Izuzetno visoke temperature zraka koje pogađaju našu zemlju uništile su najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini. Ratari u Semberiji sada zbrajaju štete i mole za pomoć nadležne, koji dosad nisu poduzeli ništa kako bi se problem smanjio.

Znatan broj sunčanih dana ove ljetne sezone doveo je do suše koja je poljoprivrednicima u Semberiji donijela više štete nego koristi. Usljed nedostatka kiše tamošnji ratari susreli su se s ogromnim problemima, jer su njihovi zasadi u najvećoj mjeri uništeni.

"Šteta se najviše odrazila na kukuruz, koji je u Semberiji zastupljen na 18 hiljada hektara obradivog zemljišta. Kiša je zakasnila, potpune štete ćemo rezimirati na kraju oktobra, ali već sada smo po stanju na terenu zbrojali da je uništeno između 60 i 70 posto prinosa. Ove godine gubici će biti katastrofalni", kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Aktuelno stanje sa sobom donosi i probleme za uzgajivače stoke, koji će se u zimskom periodu naći u nedostatku hrane za prehranu grla.

"Nažalost i ovo malo proizvodnje što imamo na kraju će biti uništeno. Dok nam se sve ovo dešava, država šuti i ne poduzima bilo kakve mjere kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. U vezi s tim morat ćemo poduzeti korake, tako da trenutno pripremamo sastanak s poljoprivrednicima iz cijele BiH, kako bismo analizirali cijelu situaciju i tražili reakciju od države. Ukoliko ne dođe do toga potonut ćemo još dublje", ističe Bakajlić, koji je član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Kada je riječ o povrtlarima, naš sagovornik navodi da su i oni u izuzetno teškom položaju, posebno proizvođači lubenica kojima štetu nanosi nelojalna konkurencija.

"U proteklom periodu smo insistirali na zaštiti domaće proizvodnje, a taj problem sada se odrazio na proizvođače lubenica. Jednostavno, ona je uvezena u enormnim količinama iz Makedonije sa po deset šlepera dnevno, jer dospijeva 20 dana prije naše domaće. Tržište je preplavljeno, a proizvođač iz Semberije, koji je prije desetak dana dobio svoj proizvod, sada ga nema gdje plasirati, a uz sve to izuzetno je skupa i radna snaga, odnosno berači", navodi Bakajlić.

Visoke temperature voćarima išle na ruku

Za razliku od ratara i povrtlara, semberskim voćarima visoke temperature zraka išle su na ruku, međutim, to neće biti dovoljno kako bi sezonu završili u pozitivnom poslovanju, zbog činjenice da su im proljetni mrazevi nanijeli veliku štetu.

"U to vrijeme šljiva je bila u fazi cvjetanja, njen krajnji proizvod sada je loš, a urod je upolovljen u odnosu na prošlu godinu. Kada je riječ o jabukama, sada imamo solidne prinose, a slijedi nam formiranje cijene otkupa i tu se nadamo da ćemo imati dobar rezultat", nastavlja Bakajlić.

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina, koji se, nažalost, neadekvatno koristi. U ovoj regiji pšenica je zasijana na okvirno 14.000 hektara zemljišta, koje je u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba.

S druge strane, u Federaciji BiH ratari se nalaze u nešto boljoj poziciji, a kako nam je potvrđeno, zahvaljujući adekvatnoj mehanizaciji, uspjeli su sačuvati svoje zasade kukuruza koji se trenutno nalaze u klipu.

"Iako su dnevne temperature zraka znatno više od prosjeka, kukuruz je u punoj fazi rasta i razvoja, a njegov klip je nalijevan. S druge strane, mi smo posljedice pretrpjeli u proljetnom periodu, kada su mrazevi nanijeli štetu voćnim kulturama. Ove godine možemo se pohvaliti i dobrim urodom pšenice, tako da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni", izjavio je za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Hrvatska i dalje pravi problem

Problem poljoprivrednika u Federaciji BiH, posebno iz sjeveroistočnog dijela zemlje i Krajine i dalje se ogleda u otežanom plasmanu šljive i kornišona u zemlje Evropske unije, zbog neadekvatnog angažmana nadležnih inspektora na graničnim prijelazima koji pripadaju Republici Hrvatskoj.

"Naši poljoprivrednici su prinuđeni ići na granične prijelaze sa Srbijom i Mađarskom, jer je Granični prijelaz Gradiška ostao kao jedini na kojem možemo izvesti voće i povrće u Hrvatsku. Njihovi nadležni ništa nisu promijenili, režim rada inspektora je ostao isti, a subota i nedjelja su neradni", navodi Selimović.

Zbog ove situacije, koja je prošle godine relativno brzo riješena, bh. poljoprivrednici sada ostvaruju gubitke zbog transporta proizvoda i potrošnje potrebnog materijala za očuvanje kvaliteta voća i povrća.

(klix.ba)

U Austriji je, prvi put od maja, registrovan broj dnevno novozaraženih od korona virusa veći od 1.000.

U protekla 24 sata registrovano je ukupno 1.005 nova slučaja zaraze korona virusom.

Iako nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj, u bolnicama je broj kovid pacijenata povećan za pet.

Trenutno se u bolnici nalazi 205 kovid pacijenata, od kojih je 48 na intenzivnoj nezi.

Žarište zaraze je aktuelno Beč sa 287 nova slučaja, a potom slijedi Gornja Austrija sa 176, Donja Austrija sa 141 i Štajerska sa 102 novozaraženih.

Delta soj je doprinio snažnom povećanju broja novozaraženih, i neočekivanom "probijanju hiljadarke" prije jeseni.

Naime, austrijske vlasti su očekivale da će broj od 1.000 biti dostignut tek za mjesec dana, ali je rast proteklih dana pokazao da se Austrija brže kreće ka tom broju.

Za sada vlasti ne najavljuju nove mjere pošto broj kovid pacijenata u bolnicama u rastu ne prate broj novozaraženih.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalno ministarstvo zdravstva danas je dobilo od Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine odobrenje za korištenje kineskih vakcina Sinopharm, pola miliona, koje su dopremljene u našu zemlju prije šest dana, a koje je naručila Federacija BiH, potvrdio je za Faktor Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

Dodaje da će distribucija ovih vakcina prema kantonima krenuti naredne sedmice.

– Tek smo danas dobili od Agencije za lijekove BiH odobrenje za upotrebu Sinopharma. To znači da u narednoj sedmici počinje i njena distribucija, ali i drugih vakcina. Ono što je jako bitno reći, kantoni zajedno sa Federacijom prema određenim formulama dobijaju procentualno te vakcine. Kada govorimo generalno o procesu imunizacije, mi možemo reći da očekujemo da to bude puno bolje. Očekujemo da kantoni puno više ulože truda u približavanju značaja vakcinacije prema svakom stanovniku Bosne i Hercegovine, kroz promocije, kroz direktne kontakte porodičnih ljekara. Kroz decentralizaciju davanja vakcina, odnosno, vakcinalnih punktova koji bi trebali biti što više na terenu, da bude veća dostupnost svakom stanovniku da primi vakcinu – govori Čerkez i dodaje:

– To mogu biti domovi zdravlja i drugi prostori koji se proglase takvim mjestima uz svu sigurnost. Mobilni timovi mogu se formirati. To je nešto što stvara dostupnost svakom čovjeku da ima vakcinu na svom pragu. Prema tome, to je i naredbom jasno definirano, rečeno, da se proširi način imunizacije, da traje od osam do 20 sati, sedam dana, da ljudi koji rade imaju pristupa vakcinaciji. Potrebno je imati snažnu kampanju, a ona nije samo poziv: “Dođite da se vakcinišete”, nego znači približiti svakom stanovniku efikasnost vakcine.

(faktor)

Jutros oko 7:50 sati na magistralnom putu M17 Zenica – Žepče, na području Golubinje, dogodila se nova saobraćajna nesreća. Kako je radiju Zenit potvrđeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK, u sudaru su učestvovala dva motorna vozila. Policijske patrole su krenule na mjesto nesreće i uskoro se očekuje početak uviđaja. Saobraćaj je trenutno obustavljen.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na današnjoj sjednici usvojila je prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva i novom naredbom produžila epidemiološke mjere za još 14 dana, počevši od sutra 13. augusta.

Naredbom su preuzete epidemiološke mjere koje je donijela Vlada Federacije BiH, a odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe, predškolske ustanove, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sa nešto strožijim mjerama za rad ugostiteljskih objekata i obdaništa u ovom kantonu.

Prema informaciji Kriznog štaba, koju je Vlada usvojila s prijedlogom naredbi, epidemiološka situacija u ovom kantonu ocjenjuje se kao nepovoljna, budući da je u Federaciji BiH još uvijek na snazi epidemija, ali su epidemiološki parametri znatno povoljniji.

- Broj novih potvrđenih slučajeva u zadnjih sedam dana je 12, što čini kumulativnu incidencu od 3,3 na 100.000 stanovnika, što je nastavak trenda zadržavanja ove incidence na jako niskom nivou - navodi se u informaciji.

Kada je u pitanju imunizacija, do sada je zdravstvenim ustanovama isporučeno 81.756 doza vakcina, a utrošeno 59.743 doza. s obje doze vakcine vakcinisano je 21.663 građana ovog kantona.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić pozvao je građane da budu odgovorni i da se vakcinišu protiv virusa korona.

Naglasio je da je cilj masovne imunizacije, prema revidiranom Planu imunizacije, da se do kraja augusta dostigne stepen kolektivnog imuniteta od 60 posto, odnosno minimalno 70 posto prije oktobra.

- Moramo što prije steći kolektivni imunitet kako bismo spremniji dočekali mogući četvrti talas pandemije koji se očekuje na jesen - rekao je premijer Bašić.

Press služba ZDK

Ekonomska kriza, koja se nadovezala na onu zdravstvenu, ima brojna lica i nitko sa sigurnošću ne može tvrditi u kojem će se smjeru ona kretati. Dok su izvozni rezultati posljednjih mjeseci izvrsni, tako je i s uvozom, i to onih ključnih proizvoda, sirovina bez kojih se nešto ne može ni proizvesti. 

Vrijednost

Ranije je cijena prijevoza kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) stajala od 1500 do 2000 eura (oko 3 do 4 tisuće KM), a sada je oko 8 tisuća eura (16 tisuća KM). Ako se uzme prosjek da je vrijednost robe u jednom kontejneru 60 tisuća KM, ranije je udio troškova u prijevozu bio 7 posto, a sada je 30 posto. Osim višestrukog skoka cijene prijevoza robe iz Kine, u krizu su se umiješali nestašica brodskih kontejnera, nedavna blokada Sueskog kanala, pojačane kontrole i neizostavna pandemija koja ugrožava zdravlje i u dosta slučajeva pošalje cijeli radni kolektiv u karantenu.

Ovih dana gospodarstvenici razmatraju sve one opcije koje su im ugrozile poslovanje i razmišljaju o tome kako premostiti ove velike gubitke jer nekim tvornicama i veletrgovinama s novim cijenama i drastično skupljim prijevozom ne isplati se poslovati.

Tekstil, tehnika...

"Razgovara se o vraćanju cijene prijevoza na staro, ali tu ne odlučujemo mi, tu se razgovori vode na višim razinama između Kine i Amerike, ali i EU-a kao organizacije zemalja koja ima važnu ulogu, no još se ništa ne pomiče s mrtve točke, a vrijeme prolazi. Međutim, još jedan jak igrač dosta se pojačao i koristi ovaj “rat” velesila. Riječ je o Turskoj koja je novo tržište za raznovrsnu robu. Odatle dolaze u posljednje vrijeme i tekstil i poljoprivredni proizvodi te bijela tehnika i automobilska industrija. Kada se prevozi veća roba tankerima, ona od Istanbula, preko luke u Rijeci pa do raznih dijelova BiH dolazi od 18 do 20 dana",  priča nam gospodarstvenik o aktualnoj situaciji u kojoj se Turska počela isticati kao važan čimbenik.

Primjera radi, brodski prijevoz iz Kine čeka se 45 dana. I sve se više spominje Tursku koja bi mogla postati dobra zamjena za Kinu, barem dok se oni s jeftinijim opcijama prijevoza, ali i robe, koja je višestruko poskupjela, ne vrate na Balkan. 

(akta.ba)