadu BiH, od izgradnje 1959. godine je najveći proizvođač struje u zemlji.

Dvije kineske firme, "Dongfang Electric International Corporation" i "Dongfang Boiler Group", će raditi sa kompanijom ITC iz Zenice, u srednjoj BiH. Vrijednost projekta je 25,44 miliona maraka (oko 13,02 miliona evra), što će finansirati Elektroprivreda BiH iz vlastitih sredstava.

Ovaj konzorcijum je imao najpovoljniju ponudu na tenderu, te će početkom marta, kaže Andelija, početi posao sa revitalizacijom kotla.

On je istakao da je prošle godine završena revitalizacija turbine, te da je sada red na kotao, čime će biti produžen radni vijek Bloka 6.

Tender je raspisan u decembru 2021. godine, a ugovor je zaključen 2. avgusta 2022. godine. Izvođači su dobili rok od 390 dana da završe posao.

U planu je i postrojenje za odsumporavanje, za šta je raspisan tender u novembru prošle godine.

Blok 6 je drugi posao u TE Tuzla koji je povjeren Kinezima, nakon Bloka 7, vrijednog skoro 700 miliona evra, čija izgradnja još nije započela, iako je aktuelan od 2014. godine.

EP BiH se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije. Vlada Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta) je vlasnik oko 90% dionica ovog javnog preduzeća.

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) je u septembru 2021. godine najavio da njegova zemlja više neće graditi termoelektrane na ugalj u inostranstvu.

O kakvim se kompanijama radi?

Zenički ITC je firma koja je od osnivanja poznata po proizvodnji u oblasti poljoprivrede, a kasnije je počela da se bavi vatrogasnom i rudarskom opremom, kao i poslovima sa klimatizacijom.

Iz ovog preduzeća nije odgovoreno na upit RSE o projektu revitalizacije kotla, te koja će biti njihova uloga u projektu.

"Dongfang Electric" je kineska državna kompanija koja se bavi proizvodnjom opreme za elektrane i projektima u oblasti energetike.

Oni su izgradili TE Stanari (na sjeveru BiH) koja radi od 2016., jedinu privatnu termoelektranu u BiH, kao i jedinu koju su radili kineski izvođači, a da je u potpunosti završena.

Predstavnici Rudnika mrkog uglja Banovići (sjeveroistok BiH) su 2015. sa predstavnicima "Dongfanga" potpisali sporazum o strateškoj saradnji, u koji je bila uključena izgradnja termoelektrane, a 2017. je potpisan i ugovor o finansiranju sa kineskom ICBC bankom. Izgradnja još nije započeta.

Ta kompanija je bila zainteresovana i za projekat hidroenergetskog sistema "Gornja Drina", u sklopu kojeg je i Hidroelektrana "Buk Bijela", zajednički projekat entiteta Republike Srpske i Srbije vrijedan oko 520 miliona evra.

Nakon što su Petar Đokić, entitetski ministar energetike i rudarstva, i Vang Ai, generalni direktor za izgradnju hidroelektrana u "Dongfangu", 2017. potpisali memorandum o razumijevanju na realizaciji tog projekta, nije se odmaklo dalje.

Ista kompanija bi trebalo da gradi solarnu elektranu kod Bileće, na jugu BiH.

U Crnoj Gori, kineska kompanija je kao dio konzorcijuma sa nekoliko domaćih preduzeća 2020. godine potpisala ugovor o ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja sa tamošnjom Elektroprivredom.

"Dongfang Boiler Group" je kompanija koja funkcioniše u sastavu "Dongfang Electric"-a, a proizvode kazane za termoelektrane, sigurnosne ventile i motore za parne turbine.

"Planom je predviđeno da se nakon revitalizacije kotla produži radni vijek Bloka 6, tako da ćemo imati njega na raspolaganju. Nn je, inače, po dugoročnom planu bio predviđen da bude zamjena bloku 7 do 2050, odnosno 2040. godine", kazao je Andelija.

Da li se Kinezi zaista povlače iz projekata sa ugljem?

U organizaciji Just Finance International, koja se bavi transparentnošću međunarodnih investicija, posebno u odnosu na klimatske promjene, tvrde da Kina nije objavila podatke o tome na koje se projekte odnosi Sijevo obećanje.

Vava Vang (Wawa Wang), programska direktorka ove organizacije, u odgovoru za RSE ističe da nije poznato na koji način se to prati.

"To znači da nismo vidjeli dokaze da Kina ili kompanije u njenom vlasništvu aktivno objavljuju završetak planiranih projekata vezanih za ugalj na Zapadnom Balkanu. Projekti na kojima se ne radi su, možda, pod uticajem investitora, zabrinutih za njihovu isplativost u regiji", rekla je Vang.

Ona dodaje da je Blok 7 u Tuzli jedan od projekata koji bi u svakom slučaju trebalo da bude odložen.

"Kineske kompanije u državnom vlasništvu, specijalizovane za energetiku, većinu svojih profita dobijaju iz prekomorskih projekata sa ugljem. One su takođe povezane sa veoma lošim praksama koje se tiču okoline, u Kini ali i u inostranstvu", upozorava Vang.

Ekolozi ocjenjuju da se kasni sa revitalizacijom

Projekat revitalizacije, ali i odsumporavanja, trebalo je ranije dovršiti, smatraju ekolozi.

Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus centru u BiH, kaže za RSE da je ovo trebalo biti učinjeno ranije "da bismo postigli granične vrijednosti koje smo trebali da obezbijedimo još 2018. godine, u skladu sa obavezama prema Energetskoj zajednici".

On upozorava da u narednih 10-15 godina, koliko će prema njegovoj procjeni biti radni vijek kotla, energetski sektor treba da se posveti obnovljivim izvorima.

"Treba iskoristiti taj period da se izgrade obnovljivi kapaciteti, koji će u konačnici zamijeniti termoelektrane koje će biti ugašene", ocjenjuje Žiško.

Podsjeća da je energetska tranzicija potrebna BiH zbog opterećenja koje je čeka u narednim godinama kada Evropska unija uvede takse na emisije CO2 (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), što se očekuje u drugoj polovini 2020-ih godina.

Prema tom sistemu, svi proizvodi (uključujući i električnu energiju) u čijoj proizvodnji se emituje mnogo ugljen dioksida, biće podložni plaćanju naknade prilikom uvoza na tržište EU.

Investicije iz Kine za bh. termoelektrane

TE u Stanarima, u vlasništvu kompanije EFT biznismena iz Srbije Vuka Hamovića, koštala je oko 550 miliona evra, a dijelom je finansirana kreditom Kineske razvojne banke i nekoliko komercijalnih banaka.

Nakon najave Si Đinpinga da ta zemlja prestaje sa izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu, potvrđeno je da neće biti dostupni krediti kineskih banaka za izgradnju Termoelektrane Ugljevik III.

Blok 7 u Tuzli, koji je aktuelan skoro deset godina, još čeka na početak izgradnje.

U tom projektu se sve zakomplikovalo kada je podizvođač radova, američki "General Electric", odustao od projekta, a kineski konzorcijum, kao glavni izvođač, saopštio da zbog toga ne može ispoštovati prvobitni ugovor.

Entitetska Vlada je od Elektroprivede tražila raskid ugovora, a o svemu će zadnju riječ dati parlament Federacije BiH.

Direktor EP BiH je za RSE o Bloku 7 rekao da "pokušavaju da nađu najbolja rješenja po tom pitanju".

(RSE)

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić razgovarao je u svom uredu s delegacijom Udruženja italijanskih privrednika u Bosni i Hercegovini, koju su činili Andrej Agačević, Fatima Pašić i Enes Begičević.

Naveli su da Udruženje italijanskih privrednika u BiH ima podršku Italijanske amabasade u Bosni i Hercegovini, te su najavili dolazak talijanskog ambasadora Ministarstvu za privredu i u Zenicu.

Plan im je organizirati druženje kako bi se novoimenovani ministar Šibonjić upoznao sa suradnjom Italije i BiH, te kako bi se potaknule veze i ostvarili poslovni kontakti između italijanskih i bosanskih privrednika.

Agačević je rekao da je u suradnji sa italijanskim partnerima pokrenuo i tvrtku koja olakšava poslovni razvoj balkanskog područja sa Italijom i Kinom uglavnom uspostavom proizvodnih i logističkih centara za razvoj turizma, kao i kapacitetima u ZDK.

Ministar Šibonjić, pomoćnica ministra za neproizvodne djelatnosti, JPP, razvoj, poduzetništvo i obrt Angela Tadić i suradnici goste su upoznali sa planom osnivanja Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona, pa se kroz razgovor dalo zaključiti da postoji interes za suradnju na polju turizma.

Najvažniji cilj je svakako pojačati suradnju privrednika iz Zeničko-dobojskog kantona i Italije, kao zemlje sa kojom BiH ima dugogodišnje prijateljske odnose.

Ministar Šibonjić je naglasio da su vrata Ministarstva za privredu otvorena za sve investitore koji dolaze iz Republike Italije te da će imati maksimalnu podršku u realizaciji svojih ideja i investicija na području ZDK.

Povećanje penzija u Federaciji uslijedit će 15. aprila, a riječ je o redovnom usklađivanju penzija, kako propisuje Zakon i penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, u aprilu bi se penzije mogle povećati za 4,6 posto.

– Predviđanja su da bi penzije u Federaciji mogle biti povećane 15. aprila za 4,6 posto. Vidjet ćemo. Sa tim povećanjem minimalna penzija bi bila nekih 517 KM. Za nas je april još daleko. Treba napomenuti kako bi se ta razlika od 4,6 posto na penziju isplatila retroaktivno od januara – govori nam Trakić.

Za najniže penzije uvećanje bi bilo za 22 KM.

– Mi kada bismo penzije povećali za 100 posto, to bi donekle ublažilo ovaj rast cijena na tržištu i omogućilo da penzioneri nekako žive. Po meni mogu sada živjeti samo oni čije su penzije 1.000 KM i iznad toga. Takvih je 20 posto od 436.000 penzionera. Oni mogu reći da su u pravom smislu penzioneri i da mogu da žive od svoje penzije.

Sve ostalo je patnja i jaz. Nekada je pijaca / tržnica Zenica bila puna kada su penzije. A sada je to pustoš. Oni su čuli da se penzije povećavaju 11,1 posto, a cijene su otišle maltene 100 posto – govori Trakić.

Najniža penzija u Federaciji BiH sada iznosi 495,12 KM, zagarantovana je 590,90 KM, dok je najviša 2.415,86 KM.

Na mjesečnom nivou za isplatu penzija potrebno je oko 250 miliona KM.

U okviru istrage sprovedene u Diyarbakiru, jednom od dijelova Turske pogođenih razornim zemljotresima, počelo je uzimanje uzoraka iz urušenih zgrada. U prvim ispitivanjima utvrđeno je da u uzorcima ima mulja i da je količina cementa vrlo mala.

Nakon potresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni Rihterove skale, koji su se dogodili u oblastima Pazarcik i Elbistan u Kahramanmarašu, aktivnosti potrage i spašavanja su završene i krenulo je sa ispitivanjem. U okviru istrage Ureda glavnog javnog tužilaštva u Diyarbakiru uzeti su uzorci iz ostataka stambene zgrade Yoldas, u okrugu Baglar.

U uzorku koji je uzeo profesor na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta Firat, Sedat Savaš i njegov tim, utvrđeno je da je tlačna čvrstoća betona bila veoma niska, da su postoci cementa bili niski i da je napravljen od lošeg materijala.

Savaš i njegov tim će rezultate ispitivanja objaviti u izvještaj nakon sveobuhvatnog pregleda koji će biti napravljen u zgradi i proslijediti ih forenzičkim jedinicama.

“Osam timova istražuje na mjestima pogođenim zemljotresom sa po jednim profesorom sa fakulteta i asistentima u svakom timu. Išao sam i u Diyarbakir, tamo je bilo šest zgrada. Tamo smo prikupili dokaze i potrebna nam je dodanta oprema u laboratoriji. Za zgrade koje nemaju projekat, dajemo svoje komentare prema rezultatima materijala i rezultate ispitivanja prijavljujemo forenzičkim jedinicama. Apartman Yoldas, zgrada od 10 spratova, nema projekat. Uzimali smo uzorke 4-5 puta, ima blata u njima”, otkrio je Savaš.

Pretpostavlja da je ta zgrada građena 90-ih. Muljeviti materijal, pronađen u uzorcima, vjerovatno je iz korita potoka u blizini.

“Količina cementa je preniska. Imali smo prijatelja iz Environmental Urbanism da uradi jedan od eksperimenata, tlačna čvrstoća je bila 3-4 megapaskala (MPa). Za trenutne potrese trebala je biti 35 megapaskala”, pojašnjava profesor.

Beton je izliven u jako lošim uslovima, ali to su objekti bez projekta, dodao je još.

“U Baglaru ima mnogo zgrada ovog tipa. Većina ljudi također živi u ovim zgradama. Protiv njih treba preduzeti mjere”, jasan je bio Savaš.

Prema njegovim riječima, građani treba da dobiju tačne informacije o kući ili stanu koji kupuju i u kojima treba da žive.

(N1)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andrew Jewell istakao je u intervjuu za Bloomberg Adria da je ta institucija protiv ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a za osnovne životne namirnice i nižih cijena električne energije.

"Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022., isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva danas mnogo niže, a i inflacija bilježi trend pada, ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdano", rekao je Jewell.

Govoreći o potezima vlasti u vremenu energetske krize, on smatra da je, iako su i građani i preduzeća u BiH imali koristi od nižih cijena električne energije, ta politika ipak i skupa i neodrživa.

"Nadalje, u ovakvim situacijama poželjno je dozvoliti da cijene električne energije rastu u skladu s tržištem, međutim tada je potrebno istovremeno kompenzovati najranjivije kategorije društva. Drago nam je vidjeti da je Republika Srpska uvela blok tarife, gdje domaćinstva plaćaju različite tarife ovisno o tome koliko električne energije potroše", navodi Jewell.

Također je ocijenio ispravnim neuvođenje niže stope PDV-a za osnovne životne namirnice u BiH.

"Bosna i Hercegovina ima jedan od najefikasnijih PDV sistema u Evropi, u velikoj mjeri zahvaljujući jedinstvenoj stopi PDV-a od 17 posto, koja pojednostavljuje naplatu i umanjuje mogućnosti prevare. Niža stopa na osnovne životne namirnice je skup i loše targetiran instrument za pružanje povlastica domaćinstvima s nižim primanjima", naglasio je Jewell.

On smatra da je bolja politika, u tom smislu, pružati targetiranu, odnosno ciljanu dohodovnu pomoć.

(akta.ba)

Evropska komisija uvjerena je da eurozona, koja uključuje 20 od 27 članica EU, može da izbjegne recesiju ove godine, rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni.

"Mi sada možemo biti sigurni da će zona eura izbjeći recesiju ove godine. Odnosno oprezno uvjereni", rekao je Gentiloni novinarima.

Gentiloni je dodao da je Komisija prošle jeseni projektovala tehničku recesiju privrede EU za ovu godinu, ali je prognoza poboljšana.

Evropska komisija je ranije tokom dana predstavila novu zimsku prognozu koja je poboljšala izglede za rast privrede EU na nešto manje od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda bloka.

Glavni faktori za poboljšanje bili su smanjenje cijena gasa u Evropi i visok nivo napunjenosti skladišta gasa.

(akta.ba)

Novozelandska vlada tek je treći put u povijesti proglasila izvanredno stanje na nacionalnom nivou, nakon što je ciklon Gabrielle prouzročio obilne poplave, klizišta i goleme valove duž cijelog Sjevernog otoka.

“Vremenske prilike su bez presedana i uvelike utiču na veći dio Sjevernog otoka”, rekao je ministar za upravljanje hitnim situacijama Kieran McAnulty. Izvanredno stanje na nivou države prethodno je proglašeno samo dvaput – nakon potresa magnitude 6.3 u Christchurchu 2011. i u prvim danima pandemije koronavirusa.

Velika oluja poharala je Sjeverni otok, a nivo vode digla se toliko da su poplavljeni gradovi, ceste te su uništeni neki mostovi. Kako javlja BBC, neki su građani bili prisiljeni plivati iz poplavljenih kuća kako bi se spasili.

Premijer Chris Hipkins rekao je da je ova katastrofa najveća vremenska neprilika u ovom stoljeću. Bez struje je oko 225.000 ljudi.

Nestao vatrogasac

U klizištu u mjestu Muriwai, zapadno od Aucklanda, nestao je jedan vatrogasac. Drugi je kritično.

Najviše štete od oluje je na obalnim gradovima na sjeveru te na istočnoj obali.

Marcelle Smith, čija porodica živi na litici u zaljevu Parua na istočnoj obali Sjevernog otoka, rekla je za BBC da je u ponedjeljak navečer s dvoje male djece pobjegla u unutrašnjost zemlje na višu nadmorsku visinu.

Njen muž je ostao da postavi zaštitu za njihov dom. Neke postavljene nasipe već je odnijela voda.

“Pokušavamo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili ono u što smo uložili svoje živote. Čovjek protiv prirode u ovom trenutku”, rekla je za BBC.

Arhitekt Lars von Minden (50) živi u Muriwaiju, obalnom gradu zapadno od Aucklanda.

“Rijetko sam vidio nešto slično”, rekao je Reutersu telefonom.

“Postoje tri ili četiri područja u kojima postoje ta velika klizišta, neka od njih široka 300 metara, koja su uništila kuće, ceste, sve.”

Ljudi plivali da se spase

Lokalni mediji pišu da su neki stanovnici mjesta Hawke's Bay morali plivati kroz prozore svojih soba kako bi spasili živote. Također, ljudi su upozoreni da bi bez struje mogli biti sedmicama.

Mnogi ljudi pobjegli su na krovove, gdje čekaju pomoć.

Voda je uništila velik broj stabla koja padaju po cesti, kao i stubova javne rasvjete.

Novozelandske obrambene snage objavile su dramatične slike svojih djelatnika kako spašavaju nasukanog mornara čiju je jahtu odnijelo more. Lociran je kod otoka Great Barrier nakon noćne misije potrage, rekle su vlasti.

Evakuacije i u Aucklandu

I u Aucklandu je stotinjak ljudi napustilo svoje domove te otišlo u prihvatne centre preko noći, objavile su vlasti.

“Ozbiljnost i štetu koju vidimo nije iskusila ni jedna generacija”, rekao je premijer Hipkins.

(index.hr)