U Sloveniji za sada nema službenih reakcija na informacije da će Hrvatska do ljeta Europskoj komisiji predstaviti plan zbrinjavanja svog nuklearnog otpada, pa i onog iz zajedničke nuklearke u Krškom, ali u slovenskoj državnoj agenciji i dalje smatraju da bi zajedničko skladištenje na lokaciji u Sloveniji bilo jeftinije i racionalnije.
Kako su u izjavi za Slovensku televiziju u četvrtak naveli u državnoj agenciji za radioaktivni otpad (ARAO), međudržavni ugovor s Hrvatskom o nuklearki iz 2001. godine predviđa da će Slovenija i Hrvatska nastojati postići zajedničko rješenje za skladištenje otpadaka iz nuklearke i da se to može postići sve do 2023. godine, kada istječe prvi rok za zatvaranje nuklearke, dok bi se dva skladišta na lokacijama u dvije države gradila samo ako zajednički dogovor ne bi bio moguć.
Zajedničko deponiranje radioaktivnog otpada na lokaciji u Vrbini kod Krškog za obje bi države bila sigurnija i jeftinija varijanta, kažu u slovenskoj državnoj agenciji.
Za sada je projektirana samo gradnja jednog podzemnog silosa za smještaj polovice radioaktivnog materijala iz nuklearke koji treba zbrinuti Slovenija, a investicijska vrijednost projekta je 157 milijuna eura. No, u agenciji dodaju da je i dalje aktualna alternativna varijanta s gradnjom proširenog skladišta s dva silosa.
U takvo bi skladište stali i otpaci koje mora zbrinuti Hrvatska. U tom bi slučaju cijena bila 178 milijuna eura, a svaka bi suvlasnica nuklearke prema međudržavnom sporazumu dala polovicu potrebnih sredstava.
U dva bi se silosa moglo smjestiti 9.400 kubičnih metara srednje i niskoradioaktivnog materijala. Ova varijanta dolazi u obzir samo ako se države dogovore o zajedničkom skladištenju, do čega do sada nije došlo, pa Hrvatska traži lokaciju na svom teritoriju, naveli su u slovenskoj agenciji.
Godišnji troškovi rada slovenskog odlagališta procjenjuju se na nešto više od 8 milijuna eura godišnje.
Plan gradnje na lokaciji Vrbine prihvaćen je lani na lokalnoj i državnoj razini, a stanovnici Vrbine udaljeni samo 400 metara od nuklearke, dobili su kompenzaciju i nove kuće na drugoj lokaciji. Lani je naručena i projektna dokumentacija za gradnju silosa, a skladište bi trebalo početi djelovati 2020. godine.
Prema napisima u hrvatskim medijima hrvatska agencija za nuklearni otpad već je donijela odluku da lokacija za zbrinjavanje srednje i niskoradioaktivnog nuklearnog otpada bude u Hrvatskoj, pri čemu se kao vjerojatna spominje lokacija blizu Dvora na Uni. Hrvatska strana ocjenjuje da je financijski povoljnija varijanta imati skladište na svom teritoriju.
(Fena) ck
{fcomment}