Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona zaključio je da je epidemiološka situacija u ovom kantonu nepovoljna s dodatnim trendom pogoršanja, a na šta ukazuje i podatak Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) da je od 10. do 16. januara potvrđeno 1.873 novih slučajeva virusa korona te da je aktivno 3.080 slučajeva, što su višestruko veće brojke nego u prethodnom periodu.

-Ono što uliva nadu je činjenica da preovladava omikron soj virusa koji pokazuje puno blažu kliničku sliku, pa tako činjenicu da se bolnički kapaciteti više popunjavaju i da je nešto malo veći broj smrtnih slučajeva, ne prati povećan broj pozitivnih. Vjerujem da da ćemo s našim bolničkim kapacitetima i kvalitetan rad zdravstvenih radnika, u okviru kapaciteta koje imaju, izbjeći kolapse zdravstvenih ustanova i izaći iz ove teške situcije - rekao je ministar zdravstva i predsjednik KŠ-a dr. Adnan Jupić.

Naglasio je da nije zadovoljan stopom imunizacije stanovništva koja iznosi oko 43 posto, u šta je uključeno i 10-tak posto građana koji su vakcinisani u inostranstvu, a što nije dovoljno za sticanje kolektivnog imuniteta protiv virusa korona. Zbog toga KŠ insistira na dosljednoj primjeni epidemioloških mjera i kontroli od nadležnih policijskih i inspekcijskih organa.

KŠ je u tom smislu donio i preporuku da se nastava u drugom polugodištu u osnovnim i srednjim školama u ovom kantonu prolongira za sedam dana, tako da će se učenici, umjesto 24. januara, u školske klupe vratiti 31. januara.

KŠ je dao zeleno svjetlo da se Kantonalnoj bolnici Zenica i Općoj bolnici Tešanj u 2022. godini odobre sredstva za finansiranje testiranja na virus COVID-19, s obzirom na velike troškove koje po tom osnovu imaju ove zdravstvene ustanove. KBZ i OBT su samo u proteklih sedam dana izvršile 3.153 testiranja, od čega 1.853 antigenskih i 1.302 PCR metodom.

Ministar Jupić je rekao da je ovaj kanton ispunio sve obaveze u procesu izgradnje informacionog sistema za izdavanje jedinstvenog QR koda, te da centralnom bazom podataka upravlja Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

-Nadam se da će se vrlo brzo riješiti sa državnog nivoa i da će naši građani imati QR kodove, odnosno kovid pasoše koji će biti priznati u svim zemljama svijeta - rekao je Jupić.

Press služba ZDK

Doktor Dražen Erić prije četiri godine je otišao iz Bosne i Hercegovine. On je plastični hirurg i za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako iz države rođenja nije otišao da bi negdje drugo zaradio više.

“Što se tiče primanja, dobro smo živjeli. Iz Bosne smo otišli, jer nismo vidjeli perspektivu za sebe i porodicu, jer smo osjetili nesigurnost, nestabilnost zemlje, da se u proteklom periodu ništa nije mijenjalo, a neće ni u budućem“, navodi Erić, koji kao plastični hirurg trenutno radi u Kataru.

Erić tvrdi da je u zdravstvenom sistemu jedan od problema i taj što se „najbolji ljudi ne postavljaju za menadžere zdravstvenih institucija i ustanova, šefove, te načelnike klinika“.

”Pozicije dobijaju ako su u nekoj stranci. U zdravstvenim institucijama često ćete vidjeti da imate direktore koji imaju diskutabilne diplome, da nisu iz zdravstvene struke, već ekonomskih i, čak, pravnih oblasti i da su došli na tu poziciju, jer je njihov brat bio direktor, pa su oni tu bolnicu zauzeli kao svoju ličnu imovinu”, tvrdi Erić.

Naglašava kako to sve utječe na ”mladog čovjeka koji vidi da koliko god se trudili i radili, ipak nećete moći da dobijete ono što zaslužujete i u što ste uložili godine truda, rada i zalaganja”.

Kako zadržati mlade ljekare u BiH?

Prema informacija s kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH, kao jedna od institucija koje posreduju u zapošljavanju u inozemstvu, od 2013. do 2020. godine samo u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja.

Koliko im se pridružilo liječnika, u Agenciji ne znaju, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.

Tačne brojeve nemaju ni u strukovnim liječničkim komorama, jer određeni broj doktora napusti zemlju odmah po završetku studija, prije nego što uopće postane njihov član.

Da bi zadržali ljekare, vlasti u Doboju, gradu u sjevernoj Bosni i Hercegovini, su odlučili da ponude 20 stanova mladim ljekarima i specijalizantima. No, da bi dobili stan, vlast je postavila i uslove.

”Ako grad kupuje stambenu jedinicu oni (ljekari) će imati obavezu, prije svega prema građanima Doboja, najvjerovatnije da 20 godina ostaju u Doboju i da budu na raspolaganju”, kaže gradonačelnik Doboja Boris Jerinić (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

Stanovi će imati površinu do 90 metara kvadratnih. Svi ljekari zdravstvenih ustanova u Doboju bit će subvencionisani sa po oko 75 eura na ime kupovine parking-karti i u tu svrhu iz budžeta grada obezbijeđen je iznos do 25.000 eura. Sredstva su predviđena u budžetu za 2022. godinu.

Međutim, predsjednik sindikata zdravstva u dobojskoj bolnici Mladen Gostić smatra da se uslovljavanjem neće mnogo postići.

”To se vjerovatno odnosi na mlade ljekare, ali mislim da uslovljavanje nekoga da ostane ovdje 20 godina neće uspjeti. Ako se ne popravi stanje u zdravstvenom sistemu, prije svega primanja, mogu davati stanove kome hoće. Mislim i da nije ni pošteno da to budu samo ljekari. Nemam ništa protiv, lijepo je to, evo da pohvalim, ali šta je s ostalim kadrom. Ljekari ne mogu raditi sami”, naglasio je Gostić za RSE.

Predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske i hirurg u dobojskoj bolnici, Jovica Mišić, kaže da doktori iz Doboja većinom već imaju svoje stanove. Odluka dobojskih vlasti, smatra on, može privući jedino specijaliste van Doboja.

”Za par godina će u ovoj bolnici faliti pedijatara, pulmologa i, prije svih, opštih hirurga. Mladi doktori se ne prijavljuju za specijalizaciju iz hirurgije zato što je teška, a privatno ne možeš raditi bez tima, anesteziologa i moraš imati operacijsku salu koja je licencirana od ministarstva”, pojasnio je Mišić za RSE.

Šta kažu budući ljekari?

Pavao Planinić iz Čitluka, na jugu Hercegovine, uskoro će postati mladi liječnik. Kaže da je zanimljiva odluka vlasti u Doboju da stimulira ljekare da ostanu ili dođu raditi u taj grad. On osobno planira živjeti u gradu u kojem je rođen i raditi u tridesetak kilometara udaljenom Mostaru.

”Međutim, treba biti svjestan toga da naša zemlja, što se tiče materijalnih uvjeta, ne može parirati Njemačkoj. Ako će to biti jedina stvar koju ćemo gledati, svi liječnici će otići u Njemačku”, kazao je za RSE ovaj student šeste, završne godine studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

On ne isključuje mogućnost da će na neko vrijeme otići na edukaciju ili doškolovanje u inozemstvu.

”Međutim, osobno i dugoročno planiram ostati živjeti ovdje. Mogu reći da takve mjere, koje poduzmu vlasti, mogu biti poticajne za ostanak, u slučaju da se neko premišlja oko ostanka ili odlaska”, dodao je Planinić koji je i predsjednik je Studentskog zbora Medicinskog fakulteta te treći član Senata Sveučilišta u Mostaru iz reda studenata.

Dojma je, kaže, da većina njegovih kolega završne godine studija želi ostati u BiH, ”jer ima nekih stvari koje Njemačka ne može ponuditi, poput toga ostanka među ljudima koje poznaje.

Edukacija i napredovanje bitniji

Zdravstvo u BiH je u ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

U državi postoji ukupno 13 ministarstava zdravstva. Državno ministarstvo ne postoji, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ima ”koordinirajuću ulogu” u zdravstvu i zaduženo je, naprimjer, za komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) sa sjedištem u Mostaru, kazali su za RSE da nisu upoznati da u HNK postoji inicijativa besplatne dodjele stanova mladim liječnicima.

Ni dr. Boris Matić, predsjednik ”Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK/Ž” kaže da ne zna da je neka ustanova ili općina u tom kantonu nudila stanove mladim liječnicima. On se slaže da je osnovni problem mladih liječnika dobijanje posla i stan, te da je inicijativa iz Doboja za pohvalu.

”Međutim, to nije ništa novo. Pokušavali su na takve načine, koliko znam, i u Hrvatskoj, na otocima, isto tako zadržati liječnike. Ali, nisam baš nešto optimističan da je to jedina mjera koja može zadržati liječnika na određenom radnom mjestu”, kazao je ovaj liječnik u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za RSE.

S druge strane, dodaje, da bi neko ko se odlučio ostati i tražiti posao, te uzeti kredit na 20-30 godina, a onda mu ponude posao i besplatni stan pod uvjetom da radi u toj bolnici 20 godina, mogao prihvatiti takvu mjeru.

Istovremeno, on podsjeća da je odlazak ljekara iz HNK koliko-toliko zaustavljen nakon što je sa Vladom kantona potpisan 2018.godine kolektivni ugovor s kojim je poboljšan status medicinskih radnika, te da je sve završeno, tek, nakon protesta stotina doktora.

Međutim, dodaje, ugovor je istekao, i od prošle godine čekaju nove pregovore s Vladom HNK.

Osim financijske stabilnosti, Matić ističe da je doktorima iznimno važna mogućnost daljnjeg napredovanja i mogućnost edukacije.

”Usavršavanje je bitan segment koji vodi do bolje zdravstvene skrbi i njege za pacijente zbog čega liječnici i postoje”, naglasio je Matić.

Oko 140 kilometara južnije od Mostara, u Trebinju, imaju manjak zdravstvenih radnika.

Nikolina Mučibabić, portparol Bolnice u Trebinju, kaže za RSE da su zbog te činjenice u proteklih nekoliko mjeseci zaposlili osam mladih ljekara s biroa za zapošljavanje.

”Ljekari nam još uvijek ne odlaze u inostranstvo. Prioritet dajemo mladim ljekarima. Imamo nekoliko mladih specijalizantkinja koje su na porodiljskom i očekujemo njihov povratak na Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo. Očekuje se gradnja nove bolnice i onda ćemo biti u problemu i radit će se na zapošljavanju novog mladog kadra”, kazala je Mučibabić.

Poticaji za mlade u Sarajevu

Socijalna politika u entitetu Federaciji BiH zajednička je nadležnost tog entiteta i deset kantona. U entitetu Republici Srpskoj ovom oblasti upravlja entitetska Vlada, dok vlastite propise ima i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.

Budžet Kantona Sarajevo je u 2021. godini iznosio blizu 500 miliona eura, a u 2022. bi, prema nacrtu, trebao premašiti 560 miliona eura i veći je od dijela državnog budžeta iz kojeg se financiraju institucije BiH, naprimjer, Oružane snage i Granična policija BiH, a koji je u 2020. iznosio oko 510 miliona eura.

Posebnog programa dodjele stanova samo za liječnike u ovom kantonu nema, već postoji program ”poticajne stanogradnje za mlade”.

Iz budžeta je prošle godine izdvojeno oko 1,5 milion eura za mlade koji rješavaju stambeno pitanje. Nakon konkursa, svaku stambenu jedinicu kanton sufinancira do 12.500 eura. Program će, nakon usvajanja kantonalnog budžeta, biti nastavljen i u 2022. godini i na konkurs se mogu svi prijaviti.

U Strategiji prema mladima Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2023. godine navedeno je da čak 72 posto mladih živi u stanu ili kući, koji su u vlasništvu njihovih roditelja.

”Podrška mladim ljudima u rješavanju stambenog pitanja ključna je za osiguravanje njihove egzistencije, njihovo zadržavanje u BiH, a u konačnici i za povećanje nataliteta, jer će se rješavanjem stambenog pitanja mladi lakše opredjeljivati za osnivanje porodice i djecu”, naveli su iz resornog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KS).

Ovaj kanton ima u vlasništvu i više od 200 stanova kojima upravlja Fond KS za izgradnju stanova. Stanovi se daju na korištenje, a u iznimnim slučajevima i u vlasništvo različitim kategorijama, uglavnom bivšim borcima, porodicama poginulih boraca te drugim socijalno osjetljivim kategorijama.​

Bolnice duguju za zdravstveno osiguranje

U kakvim uvjetima rade medicinari u BiH govori i činjenica da je, prema podacima poreznih uprava u BiH, među najvećim dužnicima za doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje nekoliko kliničkih centara i bolnica.

Univerzitetski centar u Banjoj Luci, u entitetu Republika Srpska, dugovao je krajem 2020. godine blizu 38 miliona eura.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar dugovala je nešto više od 36 miliona eura, a Opšta bolnica u Konjicu, na jugu BiH, 6,5 miliona eura i među najvećim su poreznim dužnicima u entitetu Federacija BiH.

Sredinom decembra 2021. godine zdravstveni radnici u Konjicu su kolektivno prestali s radom. Zadnju, julsku plaću primili su u oktobru 2021., a onda je Porezna uprava blokirala račune Opće bolnice i Doma zdravlja u Konjicu zbog nagomilanog duga od oko 11 miliona eura.

Hercegovačko-neretvanski kanton je naknadno morao uplatiti dodatna sredstva kako bi se računi konjičkih zdravstvenih ustanova odblokirali.

Evropska unija (EU) započinje proces smanjenja miliona eura iz isplata Poljskoj kako bi pokrila kazne nametnute Varšavi zbog ignorisanja sudskog naloga da zatvori rudnik uglja, naveo je jedan zvaničnik u srijedu.

Evropski sud pravde prošle godine je donio presudu da Poljska treba da zatvori površinski kop smeđeg uglja u Turovu, pored granice sa Češkom. Donošenjem zabrane presudio je u korist češke vlade, koja se žalila da površinski kop odvodi podzemne vode iz sela na češkoj strani granice, a takođe uzrokuje zagađenje prašinom i bukom.

Sud je naredio Poljskoj da dnevno plaća kaznu od pola miliona eura sve dok je površinski kop rudnika aktivan.

Međutim, poljska vlada je odbila da zatvori rudnik, rekavši da je on ključan za radna mjesta i izvor energije u zemlji. Navela je da sud EU nema autoritet da nametne kaznu.

Portparol Evropske komisije Balazs Ujvari je u srijedu rekao na konferenciji za medije u Briselu da je krajnji rok za prvu isplatu Poljske istekao u utorak i da će Evropska komisija početi sa svojim "postupkom kompenzacije", javlja AP.

Prva isplata iznosi 15 miliona eura plus 30.000 eura zateznih kamata.

"Ono što Evropska komisija sada treba jeste da identifikuje odgovarajuće načine naplate kako bi se kompanzacija mogla realizovati", rekao je Ujvari.

Kada to učini, Komisija će obavijestiti poljska tijela i dati im najmanje deset radnih dana za komentar, prenosi Radio Slobodna Evropa. 

"I nakon toga, Komisija će odbiti dotični iznos od utvrđenog plaćanja", dodao je.

Poljska i Češka vlada vode razgovore u potrazi za rješenjem problema, ali još uvijek nisu uspjele da postignu dogovor.

Prošlog mjeseca opozvan je novi poljski ambasador u Pragu nakon što je kritikovao pristup svoje zemlje u sporu, navodeći da je s poljske strane bilo arogancije i "nedostatka empatije".

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da je 2021. jedna od sedam najtoplijih godina ikada zabilježenih, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz WMO-a je navedeno da je prosječna globalna temperatura zabilježena prošle godine bila 1,11 stepeni Celzijusa viša od prosječne temperature u predindustrijsko razdoblje.

Prosječna godišnja temperatura od 2015. bila je za najmanje stepen viša od predindustrijskog perioda.

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas napomenuo je da se očekivalo da će 2021. godine biti zabilježene niže temperature u odnosu na prethodne godine zbog uragana La Nina, međutim, 2021. je bila toplija od očekivanog.

Istakao je da će 2021. biti upamćena kao godina rekordnih temperatura sa 50 stepeni Celzijusa zabilježenih prošle godine u Kanadi.

Taalas je upozorio da će klimatske promjene donijeti sa sobom rizike vezane za vodu i razorne prirodne događaje koji mijenjaju svakodnevni život na svim kontinentima.

Svjetska meteorološka organizacija je u izvještaju o globalnoj klimi objavljenom u aprilu 2021. objavila da je 2020. jedna od tri najtoplije godine ikada zabilježene.

Od ponedjeljka 24. januara u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim epidemiološkim rizikom, bez ikakvih ograničenja i uslova ukoliko su vakcinisani s trećom (booster) dozom protiv covid-19.

Ovo je u srijedu navečer objavilo Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača.

U skladu s novom odlukom o ulasku u Austriju, 14 država i područja koje su do sada bile na listi zemalja s virusnim sojevima, izbrisane su sa te liste, javila je austrijska novinska agencija APA.

Među njima su, kako se navodi, i Danska, Nizozemska, Norveška i Velika Britanija, kao i 10 zemalja iz južne Afrike.

Dakle, za putnike iz cijeloga svijeta, ako su vakcinisani s tri doze vakcine – više nema nikakvog ograničenja pri ulasku u Austriju.

Kao razlog za promjenu Odredbe o ulasku u Austriju navodi se trenutna epidemiološka situacija u Austriji, koja je također postala zemlja visokog rizika za neke zemlje, među kojima je i Njemačka, s obzirom na dominirajući omikron virusni soj koronavirusa.

Novom odredbom, ulazak u Austriju dozvoljen je i svim osobama koje su vakcinisane ili su preboljele covid-19, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati (tzv. 2G+ pravilo).

Do sada je za putnike s liste zemalja i područja s virusnim varijantama i visokim epidemijskim rizikom vrijedilo pravilo da mogu ući u Austriju samo ako su vakcinisani s tri doze vakcine (2 doze + booster), protiv koronavirusa, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa.

Odredba o ulasku u Austriju, koja je bila ograničenog trajanja do 31. januara 2022. godine, produžuje se za daljnjih mjesec dana odnosno do kraja februara ove godine, piše u Službenom listu, prenose austrijski mediji.

Kantonalna bolnica u Zenici danas na svom Odjelu za Covid-19 ima 58 hospitaliziranih pacijenata, dok je u posljednja 24 sata u toj ustanovi preminuo jedan zaraženi pacijent, kazao je za Fenu direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

Deset je pacijenata, ističe Skomorac, smješteno na Odjelu intenzivne njege za Covid-19, a troje ih je priključeno i na respirator.

– Zadnjih dana raste broj hospitaliziranih pacijenata. Primili smo 14 novih pacijenata u zadnja 24 sata, ali, osim povećanja broja pacijenata na tom odjelu, imamo i problem s povećanim brojem zaraženih radnika naše bolnice.

Trenutno ih je 60-ak, ali je sreća pa nisu i sa težim kliničkim slikama. Međutim, to nam sve više pričinjava problem zbog organizacije posla. Oni ne mogu raditi, odnosno nalaze se na bolovanju – kaže Skomorac.

Opća bolnica Tešanj danas ima 20 hospitaliziranih Covid-pozitivnih pacijenata, ali u zadnja 24 sata nije bilo preminulih. Ukupno je tokom januara u toj bolnici preminulo četvero pacijenata koji su bili zaraženi koronavirusom, a što je, kazao je direktor OBT Omer Bedak, puno manje nego u nekim ranijim periodima u kojima je bilježen rast zaraženih i hospitaliziranih.

– U nekim prethodnim valovima ove pandemije, znali smo imati po četiri-pet preminulih u toku samo jedne noći. S obzirom da smo ne tako davno imali samo 10-ak pacijenata, ovo jeste povećanje, ali nije prijetnja u smislu tako velikog opterećenja naših kapaciteta.

Sretna je i okolnost da kliničke slike pacijenata nisu više tako teške, ali je zanimljivo da su, od ovih 20 pacijenata, njih sedmero vakcinisani. To je i još jedna potvrda svjetske statistike da Omikron soj u nešto većoj mjeri napada i vakcinisane osobe pa treba biti oprezan i pridržavati se propisanih mjera – upozorava Bedak.

Situacija se, dodaje, smirila i u susjednoj općini Usora, čiji se građani također liječe u OBT-u. Naime, trećeg dana ove godine Usora je imala 40 novozaraženih, a pri tome je pozitivno bilo čak 90 posto testiranih osoba. To je, za tako malu općinu, jako veliki broj i problem, jer su do tada na dnevnom nivou imali tek tri do četiri zaražene osobe.

Usora je, zbog toga, kao i Općina Žepče, donijela odluku da nastava za drugo polugodište, koje je u tim općinama počelo 10. januara, u osnovnim i srednjim školama starta on-line. Nastava u školama u te dvije lokalne zajednice odvija se po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, dok je drugo polugodište u Katoličkom školskom centru Sveti Pavao u Zenici počelo u ponedjeljak, 17. januara, ali su se đaci te zeničke osnovne škole i gimnazije vratili u školske klupe.

Nastava za učenike osnovnih i srednjih škola koje se obrazuju po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, počinje tek u naredni ponedjeljak, 24. januara.

(fokus.ba)

Obavještavamo sve poljoprivrednike, pravna i fizička lica, upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, da je članom 14. Pravilnika o upisu u Registar propisano da su sva poljoprivredna gazdinstva obavezna do 31.03.2022. godine, izvršiti ažuriranje podataka odnosno prijavu promjena na svom poljoprivrednom gazdinstvu kod općinske službe koja vodi Registar.

Ažuriranje podataka, odnosno upis promjena su dužni izvršiti i klijenti (udruženja, preduzeća, mjesne zajednice i dr.) koji ostvaruju ostale vrste podrški.

Upis u Registar kao i ažuriranje, odnosno prijava promjene podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i Registru klijenata je preduslov za ostvarivanje prava na novčane poticaje poljoprivredi u 2022. godini.

Pri dolasku u zgradu Općine Tešanj potrebno je pridržavati se propisanih epidemioloških mjera i obavezno nositi zaštitnu masku, a svoj dolazak najaviti pozivom na broj 032 653 915, kontakt osoba Tamara Turkić.

Sunningwell International Limited, kompanija koja bi zajedno sa Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC) trebala biti izvođač radova na izgradnji termoelektrane Ugljevik III, a čiji je investitor kompanija Comsar Energy u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova, potvrdila je da krediti kineskih  banaka neće biti dostupni za ovaj projekat , te da traže alternativne izvore finansiranja.

Da Kina više neće podržavati izgradnju novih termoelektrana na ugalj u zemljama u inostranstvu potvrđeno je od strane zvaničnika ove države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2021.godine. a ova odluka se odražava i na projekte vezane za ugalj u zemljama Zapadnog Balkana. Saopštenje kompanije Sunningwell izdato je kao odgovor na članak koji je organizacija Just Finance International objavila u časopisu The Diplomat, a u kojem se postavlja pitanje kako će se kineska posvećenost datom obećanju u stvarnosti provesti u praksi u zemljama Zapadnog Balkana.

"Uprkos prestanku finansiranja, te brojnim negativnim komentarima koji su pristigli u vezi procjene uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, pribavljanje dozvola za termoelektranu Ugljevik III još je u toku. Uzimajući u obzir sve okolnosti u vezi sa ovom investicijom koja je od početka nejasna, neizvjesna i u konačnici veoma štetna za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, apelujemo na Vladu Republike Srpske da realno razmotri sve negativne posljedice projekta i odbije izdavanje bilo kakvih dozvola“, rekla je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu. 

Koncesiju za izgradnju i rad elektrane vlasti Republike Srpske dale su 2013. godine kompaniji Comsar Energy. Međutim, projekat je sporo napredovao, a ekološke dozvole su dva puta poništene, 2017. i 2019. godine, nakon što su usvojene pravne žalbe Centra za životnu sredinu. Uprkos neuspjehu kompanije Comsar da izgradi elektranu, vlasti Republike Srpske su 2020. godine dozvolile da se projekat nastavi sa povećanjem kapaciteta od 100 MW, a u januaru 2021. godine produžili su period koncesije na 44 godine. U junu prošle godine uslijedila je vijest da je kompanija Comsar Energy potpisala ugovor o nabavci opreme i izgradnji termoelektrane Ugljevik III sa kompanijama Sunningwell International Limited i Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC).

Kako navodi Pippa Gallop iz međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network koja prati investicije javnih institucija i banaka širom svijeta, ovaj projekat je od samog početka zahvaćen kršenjem zakona.

“Komisija za koncesije RS je potvrdila da koncesionar nije ispunio svoje obaveze. Vrijeme je da se jednom zauvijek okonča ova šarada, da priznamo da elektrana neće biti izgrađena i da se okrenemo održivim oblicima obnovljive energije”.

Wawa Wang iz organizacije Just Finance International koja se zalaže za transparentnost i pravednu raspodjelu investicija na međunarodnom nivou, navodi da odluka kineskih banaka da više ne obezbjeđuju finansiranje projekta Ugljevik III pokazuje kinesko preispitivanje alternativa uglju za region. 

“Kina je od 2014. godine nastavila da samostalno obezbjeđuje kreditno finansiranje za nove projekte uglja na Balkanu, od kojih su druge finansijske institucije za zemlje u razvoju odustajali. Ostaje da se vidi da li je obećanje Kine dato 2021. godine da će okončati svoje prekomorske projekte na ugalj ozbiljno, posebno zato što kinesko državno preduzeće - CNEEC, izvođač projekta, i druga državna preduzeća nastavljaju da se bave problematičnim projektima uglja u jugoistočnoj Evropi i globalno. Kineska državna preduzeća moraju napustiti ove planirane projekte uglja kako bi se obećala da će imati istinski uticaj na uštedu klime”. 

Organizacije ovim putem još jednom apeluju na CNEEC i Vladu Republike Srpske da u skladu sa novonastalim okolnostima kao i ciljevima dekarbonizacije, u konačnici napuste štetne investicije za projekte na ugalj u Bosni i Hercegovini. 

(akta.ba)

Među kompanijama u Bosni i Hercegovini koje su u prvoj godini pandemije najbrže rasle najviše je onih koje se bave drumskim prevozom robe sa oko 6,25 odsto, a slijede ih one koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko sa oko 4,4 odsto.

"Nakon toga slijede djelatnosti apoteka sa 3,6 odsto, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, kojih je 3,13%, a na kraju je tu računarsko programiranje, koje predstavlja 2,97% brzorastućih kompanija", pokazuju podaci koje su realizacijom projekta "Brzorastuće kompanije u BiH" dobile "Poslovne novine" i bonitetna agencija LRC.

Dodaje se da su ovih pet djelatnosti najdominantnije u ukupnom broju brzorastućih kompanija u BiH.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, istakao je da je logičan slijed događaja da je prevoz robe na prvom mjestu, jer izvoz iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bilježi konstantan rast.

"Raniji vidovi prevoza, poput željeznica i drugih načina, otišao je u potpuno drugi plan i sve se okrenulo drumskom prevozu robe, te je logično da imamo i konstantan rast izvoza robe. Ono što upada u oči jeste da među prvih pet djelatnosti nema prerađivačke industrije i proizvodnih preduzeća koja se bave tom direktnom proizvodnjom. To je rezultat toga što preduzeća u ovim sektorima u svojim poslovima ne podrazumijevaju toliko brz rast, jer je njima sigurniji sporiji, ali stabilan rast", pojasnio je Blagojević.

Globalni trendovi su takvi da su uglavnom preduzeća u IT industriji najbrže rastuće kompanije, dok su kod nas tek na petom mjestu, što

Blagojević objašnjava time da kod nas mnogo ljudi radi za strane kompanije koje nisu ovdje registrovane.

"Sigurno je da je nekako u svijetu ovaj sektor brzorastuća grana, ali naši IT stručnjaci uglavnom rade za strane kompanije koje pripadaju stranim tržištima", kazao je Blagojević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, komentarišući podatak da su kompanije koje se bave računarskim programiranjem na petom mjestu najbrže rastućih kompanija u BiH, istakao je da u ovoj oblasti velike svjetske kompanije angažuju ogroman broj programera širom svijeta koji svoje usluge pružaju online i iz svojih država.

"Činjenica je da veliki broj programera iz Bosne i Hercegovine radi posredno ili direktno za određene svjetske kompanije. Oni jesu aktivni i njihova uloga jeste značajna, ali same kompanije se ne prepoznaju na našem tržištu te nemamo toliko domaćih brendova u ovoj oblasti koji su prepoznatljivi, kao što je primjer u Hrvatskoj", rekao je Gavran.

Istakao je da se kod nas najveći dio prevoza robe obavlja drumskim saobraćajem, a uspostava ovih kompanija je veoma brza i jednostavna te ovo može djelimično objasniti zašto kompanije iz ove branše najbrže rastu.

"Isto tako jedan od razloga bi mogao biti da je u ovom sektoru došlo do propadanja, gašenja ili objedinjavanja nekoliko firmi, tako da je ovo jedan novi vid u kojem nove kompanije veoma brzo rastu, ali faktički i nadomještaju neke rupe koje su nastale propadanjem drugih kompanija", naveo je Gavran.

Inače, pri izradi liste najbrže rastućih kompanija bilo je nekoliko strogih kriterijuma koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10%. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja finansijska izvještaja i to za 2018, 2019. i 2020. godinu.

"Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna, poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili avio-saobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha", zaključak je izvještaja.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)