IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zbog najavljenog poskupljenja uvoznih cijena pšenice od idućeg mjeseca, skuplje ćemo plaćati brašno, a građani već prijavljuju da skuplje plaćaju hljeb i ostale pekarske proizvode za pola marke.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kazao je za Faktor kako je nenormalno da se pšenica kupuje po cijeni do 40 feninga za kilogram, a da se hljeb prodaje za dvije do dvije i po marke.

Jedan kilogram brašna je trenutno, ističe Bićo, u prodavnicama ispod marke, a od njega se prave četiri hljeba.

– Ko tu zarađuje? I pekari i trgovci. Svi osim direktnog proizvođača. On uvijek nastrada.

Zarađuju mešetari i mlinari što sad najavljuju poskupljenje. Ne znam zašto kad još domaće pšenice po 35 feninga kod domaćih poljoprivrednika ima koliko hoćete. Nju ne žele otkupiti nego su našli neko ukrajinsko smeće jeftinije i to uvoze. Ovo je mešetarenje i lov u mutnom.

Mlinari povećavaju cijene brašna jer nema kontrole ovdje, slobodno je tržite i radi ko šta hoće. Država ne čini ništa da zaštiti domaće – govori Bićo.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević (Naša stranka) kazao nam je kako su imali sastanak sa predstavnicima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP).

– Ono što smo premilinarno vidjeli je da možda ima neosnovanog povećanja pekarskih proizvoda. Istražit ćemo ovo u narednom periodu skupa sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Vidjet ćemo o čemu se radi i kakva je opravdanost povećanja cijena – kazao nam je Hasičević.

Povećanje cijene brašna najavljeno je i u Republici Srpskoj.

Dok se građani svakodnevno suočavaju sa udarima na džep, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine objavili su da sindikalna potrošačka korpa za sptembar iznosi 3.131,10 KM.Minimalna plaća prema odluci Vlade FBiH je 619,00 KM.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 44,3 posto, dok je pokrivenost ove korpe minimalnom plaćom 19,8 posto.

(faktor.ba)

Policijske strukture upozorile su na novi oblik internet prevare u Bosni i Hercegovini, a koji uključuje lažne SMS poruke i lažno predstavljanje u ime BH Pošte.

U SMS poruci koju su dobili brojni građani, sugeriše se da je paket stigao i da je potrebno ažurirati podatke kako bi primili pošiljku. U ovoj vrsti poruke koristi se vizuelni prikaz koji liči na vizual BH Pošte.

Poruke su napisane nespretnim i loše prevedenim jezikom, što je jedan od prvih znakova da se radi o lažnom sadržaju.

Poruka sadrži link koji vodi na lažnu web stranicu, gdje se od korisnika traži da unese lične podatke, kao što su Ime, Adresa, Detaljna adresa (broj stana), Grad, Država, Poštanski broj, e-mail i broj telefona, kao i podatke sa platne kartice.

Ova vrsta prevare ima za cilj krađu ličnih podataka, kao i podataka sa platnih kartica, koji se potom koriste za neovlaštene finansijske transakcije ili druge vrste zloupotrebe.

Kako se zaštititi?

• Ignorišite i izbrišite SMS poruku koja traži lične podatke i podatke o kartici ili sadrži sumnjive linkove.
• Nikada ne unosite lične podatke i podatke o kartici na linkovima dobijenim putem SMS poruka ili neprovjerenih stranica.
• Ukoliko očekujete pošiljku, direktno kontaktirajte BH Poštu na zvanične telefone ili putem njihovog zvaničnog web sitea.
• Pratite stanje na svom bankovnom računu i prijavite banci svaku neovlašćenu transakciju.
• Instalirajte antivirusne programe i alate za detekciju fishing napada na svom uređaju.

Šta da uradite ako ste već unijeli podatke?

• Odmah kontaktirajte svoju banku i blokirajte karticu.
• Promijenite sve lozinke povezane sa nalozima koje ste koristili.
• Prijavite slučaj policiji putem najbliže stanice ili online na internet stranici MUP-ova.

Budite oprezni i ne dozvolite da budete žrtva prevare! Prevaranti koriste sve sofisticiranije metode, ali uz vašu pažnju i pravovremene mjere možete se uspiješno zaštititi.

Na području Grada Konjica konstantno rade tri stručne komisije koje vrše procjenu štete od obilnih padavina.
U akcijama zaštite i spašavanja angažovani su svi raspoloživi resursi i konstantno se radi na uspostavi putnih komunikacija u poplavama pogođenim područjima grada Konjica, saopćeno je iz Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.
U okviru aktivnosti na zbrinjavanju ugroženog stanovništva gradi se kolektivni prihvatni centar od 20 stambenih jedinica u Buturović Polju za najugroženije kategorije stanovništva.
Na području općine Jablanica snabdijevanje električnom energijom uspostavljeno je u svim naseljenim mjestima izuzev jednog dijela Donje Jablanice.
Radnici komunalnog poduzeća obavljaju popravke vodovodne mreže u mjestima stradalim u poplavama, a štetu na telekomunikacijskim vezama otklanjaju radnici BH Telecoma.
Spasilački timovi tijekom jučerašnjeg dana nastavili su rad na raščišćavanju ruševina u Donjoj Jablanici.
Volonteri raščišćavaju putne komunikacija i objekata na Zlatima, Mirkama, kao i na drugim područjima pogođenim poplavama.
Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.
Iz Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona podsjećaju da je od jučer u 15 sati za promet otvorena dionica magistralne ceste Jablanica – Mostar, dok je magistralna cesta Jablanica – Blidinje i dalje zatvorena.
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) uputilo je poziv zainteresiranim volonterima s područja BiH da se u subotu i nedjelju, 19. i 20. listopada priključe velikoj koordiniranoj akciji čišćenja vodotoka i jezera na području pogođenom poplavama, na potezu od Konjica do Mostara, kako bi se uklonile tone otpada koje plutaju.
Okupljanje volontera je ispred Lučke kapetanije Ostrožac u 9 sati, a za tehničku i operativnu podršku volonterima pobrinut će se organizatori akcije.
Volonterska akcija uklanjanja otpada, koji je nastao kao posljedica razornih poplava koje su pogodile područje Jablanice i Konjica, održava se u koordinaciji s nadležnim službama civilne zaštite i uz podršku Turističke zajednice HNŽ-a.
Cilj je prije svega pomoći poplavljenim područjima, ukloniti otpad s obala Jablaničkog i Grabovičkog jezera i ne dopustiti da rijeke i jezera ostanu velike vodene deponije.
Kako je izvijestilo županijsko Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša, za dalje informacije volonteri trebaju pratiti službene mrežne stranice Općina Jablanica, Visit Jablanica, Visit Konjic i Visit Drežnica.

Prema izvještaju Human Rights Watcha, BiH je peta zemlja na svijetu po smrtnosti povezanoj sa zagađenjem zraka.

Porast broja oboljelih od malignih bolesti potvrđuje i službena statistika.

O zdravlju bh. građana pišu i strani mediji. Naime, briselski list Politico navodi kako je Zenica, grad s približno 100.000 stanovnika, jedna je od najzagađenijih sredina u BiH. Lokalna ekološka organizacija Eko forum upozorava da je glavni izvor onečišćenja ogromna čeličana u vlasništvu kompanije ArcelorMittal, koja koristi ugljen kao primarni izvor energije, pišu vijesti.

Ova čeličana, gotovo jednako velika kao i sam grad, desetljećima je centar industrije, ali i glavni uzročnik ozbiljnih zdravstvenih problema stanovnika.

Ovo nije samo priča o Zenici niti čak i Bosni, već i više od centralnog Balkana, gdje se bezbroj gradova i gradova suočavaju u velikoj mjeri zagađeni zrakom uzrokovane zastarjelim industrijama ugljena i izlaže od lignita i pepela.

Prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo za 2022., u BiH je od karcinoma umrla čak 7071 osoba. Od toga je na području FBiH od karcinoma umrlo ukupno 4436 osoba, od kojih je 2477 muškaraca i 1959 žena.

Što se tiče FBiH, u proteklih 10 godina broj oboljelih i umrlih od malignih neoplazmi je u porastu. Stopa obolijevanja (morbiditeta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 87 na 10.000 stanovnika, a 2021. godine 84.

Usporedbe radi, 2013. iznosila je 63, a 2014. godine 67, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Stopa umiranja (mortaliteta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, 2013. godine 73, a 2014. godine 188. Nešto veća stopa umrlih bila je 2020. za vrijeme pandemije COVID-19 i iznosila je 218. Što se tiče oboljele djece odnosno adolescenata (od 0 do 19 godina), od malignih neoplazmi, u 2019. broj oboljelih iznosio je 143, sljedeće godine, 2020., broj je bio 68, a 2021. godine 124 te 2022. godine 133.

Potres jačine 5.9 stepeni po Richteru pogodio je područje istočnog turskog grada Malatya, priopćeno je iz Uprave za izvanredne situacije Turske (AFAD), piše index.

Na web-stranici AFAD-a navedeno je kako je potres zabilježen u 10.46 sati po lokalnom vremenu, s epicentrom u distriktu Kale, u Malatyi. Potres je zabilježen na dubini od 10,07 kilometara.

Još nema informacija o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Mnogima zvuči paradoksalno, ali najveću ulogu u “prirodnoj” regulaciji cijena prehrambenih proizvoda odigrala su 4 dominantna trgovačka lanca u Njemačkoj, a ne državne mjere i ograničenja za kojima su posegnule zemlje na Balkanu.

Balkanske su zemlje, mahom, na rast inflacije odgovorile ograničavanjima cijena određenih “nužnih” proizvoda bez značajnog učinka. Uoči početka rasta inflacije Eurostat je objavio kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini bliske razini prosjeka EU – za razliku od plaća, standarda ili potrošnje.

Njemačka je brzo odustala od ograničenja

Biznis.rs se obratio IFO Institutu iz Münchena kako bi dobio uvid kako funkcionira maloprodaja u toj zemlji i jesu li možda na snazi neka pravila ili mjere koje treba uvesti i u Balkanskim zemljama.

“Uopćeno govoreći, u Njemačkoj ne postoje ograničenja cijena namirnica niti ograničenja marži trgovaca prehrambenim proizvodima. Osim Mađarske, ne znam za europsku zemlju koja provodi takve mjere”, rekao je za Biznis.rs Patrick Hoeppner, istraživač u IFO.

Prema njegovim riječima, u Njemačkoj su uvedena ograničenja cijena za određene proizvode s početkom “krize troškova života” (naziv za razdoblje drastičnog rasta cijena energenata i hrane koji je počeo krajem 2021. godine), ali se ispostavilo kako te mjere nisu bile učinkovite u snižavanju cijena namirnica, niti usporavanju inflacije.

“Osnovni prehrambeni proizvodi u Njemačkoj se oporezuju PDV-om od 7%, za razliku od ostalih proizvoda kojima je porezna stopa 19%. Bilo je prijedloga o (privremenom) snižavanju porezne stope od 7%, kako bi se usporila inflacija cijena hrane, ali ta ideja se nije razvila u ozbiljan prijedlog politike, objasnio je Hoeppner.

Ukazuje kako su veliki trgovci prehrambenih proizvoda – Aldi, Lidl, Edeka i Reve, između ostalih – općenito oklijevali potrošačima ispostaviti pun račun povećanja cijena koje su predlagali ili zahtijevali proizvođači namirnica, a posebice proizvođači brendova.

Hoeppner skreće pozornost i na činjenicu kako su namirnice u Njemačkoj relativno jeftinije u usporedbi s drugim velikim europskim zemljama, a smatra kako jedan od razloga vjerojatno leži u specifičnoj strukturi njemačke maloprodaje prehrambenih proizvoda koje je, paradoksalno – prilično koncentrirana, s četiri velika igrača koji kontroliraju veliki dio tržišta.

Taj “Efekt veličine” omogućava trgovcima na malo pokazati značajan stupanj tržišne snage, što zauzvrat, kako objašnjava Hoeppner, dovodi do povoljnih uvjeta kada trgovci prehrambenim proizvodima kupuju njihove proizvode.

“Ova prednost u cijeni se onda može prenijeti na potrošače. U isto vrijeme, kupci u Njemačkoj su prilično osjetljivi kada je riječ o cijenama.

Prodavači sa sniženjima imaju značajan udio na tržištu, pa često nude najniže cijene za određene prehrambene proizvode ili organiziraju tjedne akcije. Trgovački lanci često nemaju mnogo prostora za manevriranje kada je u pitanju visina njihovih cijena, jer drugi trgovac može lako “uskočiti” i dati bolju ponudu potrošačima”, kaže Hoeppner.

Struktura cijena i moguća rješenja

Za odgovor na pitanje odakle bi trebalo krenuti u “popravku” lokalnih tržišta kada je riječ o maloprodaji namirnica i osnovnih kućnih proizvoda Biznis.rs obratio se zamjeniku glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavlu Mediću. On je pošao od činjenice kako je odnos cijena hrane i prosječnih zarada u Srbiji, Albaniji i Bosnu i Hercegovini, daleko najnepovoljniji u Europi.

Najvažnije je, kaže Medić, trenutne cijene namirnica i osnovnih kućnih proizvoda “rastaviti” na najsitnije dijelove u njihovoj strukturi. Na taj način i odgovore koje tražimo možemo podijeliti u tri grupe – poreznu politiku, troškove distribucije i ulazne cijene.

“Kada govorimo o poreznoj politici, odnosno porezima, prije svega mislimo na PDV, ali i na ostale važne elemente poreznog opterećenja – zarade i dobit. Srbija, kao i velika većina drugih europskih zemalja, na većinu prehrambenih proizvoda primjenjuje posebnu stopu od 10% (uobičajena stopa je 20%), što je svrstava među zemlje s nešto višom posebnom stopom, jer se većina nalazi u rasponu od 4 do 8%” objašnjava Medić. Bosna i Hercegovina nema posebnih poreznih stopa PDV-a, op. Manager.ba.

“Možemo, dakle, zaključiti kako je uloga poreznog sustava u cjelini relativno mala, ali postoji prostor, kroz dodatno smanjenje PDV-a na osnovne proizvode, utjecati na cijene u nekom opsegu do 5%, ovisno od elastičnosti tražnje, odnosno ponude.

Kada je riječ o drugom mogućem odgovoru na pitanje o “popravci” domaćeg tržišta – troškovima distribucije – Medić ističe kako ta grupa uključuje sve elemente u finalnoj cijeni proizvoda koji se tiču distribucije proizvoda od proizvođača do krajnjeg kupca.

“Pojednostavljeno, to su trgovačke marže koje bi trebale pokriti sve troškove i osigurati zaradu (profit) u maloprodaji. Ovaj segment u cijeni najveća je nepoznanica. Međutim, ukoliko znamo kako su usporedni operativni troškovi (električna energija, zarade) komparativno značajno niži nego u EU, preostaje zaključak kako su ili profiti trgovaca veoma veliki ili su ulazne cijene visoke”, objašnjava Medić.

Treći “prostor za popravku” domaće maloprodaje su ulazne cijene, rekao je Medić.

Ulazne cijene, kako je objasnio, mogu se podijeliti na one iz uvoza i one s domaćeg tržišta. Kod uvoznih cijena važnu ulogu mogu imati carine, ali imajući u vidu članstvo u CEFTA-i i potpisan SSP, smatra kako one vjerojatno nisu naročito značajan faktor.

“Ono što je vjerojatno značajno su nabavne cijene proizvoda iz inozemstva. Trgovina je igra velikih brojeva i narudžbi, što znači kako će veći lanci uvijek biti u prednosti u odnosu na manje. U tom pogledu Srbija zaostaje za Europom, imajući u vidu kako su trgovački lanci u Srbiji uglavnom regionalnog karaktera, s izuzetkom Lidla i donekle Delhaize-a, koji je u europskim okvirima ipak manji. Stoga ulazne uvozne cijene mogu imati određeni doprinos općoj visokoj razini cijena“, istakao je Medić u analizi za Biznis.rs.

Što se tiče domaćih cijena, upozorava kako su poljoprivreda i prehrambena industrija sa strateškog aspekta prilično zanemarene i podinvestirane grane gospodarstva kojima je potrebna značajna transformacija, piše Biznis.rs.

olicijski službenici Uprave policije MUP-a KS, sinoć su pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, uhapsili dva maloljetnika za koje postoji osnov sumnje da su tokom jučerašnjeg dana, ali i ranije, lažno dojavili postojanje eksplozivne naprave u srednjim školama i drugim objektima na području Kantona Sarajevo.

Ove informacije potvrdila je portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić.

- Mješoviti tim koji čine policijski službenici Uprave policije MUP-a KS, stručnjaka za cyber sigurnost Federalne uprave policije, a koji djeluje pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo nastavljaju intenzivan rad na ovim predmetima, rekla je Novalić.

Istakla je da tim sarađuje sa službenicima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Podsjećamo, jedan od ranije uhapšenih maloljetnika, koji je dojavljivao da su postavljene bombe u školama, predat je u nadležnost Tužilaštva KS.

(oslobodjenje.ba)