Zbog izbora Trgovske gore za odlaganje nuklearnog otpada iz NE Krško, u Bosni i Hercegovini protestuju samo ekološka udruženja. Vlasti čak ni ne upozoravaju više Hrvatsku, a mnogi strahuju da je sve unaprijed dogovoreno.

Prije nekoliko dana u hrvatskim medijima se pojavila vijest da je gotovo 700 blokova sa otpadom iz nuklearne elektrane Krško krenulo put Trgovske gore, na granicu sa BiH, gdje bi bili uskladišteni. Opština Dvor u Hrvatskoj je prošle godine utvrdila prostorini plan u kojem je kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori označena kao buduće skladište radioaktivnog otpada niskog i srednjeg intenziteta, čije vlasništvo Hrvatska dijeli sa Slovenijom i koje mora uskladištiti do 2023.

Iako se ispostavilo da je vijest o početku prebacivanja otpada bila lažna, iz udruženja koja se bave zaštitom životne sredine u BiH poručuju da je bila smišljena, jer je stanovništvo uz rijeku Unu uznemireno a BiH ništa ne preduzima po tom pitanju.

„Smišljene provokacije”
“Takve provokacije imaju za cilj da slome otpor građana, da bi se stekao utisak da je to već gotova stvar. Iako daleko od gotovog, briga više je nerad bh. institucija. Koliko je diplomatija zakazala vidimo po tome što niti jedna zemlja nije otvoreno stala uz nas, tako da smo praktično prepušteni samovolji Hrvatske”, upozorava za DW Mario Crnković iz nevladine organizacije Green team, koja je od početka uključena u cijeli proces.

I zaista, BH diplomatija je u slučaju Trgovske gore pokazala da, ne samo da ne postoji, već da su ljudi koji su na ključnim mjestima, uglavnom nesposobni za bilo kakvu zaštitu, u ovom slučaju prirode – od entitetskih ministarstava, do Savjeta ministara, smatraju ekolozi. To, kako ističu, pokazuje i nedavna posjeta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala sva nesposobnost i nezainteresovanost vlasti za ovo pitanje.

“Ovo pitanje trenutno nije problematično, ali u budućnosti može da stvori veliki probem. Imamo dobre razgovore i dogovore, da će naši stručnjaci učestvovati u razgovorima u Hrvatskoj, kako bi se smanjio prisutni strah. Moj poziv Vladi Hrvatskke je da pokuša da pronađe drugu lokaciju”, rekao je prvi čovjek Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Plenkovićem.

No, odmah potom je Penković, u prisustvu Tegeltije, potvrdio ono što se znalo i ranije, da je kasarna Čerkezovac, već ranije izabrana kao lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i da se to po svemu sudeći, neće mijenjati.

“Vratiti Dubrovnikom”
Sa pravne strane gledano, smatra Vitomir Popović, član Pravnog tima iz BiH, država ne može mnogo da uradi, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska pripreme počela još prije nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremanju bivše vojne kasarne, uveliko traju. Iako postoji odluka Predsjedništva BiH od prije nekolio godina, da se ovo pitanje hitno riješi sa Hrvatskom, do danas je ostalo samo na apelima, za koje nisu imali sluha sa druge strane.

“Ukoliko Hrvatska ne uvaži naše zahtjeve, onda nam slijedi obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Druga mogućnost je da građani iz BiH podnesu tužbe protiv Hrvatske. Ona bi vjerovatno odbila to, tako da bi nakon toga bilo prostora da se tužbe podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Popović, navodeći da postoji i mogućnost reciprociteta, što bi bila zadnja opcija, u ovom trenutku možda najrealnija.

“Ukoliko se ne budu okanuli Trgovske gore, jednog dana mogu da dobiju nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj tački sa BiH. Jer ništa za nas nije manje vrijedan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta”, zaključuje Popović.

Opširnije OVDJE.

Skupština opštine Loznice donijela je u četvrtak odluku o stavljanju van snage odluke o donošenju prostornog plana grada Loznice od 29. jula 2021. godine, u kojem je bio i projekat Jadar, odnosno izgradnja rudnika litijuma kompanije Rio Tinto, a odluka je donijeta bez debate o toj temi, uprkos negodovanju pojedinih odbornika da se tome nije vodio pretres.

Predsjednica Skupštine opštine Loznica Milena Manojlović Knežević rekla je da je 46 odbornika glasalo za, od 54 prisutna odbornika, prenio je FoNet. Niko nije bilo protiv, ostali su bili uzdržani.

Odluka je donijeta, naglasila je Manojlović Knežević i istakla da se "dogovorila sa kim je trebalo da se dogovori" o načinu da se o toj temi ne vodi pretres. Podsjetimo, 29. novembra građani su protestovali u Loznici ispred skupštine grada, zahtijevajući povlačenje prostornog plana tog grada, kojim je bila predviđena izgradnja rudnika litijuma, a peticiju protiv prostornog plana u tom kraju potpisalo više od 5.000 ljudi, od ukupno 80.000 stanovnika.

Građani tog dijela Srbije, okupljeni u udruženja građana kao i opozicioni predstavnici i dio stručne javnosti, usprotivili su se izgradnji rudnika smatrajući da bi to imalo pogubne posljedice.

 Odbornici su predložili da se Skupština Loznice o tome izjasni i zatraži od Vlade Srbije da donese Uredbu kojim bi taj plan prestao da važi, ali su odbornici odbili da taj prijedlog stave na dnevni red sjednice, javio je FoNet.

Aktivista Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da odlukom Skupštine grada Loznice o stavljanju van snage prostornog plana u kojem je projekat Jadar nije riješen problem Rio Tinta u Srbiji, već je potrebno da Vlada Srbije poništi sve sporazume sa tom kompanijom i ukine svoju uredbu iz 2020. godine.

Jovanović je rekao da se Aleksandar Vučić ponaša kao malo dijete koje neće da primi "bocu, a onda primi sve odjednom" i da će učiniti sve i ispuniti sve zahtjeve samo da smiri situaciju do izbora. Odlukom Skupštine grada Loznica nije riješen problem Rio Tinta u Srbiji, zato ćemo se u subotu u 14 sati okupiti ispred Vlade Srbije i tražiti ukidanje i poništavanje svih sporazuma i obaveza kojim bi se Rio Tinto istjerao iz Srbije, rekao je Jovanović i naglasio da je potrebno da Vlada Srbije stavi van snage Uredbu o prostornom planu područja posebne namene za jadarit, koji je usvojen još 2020. godine.

Ovo nije kraj, nijedna normalna država ne prima u svoju kuću takvu kompaniju, osim Aleksandra Vučića, Ane Brnabić i Zorane Mihajlović. Nećemo stati dok to formalno-proceduralno ne završimo, zaključio je Jovanović a prenosi Glas Amerike.

Sud u Njemačkoj osudio je u četvrtak na doživotnu kaznu zatvora 31-godišnjeg muškarca koji je u februaru prošle godine automobilom uletio u masu na karnevalskoj proslavi u centralnoj Njemačkoj, prenosi Anadolu Agency (AA).

Regionalni sud u centralnom gradu Kaselu proglasio je Nijemca krivim po 89 tačaka optužnice za pokušaj ubistva.

Ulijetanje automobilom među ljude u Volkmarsenu, gradu sa oko 7.000 stanovnika, oko 280 kilometara jugozapadno od Berlina, dogodilo se na vrhuncu karnevalske proslave u Njemačkoj.

Niko nije smrtno stradao, ali je 90 ljudi povrijeđeno, od čega je 20 bilo hospitalizovano. Među gomilom je bilo i 26 djece.

Tužioci su optužili muškarca da je unaprijed planirao napad i postavio kameru u autu kako bi sve snimio. Muškarac, čiji identitet nije objavljen, tokom suđenja je odbio da svjedoči.

Sudije su donijele odluku da optuženi, koji je takođe osuđen po 88 tačaka za teške tjelesne povrede, snosi “posebno tešku odgovornost” za napad, što znači da neće imati pravo na automatski uslovni otpust nakon 15 godina, kao što je uobičajeno u Njemačkoj.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će saznati protivnike u trećem izdanju Lige nacija, a žrijeb iz švicarskog Montreuxa neće prenositi nijedna televizijska kuća u našoj državi.

Naime, trenutno niko nema prava za reprezentativne utakmice koje se igraju pod okriljem krovne Evropske nogometne organizacije, odnosno UEFA-e, piše Klix.ba.

Naime, trenutno niko nema prava za reprezentativne utakmice koje se igraju pod okriljem krovne Evropske nogometne organizacije, odnosno UEFA-e.

Trenutno je raspisan konkurs za prijenose utakmica u periodu od 2022. do 2028. godine, a odluka o tome ko će dobiti prava trebala bi biti donesena do kraja ove godine. Identična situacije je i u našem regionu.

Konkurs uključuje prava na utakmice Evropskog prvenstva 2024. i 2028. godine, kvalifikacije za oba ta takmičenja, evropske kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026. godine te tri izdanja Lige nacija – 2022/23., 2024/25. i 2026/27.

U ranijem četverogodišnjem periodu prava na utakmice Zmajeva imao je Sport Klub, odnosno Nova BH.

Podsjetimo, žrijeb grupa zakazan je za danas u 18 sati. Izabranici Ivayla Peteva nalaze se u drugom rangu Lige nacija i bit će nositelji svoje grupe. Nalazimo se u prvom jakosnom šeširu Lige B zajedno s Ukrajinom, Švedskom i Islandom i to su tri reprezentacije koje ne možemo izvući u grupi. S druge strane, mogući su dueli s dvije susjedne zemlje, pošto se Srbija nalazi u trećem jakosnom šeširu, a Crna Gora u četvrtom.

Liga B:

Šešir 1: Ukrajina, Švedska, Bosna i Hercegovina i Island

Šešir 2: Finska, Norveška, Škotska i Rusija

Šešir 3: Izrael, Rumunija, Srbija i Irska

Šešir 4: Slovenija, Crna Gora, Albanija i Armenija

Mečevi Lige nacija po grupama igrat će se od 2. juna do 27. septembra 2022. godine. Polufinali se igraju 14. i 15. juna 2023. godine, a finale 18. juna 2023. godine.

Prijenos večerašnjeg žrijeba grupa moći će se gledati na stranicama UEFA-e.

Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

"To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje", rekao je za "Nezavisne novine" Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja "Misli dobro", koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

"U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit", ističe Vukić.

U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

"Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže", rekao je Zolak za "Nezavisne novine".

Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način - što je lijek skuplji, marža je manja.

"Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže", rekla je Binakajeva za "Nezavisne novine".

Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

"Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove", tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja "Nezavisnih novina".

Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

(N.N.)

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, donijela Uredbu o novčanom iznosu penzije kao podrška penzionerima u Federaciji BiH.

Ovom uredbom, koju je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uređuje se isplata novčanog iznosa penzije za decembar 2021. godine korisnicima penzija Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji imaju prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Iznos na penziju se isplaćuje u svrhu poboljšanja materijalnog položaja korisnika penzije, a radi dodatnih troškova zdravstvene zaštite koji su nastali kao posljedica pandemije koronavirusa. Ukupna sredstva za provođenje ove uredbe osigurana su u Budžetu FBiH za 2021. godinu.

Novčani iznos od 50 KM isplaćuje se korisnicima penzija koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu ove uredbe.

Korisnicima prava na djeljivu porodičnu penziju pripada isplata djeljivog novčanog iznosa.

Novčani iznos isplatit će se petog januara 2022. godine, a u skladu sa odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sastavni je dio penzije za mjesec decembar 2021. godine.

Za provedbu ove uredbe zadužen je Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U obrazloženju Ministarstvo je navelo, uz ostalo, da je imajući u vidu otežan materijalni položaj penzionera u Federaciji BiH održano više sastanaka predstavnika Saveza udruženja penzionera u FBiH, Vlade FBiH i Federalnog zavoda PIO, te je dogovoreno donošenje uredbe na istim pravnim osnovama kao i u julu 2021. godine.

Tokom današnje sjednice, Vlada FBiH utvrdila je amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se riječi “realnog bruto društvenog proizvoda” zamjenjuju s riječima “bruto domaćeg proizvoda”, a koji je, obrazložilo je Ministarstvo, dogovoren na zajedničkom sastanku predstavnika Udruženja penzionera FBiH, Vlade FBiH i Federalnog zavoda PIO.

(klix.ba)

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ) predložio je kantonalnoj Vladi da donese set novih epidemioloških mjera koje bi se primjenjivale uoči i tokom predstojećih vjerskih blagdana i novogodišnjih praznika.

Ministar zdravstva i predsjednik KŠ dr. Adnan Jupić rekao je da su predložene mjere nešto "labavije" u odnosu na susjedne kantone, jer je do novogodišnje noći omogućeno okupljanje 50 osoba u zatvorenom i 100 na otvorenom prostoru, kako je propisano naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

KŠ je predložio da se organizatorima dočeka Nove godine omogući da 31. decembra te 01. i 02. januara okupe veći broj ljudi, nego što je propisano federalnom naredbom, i to do 150 u zatvorenom te 300 ljudi na otvorenom prostoru, poštujući pravilo VPT (vakcinisan, prebolovao, testiran).

-Mislim da će se ova mjera pozitivno odraziti na normalizaciju života te da će Vlada ZDK predložene mjere prihvatiti i donijeti odgovarajuću naredbu koja će biti na snazi 15 dana - rekao je ministar Jupić.

Naglasio je da statistički podaci ukazuju na to da se epidemiološka situacija popravlja, jer je broj oboljelih manji nego prethodnih sedam dana, 390 u odnosu na 553, ali da je broj smrtnih ishoda i dalje visok.

U zadnjoj posmatranoj sedmici umrlo je 32 osoba, što čini sedmodnevnu stopu mortaliteta od 8,91 na 100.000 stanovnika i ova vrijednost je viša u odnosu na prethodnu sedmicu (5,85).

Press služba ZDK

Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju, poručivši zemljama jugoistoka Europe da je proces proširenja i dalje živ.

Vijeće EU-a svake godine u prosincu usvaja zaključke o proširenju, ali to je prošle godine izostalo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko teksta, što pokazuje da je proširenje daleko od prioriteta Unije.

“Ovaj put imamo zaključke i oni zaista predstavljaju jednu snažnu poruku zemljama jugoistoka Europe i Turskoj. Smatramo da je to jako dobra vijest, koja potvrđuje da je proširenje i Proces stabilizacije i proširenja tu, da je i dalje živ te da države, koje poduzimaju reforme, mogu napredovati na europskom putu”, izjavila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova RH Andreja Metelko Zgombić.

U dijelu zaključaka koji govori o izbornoj reformi u BiH, na inicijativu Hrvatske spomenuta je i važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno, navodi Hina.

Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (gornji od dvaju zakonodavnih domova u FBiH) predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.

“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i ne-diskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci”, stoji u zaključcima.

Vijeće također ističe da nijedan zakonodavni ili politički korak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda učinio izazovnijom ili koji bi dodatno produbili podjele, ne bi trebao biti poduzeti.

“Vijeće ponavlja svoj poziv za uključivim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu…i poziva međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj posao i predstavi prijedloge reformi prije glasanje kako bi se poboljšao izborni okvir”, kaže se u zaključcima.

U dijelu koji govori o Srbiji, Vijeće poziva tamošnje vlasti da se “čvrsto posvete i promiču vrijednosti EU, kao i da snažnije naglase strateški cilj ulaska u EU te da proaktivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU-u, koji je glavni politički i gospodarski partner Srbije”.

Srbiju se poziva da ubrza reforme u području pravosuđa i temeljnih prava.

“Srbija treba nastaviti obraćati pozornost punom poštovanju temeljnih prava, uključujući zaštitu najranjivijih skupina, kao i na nediskriminacijski tretman nacionalnih manjina u Srbiji, posebice u području obrazovanja, uporabe manjinskih jezika, pristupa medijskim i religijskim uslugama na manjinskim jezicima te treba aktivno nastaviti istraživati i osuđivati zločine iz mržnje”, kaže se u zaključcima.

Također se ističe važnost suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, suradnja s Rezidualnim mehanizmom za ratne zločine te rješavanje pitanja nestalih osoba.

Srbiju se poziva da u potpunosti prihvati i provodi sudske odluke. “Ne bi smjelo biti u javnom prostoru potpore osuđenim ratnim zločincima niti glorificiranju ili negiranju zločina”, kaže se u zaključcima.

Što se tiče Sjeverne Makedonije, Vijeće očekuje da se pristupni pregovori otvore što prije. Međutim, u nacrtu zaključaka koji nije dobio potporu, stajalo je da bi pregovore trebalo otvoriti do kraja godine. Glavna prepreka za daljnji napredak Sjeverne Makedonije je Bugarska, čija je nova vlada ipak najavila povoljniji tretman svoga zapadnog susjeda, prenosi Hina.

(tntportal.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), udio sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu Bosne i Hercegovine iznosi 35,4 posto.

Najveću sivu ekonomiju u Evropi ima Kosovo 37,6 posto, u Sjevernoj Makedoniji ona iznosi 37,6 posto, u Crnoj Gori 37,5 posto.

Iz podataka MMF-a vidljivo je da je najniži nivo sive ekonomije u Austriji – 9,4 posto, a na sličnom nivou, odnosno 9,6 posto, su sive ekonomije Švicarske i Luksemburga.

Od ostalih zemalja bivše Jugoslavije, Srbija ima udio sive ekonomije u BDP-u od 33,5%, Hrvatska 34,2%, a Slovenija 27,7%.

Prosjek Europske unije je 22,9 posto.

“Velike sive ekonomije mogu iskriviti ekonomske pokazatelje, što će vjerovatno dovesti do pogrešne dijagnoze i pogrešnih izbora politike. Iako je prerano za procjenu učinka COVID-19 na europsku sivu ekonomiju, vlade moraju uzeti u obzir njegovu veličinu i prirodu kada osmišljavaju političke odgovore“, navodi MMF.

(indikator.ba)