Vlade oba bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske proglasile su danas Dan žalosti nakon stravičnog zločina u Gradačacu u petak u kojem je Nermin Sulejmanović ubio tri osobe, nekoliko ranio te na kraju izvršio samoubistvo.

Dan žalosti nije proglašen na nivou Vijeća ministara BiH zbog ministara iz RS.

U ponedjeljak je bio Dan žalosti u Tuzlanskom kantonu i u Brčkom, kada je izvršen ukop i klanjana dženaza Nizami Hećimović, koju je Sulejmanović prvo pretukao pa ubio i sve to prenosio uživo putem društvenih mreža. Jučer su ukopani i otac i sin Cengiz i Denis Onder.

Tijelo ubice Sulejmanovića još niko nije preuzeo.

Da je briga o lokalnoj zajednici jedan od najvažnijih segmenata društvene odgovornosti, dokazao je humani gest Armina Hrvića, direktora kompanije AS i njegove supruge Merite Hrvić, izvršne direktorice kompanije Inžinjering 1 koji su Općoj bolnici Tešanj donirali Topli sto za novorođenčad u vrijednosti od 40.950 KM. Topli sto predstavlja važan dio opreme u porodilištima kako bi se osigurala sigurnost tek rođenih beba, da prve momente svog života provedu u toplom okruženju koje je slično onom koje su imali u majčinom stomaku. On je iznimno važan kod komplikovanih poroda.

„Donacija Toplog stola za novorođenčad predstavlja našu posvećenost zajednici i brigu za najmlađe članove našeg društva. Razumijemo da je period nakon porođaja izuzetno važan za majke i njihove bebe, te smo odlučili pružiti podršku kroz ovu donaciju koja će im omogućiti da se fokusiraju na svoje zdravlje i dobrobit svojih mališana“ – istakli su Armin i Merita Hrvić.  

Direktor Opće bolnice Tešanj iskazao je posebnu zahvalnost za ovaj humani gest, navodeći kako je njihov Topli sto zadovoljavao samo osnovne potrebe. Ovaj donirani je, prvi Topli sto ovakvog tipa u BiH.

„ Izuzetno smo sretni što su naše domaće kompanije AS  Jelah i Inžinjering 1, koje njeguju društveno odgovorno poslovanje, prepoznale jedan od problema s kojima se suočavamo i svojom humanošću pružili komfor svim budućim majkama i bebama. Ovo je zaista jedna vrijedna donacija koja predstavlja svojevrsnu stimulaciju nataliteta na koju utječu brojni faktori, a jedni od njih su komfor i sigurnost naših porodilja“ – navodi Omer Bedak, direktor Opće bolnice Tešanj.

Topli (reanimacioni) sto omogućava adaptaciju novorođenčeta na vanjsku okolinu nakon porođaja. Dio je medicinske opreme koju posjeduju sva moderna porodilišta i bez kojeg je danas porod skoro i nezamisliv.

„ Jedan ovakav savremeni aparat omogućit će nam adekvatno zbrinjavanje životno ugrožene novorođenčadi nakon visokorizičnih porođaja i unaprijedit će nivo medicinske usluge prema porodiljama četiri Općine; Tešanj, D. Jug, Usora i Maglaj, a koje gravitiraju prema porodilištu Opće bolnice Tešanj. Riječ je o približno 100.000 stanovnika, a u našoj bolnici se godišnje obavi do 650 porođaja. Zahvaljujem donatorima što su prepoznali naše potrebe u ime službe Ginekološko-akušerskog odjela“ – istakla je Larisa Mešić Đogić, načelnica Ginekološko-akušerskog odjela Opće bolnice Tešanj.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Jedinica privremenog sastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine boravi u Sloveniji, gdje pomaže u otklanjanju posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile ovu državu.

Jedinicu privremenog sastava čini deset pripadnika inžinjerijskog bataljona OSBiH, koja je osposobljena za ovakve situacije, s potrebnom mehanizacijom.

Trenutno pomoć pružaju u općini Prevalje kroz koju protiče rijeka Meža.

Podsjetimo, Slovenija je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu uputila zahtjev za pružanje međunarodne pomoći nakon velikog nevremena i obilnih padavina u kojem su poplavljeni brojni objekti i oštećene saobraćajnice.

Redakciji Faktora obratio se jedan od čitalaca pitajući zašto je kod ostvarivanja prava na starosnu penziju potrebno da budući penzioneri daju pisanu izjavu da nisu osuđeni pravomoćnom sudskom presudom za krivično djelo ratnog zločina.

– Ne znam kakve veze ovo ima sa starosnom penzijom? I šta recimo ako je osoba osuđena, da li joj se uskraćuje pravo na penziju? Zaista ne znam od kada je uvedena ova izjava. Zatečen sam. Da bude jasno, nisam nikada ništa loše učinio a kamoli da sam pravomoćno presuđen za ratni zločin – govori nam čitalac Faktora.

Pojašnjenje smo potražili u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

– Odgovor na navedeno pitanje sadržan je u članu 38. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji u stavu dva kaže da se osobama osuđenima za krivično djelo ratnog zločina poseban staž (ratni staž) ne uračunava u penzijski staž – odgovorio nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Nizama Hećimović danas će biti ukopana u mezarju džamije u Mionici kod Gradačca.

Podsjećamo, Nizamu je prvo prebio pa potom ubio Nermin Sulejmanović i sve to prenosio preko Instagrama uživo. Potom je Sulejmanović ubio još dvije osobe, nekoliko ranio i izvršio samoubistvo.

Posljednji ispraćaj i dženaza Nizame Hećimović koja je ubijena u 38-godini života biće upriličen u ponedjeljak (14.08.) u 15:30 sati ispred kuće ožalošćenih u Mionici a dženaza će se obaviti poslije ikindije namaza ispred džamije u Mionici – Krčevina.

Ukop će se obaviti na mezarju kod džamije.

Nerminova i Nizamina kćerka je preživjela a osim nje iza Nizame su ostali majka, otac, sestra, nena i mnogobrojna familija i prijatelji.

Danas je Dan žalosti u Tuzlanskom kantonu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna od 23 do 29, na jugu do 31 stepen.

U nedjelju sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 34 stepena.

U ponedjeljak sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 33, na jugu do 35 stepeni.

U utorak sunčano. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 36 stepeni.

Iako još nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu godine, sudeći prema pojedinačnim izvještajima, bankarski sektor nastavio je da ubire rekordne profite, zbog čega se postavlja pitanje treba li Bosna i Hercegovina ići u smjeru pojedinih evropskih država i dodatno oporezovati profit banaka.

Ranije, Španija i Mađarska dodatno su oporezovale ekstraprofite banaka, s tim da je Mađarska definisala da banke mogu umanjiti i do 50 odsto svoju poresku osnovicu tog jednokratnog poreza ako povećaju kupovinu državnih obveznica. Nedugo nakon njih, Italija je donijela odluku da će dodatno oporezovati "prekomjernu" dobit banaka po stopi od 40 odsto, a od tog novca smanjivati porez i pomoći one koji kupuju prvu nekretninu. Pod velikim pritiskom i negodovanjem banaka, Italija je kasnije to ublažila, ali je svakako dodatno oporezovala ekstraprofite banaka.

I u Vladi Hrvatske razmatraju mogućnost dodatnog oporezivanja banaka, a u njihovom Ministarstvu finansija rekli su da analiziraju situaciju i razmatraju niz mjera, uključujući i one iz područja poreske politike.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prošle godine zabilježena je rekordna dobit banaka kada je prvi put premašila pola milijarde KM. Tačnije, ta dobit iznosila je 502 miliona KM i za čak 22,8 odsto bila je veća nego godinu ranije. U BiH još uvijek nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu ove godine, međutim, pojedine banke koje su izašle sa svojim podacima nastavile su sa rastom profita i gotovo je sigurno da će on u ovoj godini biti mnogo viši od pola milijarde KM.

Stručnjaci u BiH su u vezi s eventualnim dodatnim oporezivanjem ekstraprofita banaka poprilično podijeljeni. S jedne strane su oni koji kažu da je to potrebno uraditi, dok s druge strane pojedini tvrde da to nije dobro jer nam trebaju banke sa viškom kapitala koje će biti spremne da odgovore budućim izazovima.

"Potrebno je dodatno oporezovati bilo koji sektor koji ostvaruje ekstraprofit. Ili, u slučaju banaka, pogledati koja je struktura tih profita i onda mjerama to onemogućiti. Ako su ti profiti od kamata, treba ih ograničiti i onemogućiti rast privremenom mjerom. Očito je da se nešto previše naplaćuje, mislim da nije izvor tog profita u kamatama već u nekim drugim stvarima", rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

On kaže da, osim banaka, vlasti treba da sagledaju i druge sektore, kao što je maloprodaja, koja takođe ubire ogroman profit ili peradarska industrija, koja je u jednom periodu govorila da propada, da više ne može da radi, a kada su izašli sa finansijskim izvještajima, vidjeli smo da jedna firma ima profit od preko 20 miliona KM.

Takođe, Gavran ističe za "Nezavisne novine" da je profit banaka, s obzirom na njihove aktivnosti, zaista visok i da za eventualno dodatno oporezivanje imamo potvrde iz prakse.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović kaže da dodatno oporezivanje bankarskog sektora nije dobro, ali da ono što se dešava u regionu i Evropi na tom pitanju treba iskoristi na način da se pošalje poruka i kod nas osnuju nove banke.

"Kompromis je i ako kažemo nećemo oporezovati vašu dobit, ali od vas očekujemo da se dividenda ne isplaćuje u nekom naredom periodu. Stimulacija rasta plata u prethodnom periodu ipak je dovela do porasta kreditne aktivnosti i monetarna zatezanja su išla naruku većoj dobiti. Veću dobit i veći kapital koji imate iskoristite kao instrument da putem veće adekvatnosti kapitala finansirate privredu", rekao je Stevanović za "Nezavisne novine".

On naglašava da treba poslati i poruku da bankarski sektor bude zaštita privredi od neuravnoteženih monetarnih i troškovnih udara i da to što nećemo uvesti oporezivanje povećanih profita da to radimo da zaštitimo makroekonomsku stabilnost sistema na eventualne buduće šokove.

"Vrijeme koje je pred nama je vrijeme izazova i šansi za ekonomiju. Ekonomiji trebaju saveznici, a saveznici sa novcem su uvijek dobrodošli", rekao je Stevanović.

Mađarska niskobudžetna avio-kompanija "WizzAir" od septembra zatvara jednu od svojih baza na tuzlanskom aerodromu, čime će se ugasiti svi letovi na relacijama ka Beču, Berlinu, Bilundu, Kelnu, Ajndhovenu, Fridrihshafenu, Geteborgu, Baden Badenu, Malmeu, Nirnbergu i Stokholm Skavsti.

Na taj način se ukida 36 sedmičnih letova, te će putnicima ubuduće ostati samo četiri linije (Bazel, Dortmund, Han, Memingen), ali uz manji broj letova.

Ovo je novi problem za Međunarodni aerodrom Tuzla, budući da je nešto ranije svoje letove ukinuo i "Ryanair", a to bi se, kako kažu stručnjaci za ovu oblast, moglo odraziti i na Banjaluku, koja takođe sarađuje sa pomenutim kompanijama.

Pojašnjavajući odluku da se ugasi baza u Tuzli, iz "WizzAira" kao razloge navode izazovno makroekonomsko okruženje te komplikovane vremenske uslove u regiji.

Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da "WizzAir" nije imao nijedan ekonomski razlog da smanji broj letova, jer je ova godina oborila sve rekorde.

"Jul se završio sa preko 69.000 putnika, avioni su puni", kaže Halilčević.

Tuzla i "WizzAir" imaju uspješnu desetogodišnju saradnju. Na usluzi su i dalje njihova dva aviona, a priča je trebalo da se nastavi dolaskom trećeg baznog aviona te završetkom nekoliko kapitalnih projekata, poput proširenja putničkog terminala, ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi...

"Početkom jula imali smo sastanak i ničim se nije dalo naslutiti da će se ovo desiti. Ovo nije nimalo dobro za aerodrom", kaže Halilčević, koji za "Nezavisne novine" tvrdi da je još u martu i aprilu apelovao na nadležne da bi moglo biti problema nakon što je "Ryanair" suspendovao letove iz Tuzle zbog plaćanja takse od tri KM za svakog odlazećeg putnika, a koju su avio-kompanije dužne plaćati Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

Podsjećanja radi, ta taksa je uvedena 2017. godine, a tada je iznosila jednu KM. Od 2018. je povećana na dvije KM, a od 2019. godine na tri marke za svakog odlaznog putnika i 40 KM po toni prevezenog tereta, prtljaga.

"Od 'WizzAira' nismo bili toliko uslovljavani kao od strane 'Ryanaira', ali bilo je pitanja ima li šanse da se taksa stavi van snage. Ako uzmete grubu matematiku, da je od 1. januara pa do kraja jula s Aerodroma Tuzla prevezeno 430.000 putnika, da je 50 odsto od toga odlaznih, dođemo do svote od 600.000 KM koju je po osnovu takse morao da plati uglavnom 'WizzAir' prema BHDCA", poručio je Halilčević.

Gašenjem jedne od baza 'WizzAira' u Tuzli, broj putnika će sa predviđenih 600.000 pasti na oko 180.000, što je broj koji je ovaj aerodrom imao 2014. godine.

Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar, smatra da se, osim sporne takse, razlozi ukidanja baze mogu tražiti u tome što Aerodrom Tuzla već godinama nije završio obećane infrastrukturne projekte.

"WizzAir" je morao imati tri aviona u Tuzli, umjesto dva, da bi anulirali kašnjenja zbog magle, snijega... Pune tri godine se taj treći gejt prolongira", kaže Šćuric.

Međutim, direktor Aerodroma Tuzla negira ove navode.

"Kada je riječ o trećem gejtu, on je podrazumijevao treći avion, ali imajući u vidu i ovaj postojeći putnički terminal, brzinu opsluge i broj izvršilaca, mi smo bez problema radili istovremeno i 'WizzAir' i 'Ryanair'. Po tri zrakoplova su u sat vremena polijetala bez ikakvih problema", odgovara Halilčević.

Pomoć za Međunarodni aerodrom Tuzla zbog aktuelne situacije, obezbijedila je i Vlada Tuzlanskog kantona. Oni su odobrili milion KM za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi.

Kada je u pitanju Aerodrom Banjaluka, stručnjaci smatraju da on sa jedne strane može profitirati zbog Tuzle, jer se dio putnika može odlučiti da putuje iz Banjaluke. Ali, ako se "WizzAir" pozove na iste razloge kao u Tuzli, i Banjaluka je u problemu.

"WizzAir" je maksimalno porezao i Tuzlu i Sarajevo. Četiri aviona je maknuo iz BiH. Da li je Banjaluka sljedeća, to ne mogu reći. Ako je 'WizzAir' isprovociran ovom taksom od 1,5 evra, onda će se to desiti i Banjaluci, osim ako ne iznađu modalitet da to sami isfinansiraju. Banjaluka nije prijavljivala BHDCA taksu i zbog toga se ona nije ni plaćala. Ja sam rekao direktorici da se jako čuva te takse", ističe Šćuric, koji smatra da će mađarska avio-kompanija sigurno imati zahtjeve i za Banjaluku.

"Budite sto posto sigurni u to. Ono što mi je direktorica rekla kad sam bio u Banjaluci jeste da je prvo pitanje i "Ryanaira" i "WizzAira" bilo da li će povećati cijena letenja. Ako hoće, sigurno je da će obje te kompanije otići iz Banjaluke", dodaje on.

"Wizz Air" već ove zime u Banjaluci ukida dvije od četiri linije za Hamburg, Stokholm Skavstu ukida već 28. avgusta, a Malme je već ukinuo. Kompanija će letjeti samo za Basel (tri leta sedmično) i Dortmund (dva leta). Kada se sve sabere, mađarski avioni će ove zime iz BiH letjeti 25 puta sedmično, na osam linija.

Iz Međunarodnog aerodroma Banjaluka za "Nezavisne novine" poručuju da u narednom periodu nastavljaju saradnju sa avio-kompanijama "Ryanair" i "WizzAir".

"U zimskoj sezoni letenja, odnosno od oktobra tekuće godine, avio-kompanija 'WizzAir' nastavlja saobraćati sa istim brojem destinacija, naravno, kompanije zadržavaju izmjene reda letenja u skladu sa svojim poslovnim i organizacionim zahtjevima", navode iz banjalučkog aerodroma.

I oni tvrde da je jedan od razloga odlaska niskotarifnih kompanija s aerodroma u BiH visina takse od tri KM koju naplaćuje BHDCA. Zbog toga su s aerodromom Tuzla i Mostar pokrenuli zajedničku inicijativu da se pomenuta taksa ukine.

(Nezavisne novine)

"Odlazak avio-kompanija iz Republike Srpske, odnosno Federacije BiH rezultira smanjenjem avio-linija i putnika, što direktno utiče na poslovanje", dodali su.

Ukidanje takse ne dolazi u obzir, glasi odgovor iz BHDCA, odakle napominju da je naknada uvedena po preporukama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

"BHDCA je spremna da sasluša sve inicijative, ali za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade", poručili su iz Direkcije, dodajući da će uskoro biti održan zajednički sastanak na kome bi trebalo da se nađe rješenje za ovo pitanje.