U Federaciji BiH u petak će biti isplaćene uvećane penzije za april, kao i razlika za prva tri mjeseca, saopšteno je iz Federalnog zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja.

Penzije će biti uvećane za 16,25 posto u odnosu na one iz decembra prošle godine, a usklađivanje će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara.

Najniža penzija za april iznosi 518 KM, zagarantovana 618 KM, dok je najveća 2.527 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je na isplati za april 357.423, iznosi 649 KM.

Vlada FBiH je početkom aprila donijela odluku o povećanju penzija za još 5,15 posto u odnosu na ranije akontativno usklađivanje, što je ukupno 16,25 posto u ovoj godini.

Penziju za april primiće ukupno 434.403 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu penzija i razlika za prva tri mjeseca, iznose oko 295 miliona KM.

Kompanije u Zeničko-dobojskom kantonu i u 2022. godini nastavile su rasti. Kompanije koje su predale finansijske izvještaje njih 3107 ostvarile su 9.244.366.999 KM prihoda.

Njihov prihod je veći za 1.448.522.209 KM u odnosu na 2021 kada je iznosio 7.795.844.790 KM.

Ukupan rezultat kompanija u ZDK iznosi 524.391.867 KM.

Broj radnika je 54.080.

I ove godine najveći prihod u ovom kantona je ostvario ArcelorMittal. Njegov prihod iznosi 1.054.452.307 KM i manji je u odnosu na 2021. kada je iznosio 959.899.917 KM.

Na drugom mjestu je HIFA-OIL d.o.o. iz Tešnja koja je prihodovala 819.631.177 KM, a na trećem Natron-Hayat d.o.o. iz Maglaja sa 347.842.118 KM.

Kako su poslovale ostale kompanije pogledajte na infografici.

(akta.ba)

Izvršni direktor za projektovanje i građenje JP Autoceste FBiH Ešef Džafić sa saradnicima posjetio je općinu Tešanj. Sastanak je upriličen na temu priprema za početak gradnje na još jednoj dionici Koridora 5c kroz Tešanj (Medakovo-Ozimice).

Općinski načelnik je informisao predstavnike Autocesta o dijelu preostalih slučajeva eksproprijacije. Osim toga razgovarano je o organizaciji radova, kako bi se umanjili negativni efekti po lokalnu zajednicu. Uskoro se očekuje zvanično uvođenje izvođača u posao.

Razgovarano je i o aktuelnim radovima Putnikovo Brdo-Medakovo i problemima koji se pojavljuju (prekidi instalacija vode, električne energije i telefonije, oštećenju lokalnih puteva, zastojima u saobraćaju i sl.). Sve dosadašnje primjedbe su zapisnički konstatovane. Tražena je veća odgovornost izvođača i brža reakcija na primjedbe lokalne zajednice.

Nema više opravdanja za preskupu hranu u BiH, pošto su se cijene goriva približile iznosima koje smo imali prije sukoba u Ukrajini, a koji je bio okidač za poskupljenja brojnih proizvoda.

Poručuju to borci za zaštitu potrošača u BiH, a ekonomisti na to dodaju da su cijene u BiH odavno trebale ići ka dolje, i to u značajnom procentu.

Računica je jasna - prema podacima Agencije za statistiku BiH, u februaru prošle godine dizel i benzini su, u prosjeku, koštali 2,50 KM po litru.

Danas, na dijelu benzinskih pumpi, cijene su čak i niže od tog iznosa, pa se dizel u Banjaluci može točiti već za 2,45 KM. Prosjek je, istina, nešto iznad toga, ali su najave za naredne dane optimistične.

"Na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj dizel je pojeftinio za dodatnih pet feninga po litru, a novi pad cijena, za isti iznos, očekuje se do kraja vikenda", rekao je Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, dizel košta od 2,44 do 2,55, u zavisnosti od regije, a benzinu se cijena nije mijenjala i on košta od 2,49 do 2,59.

Vučković tvrdi da distributeri prate trend na berzi i odmah potom vrše korekcije, a u okviru marži koje su propisane.

"Ja očekujem dodatni pad od najmanje pet feninga do kraja vikenda", naglasio je Vučković za "Nezavisne novine".

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, kaže da više ne postoji opravdanje za previsoke cijene hrane.

Talas poskupljenja na ovim prostorima se, podsjeća, već decenijama pravda povećanjem cijena goriva, iako naftni derivati, tvrdi, uopšte ne utiču na neke privredne grane, a na neke jako malo.

"Morala bi država uzeti više stvari u svoje ruke i češće kontrolisati bar osnovne životne namirnice i sankcionisati i trgovce i proizvođače koji ostvaruju ekstradobit u ovim vremenima koja nisu sjajna za 90 odsto građana BiH", rekao je Arnautović za "Nezavisne novine".

Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene odavno morale ići ka dolje. Smatra da ekstraprofit ostvaruju trgovci, distributeri i ostali koji najvećim dijelom utiču na formiranje previsokih cijena u maloprodaji.

Kako ističe, nedavna analiza Hrvatske narodne banke za njihovo tržište je pokazala da je oko 60 odsto inflacije u 2022. uzrokovano povećanim profitom kompanija, odnosno da je na početku impuls vanjskih faktora poput rata u Ukrajini i rasta cijena energenata masovno zloupotrijebljen i da su kupci praktično opljačkani.

"Vjerujem da je isti ili sličan omjer bio prisutan i u BiH, a sada kada su cijene energenata pale, kao i cijene drugih uvoznih sirovina poput žitarica, ulja i ostalih osnovnih prehrambenih proizvoda i repromaterijala, taj omjer je dodatno pogoršan i mislim da je sada ekstraprofit i zloupotreba situacije dominantan, ako ne i jedini, razlog zašto su cijene ovakve kakve jesu, a ne mnogo niže i zašto neke još uvijek rastu", kazao je Gavran za "Nezavisne novine".

Dodaje da ima i pozitivnih primjera da su neki proizvodi, poput, recimo, jestivog ulja, nedavno pojeftinili i približili se ranijim cijenama barem donekle, ali u većini slučajeva nije tako i cijene su nerealno visoke.

"Pošto očito nema spremnosti onih koji čine zloupotrebe da cijene spuste na razuman nivo, mislim da je jedino efikasno rješenje djelovanje vlasti - ili administrativnim limitiranjem maksimalnih cijena za veliki broj proizvoda, ili inspekcijskim utvrđivanjem i sankcioniranjem zloupotreba, ili posebnim oporezivanjem ekstraprofita i dobiti ostvarene na ovaj način i time pritiskom da se cijene smanje posredno, ili korištenjem robnih rezervi za nabavku jeftinije robe direktno od proizvođača i onda njen plasman na tržište po nižim cijenama koji bi konkurentskim pritiskom natjerao i ostale da ih smanje", poručuje Gavran.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u februaru prošle godine, kada smo, dakle, imali cijene goriva približne današnjim, litar mlijeka koštao je 1,5 KM, a u međuvremenu je cijena skočila na oko 2,5 KM.

Kilogram hljeba od pšeničnog brašna otišao je sa 2,6 na 3,4, a svinjetina sa kostima sa 7,7 na 10,7 KM. Deset jaja, umjesto tri, plaćamo četiri marke, a za kilogram šećera, umjesto 1,6 KM, potrebno je izdvojiti 2,3 marke.

Cijene mobilnog inerneta između EU i Zapadnog Balkana biće niže od 1. oktobra ove godine.

Predstavnici Evropske komisije (EC), Regionalnog vijeća za saradnju (RCC) i mobilnih operatora iz Evropske Unije i Zapadnog Balkana saglasili su se da cijene tarifnih dodataka i posebnih tarifnih paketa između EU i Zapadnog Balkana budu niže od redovnih tarifnih paketa.

"To znači da će građani Zapadnog Balkana moći da koriste tarifne dodatke ili posebne tarifne pakete kroz koje će mobilni internet u romingu postati pristupačniji, sa cijenama koje su značajno ispod cijena u redovnim tarifnim paketima", saopštila je kompanija Yettel.

Smanjenje cijena biće uvedeno postepeno, kroz nekoliko faza, zaključno sa 2028. godinom, sa ciljem kreiranja još povoljnijih tarifa, a najavljeno sniženje cijena u oktobru je prva faza.

Jedan od 38 mobilnih operatora koji su potpisali sporazum je i Yettel Srbija koji je i prije zvaničnog uvođenja cijena dogovorom, u Srbiji 5. aprila lansirao nove roming dodatke za zemlje EU, koji su povoljniji nego smanjenje ugovoreno tim dogovorom sa idejom da korisnici osjete prednosti nižih cijena rominga prije uskršnjih i prvomajskih praznika. Inicijativa EU, RCC i mobilnih operatora omogućiće da, kako je navedeno, specijalne roming tarife mobilnog interneta prilikom boravka u EU postanu tržišni standard na području Zapadnog Balkana.

Na prošlogodišnjem Samitu EU i Zapadnog Balkana, održanom u decembru u Tirani, Yettel se, kao jedan od osnivača, pridružio Deklaraciji o romingu, koja ima za cilj da u okviru šire ambicije povezivanja i olakšane mobilnosti Zapadnog Balkana sa EU obezbijedi i pristupačnije cijene mobilnog interneta u romingu.

Mobilni operatori regiona Zapadnog Balkana dali su najznačajniji doprinos stvaranju jedinstvene ekonomske zone tog regiona, time što je od 1. jula 2021. u potpunosti ukinuta naplata rominga za sve vrste saobraćaja na području šest ekonomija tog regiona.

(akta.ba)

Koordinacija udruženja peradara/živinara BiH pozvala je inspekcije da pojačaju kontrole i zaštite zdravlje građana, nakon informacija da je određena količina zaleđenog mesa iz uvoza prošla proces odleđivanja i da se prodaje kao svježe meso.

Ovakva situacija, kako je rekao predsjednik Koordinacije Edin Jabandžić, ugrožava potrošače i proizvođače pilećeg mesa jer se radi o nezakonitim radnjama koje su opasne po zdravlje ljudi, te o nelojalnoj konkurenciji koja predstavlja udar na domaću proizvodnju.

"Pod proizvođačima ne mislim samo na velike klaonice, nego i na više od 200 farmera u cijeloj BiH koji su na neki način ugroženi u lancu proizvodnje pilećeg mesa, kao i na dio farmera koji su morali ugasiti proizvodnju, a takvih nije malo", kazao je Jabandžić za Fenu.

Naglasio je da je zakonom zabranjeno odleđivanje mesa i njegovo dalje puštanje u prodaju, te da se u ovom slučaju radi i o obmanjivanju potrošača jer nije riječ o onakvom proizvodu kakav je predstavljen na deklaraciji. Meso koje je odleđeno i stavljeno u promet, kako je dodao Jabandžić, obično je nešto niže cijene, vodenkasto i blijeđe u odnosu na svježu piletinu.

"Insistiramo prije svega od entitetskih, ali i kantonalnih inspekcija da budu istrajni u kontrolama i kaznama. Kazne moraju biti strožije prema onima koji naprave isti prekršaj više puta. Sada imamo situaciju da pojedini veletrgovci idu ciljano da prodaju neku robu mimo zakona i u startu sa namjerom da plate kaznu ako ih uhvate. Država mora tražiti model kako da zaustavi takve prekršioce zakona", istakao je Jabandžić.

Kako je dodao, prema farmerima i kompletnom sektoru paradarstva pravi se jedan nekorektni ambijent, kao da oni prave cijene koje nisu realne.

"U 2022. godini plin je poskupio 11 puta nama proizvođačima, a on je veoma bitan energent. Također, povećavaju se i plate, što svi moramo raditi da bi zadržali ljude u BiH. Žitarice su znatno skuplje u prva tri mjeseca ove godine u poređenju sa istim periodom lani. Smatram da se ovdje vjerovatno radi o jakom uvoznom lobiju i ljudima koji imaju tu snagu da pričaju da su proizvođači piletine u BiH počeli diktirati neke cijene. Mi ne možemo uticati na krajnju cijenu proizvoda. Proizvođačka cijena je neznatno rasla u posljednje vrijeme, a o krajnjoj cijeni ne pričamo mi nego trgovački lanci, odnosno vlasnici trgovina i trgovci", naveo je Jabandžić.

Prema informacijama Udruženja peradara Federacije BiH, nedavno je u BiH ušlo osam kontejnera smrznutog pilećeg filea iz Turske. Kako su saopćili, potaknuti ranijim praksama, opravdano su zabrinuti da je spomenuta količina zaleđenog mesa prošla proces odleđivanja i da se našla na prodajnim mjestima gdje se prodaje kao "svježe meso".

(akta.ba)

Prva zastava i grb Republike Bosne i Hercegovine zvanično su usvojeni na današnji dan, 4. maja 1992. godine.

Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanića.

Bijela zastava pravokutnog oblika, s grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Grb je replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića.

Plavi štit, podijeljen na dva polja srebrenom dijagonalnom gredom sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju.

Zastava je prvi put službeno predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Ova zastava i grb, kao i himna Jedna si jedina, bili su službena obilježja Republike Bosne i Hercegovine sve do 1998. godine, kada su odlukom visokog predstavnika zamijenjeni današnjom zastavom i himnom.

Nastava u srbijanskim školama danas počinje minutom ćutanja kako bi se odala počast stradalim učenicima i zaposlenom u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu.

Nastave sutra vjerovatno neće ni biti s obzirom na to da su sindikati prosvjete, zabrinuti za svoju bezbjednost, najavili štrajk, javlja Anadolija.

Za petak, 5. maj, najavljena je potpuna obustava rada tokom koje će zaposleni biti u školama, ali neće izvoditi nastavu.

Granski sindikat prosvjetnih radnika Srbije “Nezavisnost” zahtijeva hitno postavljanje detektora metala na ulazu u osnovne i srednje škole, obavezno angažovanje profesionalnog obezbjeđenja i bolje organizovanje rada školskih policajaca.

“Tražimo i zabranu promovisanja i javnog pojavljivanja svih osuđenih kriminalaca i zločinaca, kao i svih reality emisija u kojima se učesnici nasilno ponašaju”, zahtijeva se u saopštenju “Nezavisnosti”.

Sindikat radnika u prosvjeti Srbije navodi da će stupiti u štrajk radi ispunjenja sljedećeg uslova:

“Obezbjeđenje svim zaposlenima u prosvjeti poštovanja dostojanstva ličnosti na radu, kao i rad na radnom mjestu i u radnoj okolini na kojima su sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja na radu.”

Iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije navode da je njihova profesija degradirana, a život učenika i svih zaposlenih ugrožen.

“Živimo u društvu u kome su sveprisutni agresija i nasilje: verbalno, medijsko, fizičko… Ono je, ne samo u školama, već u cjelokupnom društvu doživjelo vrhunac. Kao društvo smo iznevjerili, kao država zatajili. Srbija treba da stane i zapita se dokle je stigla i kuda i kako nakon ovog“, piše u saopštenju unije.

Sindikati su izrazili saučešće porodicama nastradalih, a povrijeđenima poželjeli brz oporavak.

Iz Ministarstva prosvjete Srbije školama je stigao dopis da takmičenja planirana za vikend treba početi minutom ćutanja, a da se izleti, ekskurzije i nastava u prirodi planirani do kraja nedjelje, ukoliko je moguće, odlože. U Srbiji je proglašena trodnevna žalost od petka do nedjelje.

Građani više gradova sinoć su se okupljali na trgovima da bi paljenjem svijeća odali počast žrtvama, a slična okupljanja širom Srbije najavljena su i za danas.

Tri lica povrijeđena su, od kojih jedno teško, u sudaru dva automobila u Kostajnici kod Doboja.

Teške povrede zadobio je suvozač u automobilu "škoda", čiji su inicijali Š.K. iz Tuzle, dok je vozač S.A. iz Tuzle lakše povrijeđen, kao i vozač drugog automobila BMW-a čiji su inicijali B.L. iz Petrova, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Policija je obavila uviđaj ove jučerašnje saobraćajne nezgode.

O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Teslićka policija juče je lišila slobode vozača iz Žepča čiji su inicijali D.G. kod kojeg je utvrđeno 2,17 promila alkohola u krvi.

Kod osnovne škole na Vračaru jutros oko 08.00 časova došlo je do pucnjave. Kako prenose beogradski mediji, dječak (14) je pucao u školi i fatalno je nastradao čuvar škole.

Prema pisanju "Telegrafa", na lice mjesta upućene su Hitna pomoć i policija.

Prema prvim informacijama, ima povrijeđenih.

Dječak (14) pucao je u školi na Vračaru "Vladislav Ribnikar" i tom prilikom povrijedio nekoliko učenika. Ubijen je čuvar škole.

Nezvanično, prvi je ranjen čuvar, ali je izdahnuo. Na lice mjesta upućene su tri ekipe Hitne pomoći.

Prema riječima "Telegrafovog" reportera na terenu je veliki broj policije. Tamo su i tužioci.

Kako se saznaje ranjena je učiteljica i nekoliko djece u školi, prenose "Novosti".