Tradicionalni gračanički vašer u gradu Gračanica se održava  8. 9. i 10. novembra 2022.godine u centru grada, a zabavne igre na platou pored dvorane Bazen. Samo 8. novembra 2022.godine će se organizovati vašer – stočna pijaca na lokaciji „Stankove bare“ pored magistralnog puta u MZ Stjepan Polje.

Organizacija vašera je povjerena JP „KOMUS“ d.o.o. Gračanica, tako da sve informacije i rezervacije možete dobiti na telefon broj 035 706 680, a ostale aktivnosti za uplate u prostorijama JP „Komus“ d.o.o. na lokaciji pijace.

Organizacija parkiranja i naplate naknade za parking mjesta je povjerena „ORVI-COMERC“ d.o.o. Gračanica. Parkiranje autobusa iz drugih krajeva za vrijeme održavanja vašera će biti na lokaciji pored nove autobuske stanice u ulici Polje u MZ Gračanica.

”Molimo građane da u dane održavanja tradicionalnog gračaničkog vašera svojim postupcima ne dovedu do zagušenja saobraćaja, te da u svakom trenutku bude omogućen prolaz policijskom, vatrogasnom i vozilu hitne pomoći, te vozilima za održavanje čistoće u dane vašera“, stoji u objavi Grad Gračanica.

(Radio Gračanica)

Pored zgrade Gradske uprave Grada Gračanica jučer je instalirana prva javna električna punionica za električne automobile koja će biti dostupna i besplatna za sve građane.

Električnu punionicu su instalirali predstavnici Pro credit banke iz Sarajeva s kojom je Grad ostvario saradnju, a njena namjena će umnogome pomoći građanima i podstaći ih na kupovinu električnih automobila čime će doprinijeti zaštiti okoliša.

"Grad Gračanica se nastavlja razvijati na načelima energetske učinkovitosti i smanjenju emisije CO2 te povećanoj energetskoj sigurnosti", saopćiili su.

Volks banka i Raiffeisen banka u Njemačkoj planiraju da 1. decembra ukinu gotovinski promet u svim svojim poslovnicama. To bi moglo imati značajne posljedice u cijeloj zemlji.

– Uplate i isplate u poslovnici (šalter i bankomat) ubuduće više neće biti moguće – stoji u dopisu koji su klijenti primili od Raiffeisen banke.

Finansijska institucija koja pripada Volks banku potpuno obustavlja poslovanje s gotovinom za klijente.

Ovakav razvoj događaja vjerovatno ne iznenađuje većinu, jer se gotovinska plaćanja već godinama konstantno smanjuju. To je vidljivo i na bankomatima, ističu iz Raiffeisen banke, prenosi Bankar.me.

– Nedavno smo imali samo dvije posjete na sat – objašnjava izvršni direktor Raiffeisen banke Achim Brunner.

Broj podizanja gotovine bio je manji od deset dnevno u svim poslovnicama Raiffeisenbanke. Raiffeisen banka, kao dio Volks banke, sada očigledno izvlači svoje zaključke iz toga. Oprašta se od klasičnog modela poslovanja već 1. decemtra, kada zatvaraju sve poslovnice, a ostaje samo sjedište.

Iako je ovaj preokret do sada samo djelimičan, mogao bi da ima uticaja na druga područja Volksbanke.

Budući da se ponašanje klijenata značajno promijenilo posljednjih godina, Volks banka i Raiffeisen banka žele da preusmjere plaćanje u digitalni sektor.

Račun “OnlineOnly” već se nudi širom Njemačke, a savjeti se već daju putem telefona ili u savjetovalištima.

Cijena električne energije – izvoznog proizvoda na čijem je rastu Bosna i Hercegovina u proteklih gotovo godinu dana profitirala – naglo je pala.

Električna energija se u ponedjeljak na berzama prodavala gotovo 50 posto jeftinije od uobičajenih cijena posljednjih mjeseci. Jedan megavat sat struje na mađarskoj berzi HUPEK koštao je 109 evra, a prošlog ponedjeljka prodavao se za gotovo 200 evra. Slično je i na berzi IBEX u Sofiji, gdje je megavat sat 190 evra, a prije sedam dana cijena je bila 100 evra više.

Ovakvi trendovi rezultat su smanjene potražnje kompanije koje su suočene s velikim gubicima usljed visoke otkupne cijene električne energije i slijedom toga neisplativosti poslovanja stavile ključ u vrata.

Berzanska kretanja ohrabrila su zemlje u energetskoj krizi koje vjeruju da se stvari mogu pomaknuti nabolje. No, kažu kako su svjesni da ako sutra bude povećana potražnja za strujom, cijene će odmah porasti.

BiH je u protkelom periodu profitirala na rastu cijene električne energije, a samo za osam mjeseci izvoz je iznosio 824,1 milion KM, što je bezmalo isto koliko je BiH zaradila od izvoza u cijeloj prošloj godini (830 miliona KM).

Ovog dragocjenog strateškog energeta BiH je najviše izvozila u Srbiju i Hrvatsku.

Zahvaljujući dobroj situaciji sa električnom energijom BiH je bila pošteđena šokova koje su imale druge zemlje, a zahvaljujući mjerama ograničenja cijene velike troškove nisu imale ni kompanije ( povećanje do 20 posto).

(Indikator.ba)

U Zeničko-dobojskom kantonu, prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza penzionera ZDK, živi 2.500 penzionera koji su staž zaradili u prijeratnoj srbijanskoj firmi Minel koja je bila u krugu Željezare Zenica i čija maksimalna penzija ne prelazi 295 KM.

Dodaje kako je riječ o korisnicima koji imaju i više od 40 godina radnog staža, a koji neće biti obuhvaćeni najavljenim povećanjem najnižih penzija u Federaciji BiH.

– Kompletnu penziju su zaradili u ovoj beogradskoj firmi u bivšoj Jugoslaviji, dobro zarađivali, a sada im maksimalna penzija iznosi 295 KM. I oni ne podliježu povećanju najnižih penzija. Ne prepoznaju se kao takve, navodno nisu to penzije zarađene u Federaciji, a mi ogromne probleme imamo zbog toga. Ljudi nama dolaze, žale se, plaču. Žalosno je gledati čovjeka bijesnog ili uplakanog od 73 godine, a ne možete mu pomoći – govori nam Trakić.

Kaže kako su njihove penzije rezultat dogovora dvije države, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

– Ta njihova teška situacija se jedino može promijeniti u Parlamentu Federacije BiH, kao što su riješene srazmjerne penzije, gdje je dio penzije zarađen u Republici Srpskoj – rekao nam je Trakić.

Osvrnuvši se na povećanje najniže penzije, Trakić kaže kako se penzioneri bune što se povećavaju samo najniže, koje iznose 424 KM.

– Nisu svi penzioneri za to da se povećaju samo najniže penzije u Federaciji BiH. Penzioneri traže da se povećaju sve penzije. U najnižim penzijama je gro nezarađenih i oni ovim povećanjem stižu zagarantovane koje su zarađene sa punih 40 godina radnog staža, a koje su 495 KM – govori nam Trakić.

(ZB)

U Bosni i Hercegovini danas će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Prijepodne po kotlinama i uz riječne sa maglom i niskim oblacima. U Bosni novo naoblačenje tokom noći na četvrtak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između tri i devet, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 23, na jugu zemlje do 25 stepeni Celzijusova.

U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U kotlinskim dijelovima moguća je magla i niska oblačnost. Jutarnja temperatura oko pet, a najviša dnevna temperatura oko 22 stepena.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHZM) u Bosni u četvrtak pretežno oblačno prijepodne. Smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. U Hercegovini sunačanije. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između pet i 10, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 18, na jugu zemlje od 22 do 25 stepena.

U petak u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. Jutarnja temperatura zraka većinom između tri i devet, na jugu zemlje do 12, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 23 stupnja.

U subotu se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana sa kišom u zapadnim, sjevernim i sjeverozapadnim područjima. Jutarnja temperatura zraka većinom između šest i 12, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24 stepena.

Nacionalni robotički tim Bosne i Hercegovine okupljen oko CERIT-a – Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju učestvovao je od 13. do 16. oktobra na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FIRST Global Challenge u Ženevi, gdje su bili veoma uspješni i donijeli lijepe rezultate svojoj zemlji.

Naši robotičari su tokom četiri dana takmičenja imali intenzivne mečeve sa robotom, razgovore sa sudijama, prezentaciju projekta, ali i prelijepa druženja i razmjene kultura sa ostalim državama, a posebno s onima na Balkanu. Na ceremoniji otvaranja izašli su u tradicionalnoj bosanskoj nošnji sa zastavom Bosne i Hercegovine, saopćili su iz CERIT-a.

U robotičkom dijelu takmičenja nakon 3 dana intenzivnih mečeva i sarađivanja u alijansi sa ostalim timovima, od kojih je rezultat mnogo zavisio, naši reprezentativci plasirali su se na visoko 36. mjesto.

“Od ukupno 12 mečeva pobijedili smo u 8, a izgubili 3, te 1 izjednačen. Sami rezultat svakog meča uveliko je ovisio od alijanse, koju su činile još druge dvije države zajedno s nama. Tako da je bilo slučajeva da zemlje koje imaju dosta više poraza nego pobjeda budu plasirane među prvih 10 reprezentacija. Naš tim je jednom periodu takmičenja bio i na 19. poziciji. Ovakav dizajn robota je dobio nagradu ‘Safety award‘ zbog njegove sigurnosti i funkcionalnosti”, naglasili su.

Neke od ostalih nagrada bile su i nagrada Outstanding mentor za MSc. Anesa Hadžiomerovića, u domeni njegove izvrsnosti i ogromnog zalaganje za cijeli tim, kao i 2. mjesto za redoviti angažman i dobar sadržaj na društvenim mrežama.

Tim naših reprezentativaca je jedan dan takmičenja prezentovao svoj projekat pred panelom sudija iz različitih organizacija, poput XPRICE i FIRST Global-a, koje se zalažu za redukciju emisija ugljendioksida, te su na ovaj način učestvovali i u CNN-ovom dokumentarcu.

Ranije spomenuti projekat je ušao u finale sa ostalih 9 timova i bavi se smanjivanjem procenta C02 i sačuvanjem šuma u našem području, putem rane detekcije požara.

Uzimajući u obzir da je “Carbon Capture” tematika ovog takmičenja, na ceremoniji zatvaranja tim Bosne i Hercegovine je dobio specijalno priznanje sudija i pohvalu od strane glavnog naučnika i izvršnog direktora za klimatske promjene i energiju u XPRIZE Ph.D.Marcius Extavour za njihovu inovaciju Carbon Countermeasures, koja se tiče rane detekcije požara u cilju prevencije njegovog širenja.

Predstavljen je prototip proizvoda koji su izradili u CERIT-u, kao i način unapređenja.

“Ono što je bilo zanimljivo jeste čuđenje sudija kako državne institucije u Bosni i Hercegovini nisu zainteresovane za ovakav proizvod, a svake godine se borimo s požarima i samim tim gubimo enormno velike količine prirodnog bogastva, te se oslobađaju ogromne količine CO2 u atmosferu.

Dakle, BiH ima sjajnu budućnost u robotici, a ono što nam je potrebno su adekvatni uslovi za rad za bolje sutra u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

Sve u svemu, kako kažu, ovo je bilo jedno nezaboravno iskustvo za tim naših reprezentativaca koji su činili – Lejla Nuhić, Danis Mušić, Hana Juklo, Nizama Šuta, Sanjin Brajević, Armin Đidelija, Deni Ajanić i Anes Hadžiomerović, koji su se družili s timovima iz drugih zemalja, rezmjenili svoja iskustva te pomagali jedni drugima.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

ULF Kristersson, vođa Stranke umjerenih, u ponedjeljak će postati 35. švedski premijer. U manjinskoj vladi sjedit će ministri Demokršćana i Liberala, ali ključne glasove za opstanak ove desničarske koalicije u parlamentu daju Švedski demokrati, populistička, nacionalistička i islamofobna stranka s kojom do prije samo koju godinu nitko nije želio surađivati.

Švedska ne samo da je skrenula udesno nego je pod ručnom kočnicom u punoj brzini zaokretom pod 90 stupnjeva napustila višedesetljetni uglavnom socijaldemokratski smjer i krenula u potpuno neistražene političke vode. Ostvare li se najavljene temeljite i dalekosežne promjene koje je u petak predstavilo četvero stranačkih lidera - Kristersson, Ebba Busch, Johan Pehrson i Jimmie Åkesson - Švedska će kroz četiri godine postati bitno drukčija zemlja.

"Dobili smo mandat švedskog naroda na izborima i to shvaćamo vrlo ozbiljno. Zbog toga smatramo da je promjena ne samo neophodna nego i moguća. Nas četvero možemo ponuditi promjenu. Naša vlada bit će trostranačka i blisko će surađivati sa Švedskim demokratima u parlamentu", rekao je 59-godišnji Ulf Kristersson novinarima u petak ujutro.

Desničari iz Švedskih demokrata su najveći dobitnici izbora iako nisu u vladi

Unatoč njegovoj središnjoj poziciji pred mikrofonom, nema nikakve sumnje tko je zapravo novi gazda švedske politike i najveći dobitnik rujanskih izbora. Samouvjerenim i rezolutnim nastupom pred medijima i govorom tijela, lider Švedskih demokrata Jimmie Åkesson jasno je stavio do znanja da se bez njegova blagoslova u Švedskoj od sljedećeg tjedna više neće moći donijeti nijedna ključna odluka.

Unatoč tome što ostali partneri njegovu stranku ipak nisu pustili u vladu, Åkesson je sa svojih 20.5% glasova na izborima osigurao snažan utjecaj na koalicijsku politiku i odlučivanje, kako u parlamentarnim odborima tako i u ministarstvima. Švedski demokrati tako će imati poseban ured u vladi sa svojim stranačkim predstavnicima, koje neki sarkastično nazivaju Jimmiejevim komesarima.

Da je Åkesson od Kristerssona i ostalih partnera zapravo tražio i očekivao još više nego što je u konačnici dobio, govori i to što je predstavljanje koalicijskog sporazuma novinarima otvorio ovim riječima: "Radije bismo vidjeli većinsku vladu u kojoj bismo i sami sudjelovali."

S druge strane, ozbiljno lice vođe Liberala Johana Pehrsona i dvosmislene izjave njegovih stranačkih suradnika svjedoče o mukotrpnim pregovorima i još težim ustupcima koje su morali prihvatiti kako bi pronašli zajednički jezik s ekstremnom desnicom.

"Ovo je težak dan. Ne može se reći da će ovo biti liberalna politika, ali to je cijena koju plaćamo da bismo vladali u koaliciji s velikom nacionalističkom strankom. Nema mjesta zabrinutosti da će doći do ukidanja demokracije, ali mnoge vladine odluke mogle bi biti puno dalekosežnije nego što sam očekivao", rekao je Jan Jönsson, vođa Liberala u glavnom gradu Stockholmu.

Predstavljene velike reforme, stižu velike promjene

U petak su tako predstavljene reforme u sedam područja, a to su: zdravstveni sustav, klima i energija, kriminalitet, migracije i integracija, školstvo, razvoj i financije kućanstva. Liberalne reforme svode se na zaštitu prava na pobačaj ustavnim zakonom, više sati švedskog jezika i matematike u školama te bolju skrb o učenicima s poteškoćama u učenju. U svemu ostalom, posebice u poglavljima kriminaliteta te migracija i integracija, vidljiv je snažan utjecaj Švedskih demokrata.

Švedska, dakle, više neće biti zemlja otvorena pridošlicama, kako izbjeglicama tako ni ekonomskim migrantima. Prema željama Švedskih demokrata, broj azilanata koje će Švedska primiti u okviru raspodjele unutar Europske unije bit će smanjen na 900 godišnje, a njihova će prava biti spuštena na minimum koji propisuje EU.

Moguće je čak da će Švedska, po uzoru na Dansku, azilante prvo slati u posebne centre unajmljene u trećim zemljama, poput Kosova ili Moldavije, a tek po pozitivnom rješavanju njihovih zahtjeva puštati u zemlju.

Azilantima i ostalim imigrantima prijeti deportacija već i zbog "neprihvatljivog ponašanja", što god to značilo. Osim batine, azilantima se nudi i mrkva u vidu financijskog poticaja da se dobrovoljno vrate u rodnu zemlju.

Otežat će se i dolazak ekonomskih emigranata, posebice onih slabije obrazovanih, te postrožiti uvjeti za stjecanje švedskog državljanstva, koje je trenutačno prilično jednostavno ishoditi - praktički jedini uvjet je pet godina legalnog boravka. Svim imigrantima bit će također ograničene socijalne beneficije, poput porodiljne naknade, dječjeg doplatka ili tumača prilikom posjeta liječniku, dok ne postanu švedski državljani.

20 posto švedskih građana rođeno u inozemstvu

Treba imati na umu da je 20 posto švedskih građana rođeno u inozemstvu, a još najmanje pet posto ima roditelje koji su rođeni u inozemstvu.

Velike promjene dogodit će se u pravosudnom, zatvorskom i policijskom sustavu, što nije nimalo čudno s obzirom na drastičan porast broja smrtno stradalih u oružanim obračunima kriminalnog podzemlja posljednjih godina.

Tako će se vjerojatno kriminalizirati sama pripadnost organiziranim klanovima i olakšati deportacija počinitelja teških kaznenih djela ako nisu švedski državljani. Bit će uvedena i zabrana dolaska u određena gradska područja za osuđene prijestupnike, koja može potrajati i do 10 godina.

Policiji će biti omogućeno provoditi racije mimo sumnje u počinjenje kaznenog djela. Među ostalim, planirano je intenzivno širenje kazneno-popravnih ustanova te zabrana prosjačenja.

Promjena u energetskoj politici

Utjecaj Stranke umjerenih i Demokršćana vidljiv je u najavi smanjenja poreza, ponovnom puštanju u pogon dvaju zatvorenih nuklearnih reaktora, izgradnji novih nuklearki te promjeni klimatskih ciljeva sa "100% obnovljivo" na "100% nefosilno".

Švedska je godinama, uglavnom tijekom socijaldemokratskih vlada, gasila nuklearne reaktore i njihov broj s 12 smanjila na šest. Unatoč tome, Švedska je tijekom 2022. godine postala najveći izvoznik električne energije u Europi. Njena je visoka cijena rezultat stanja na europskom tržištu energenata, a ne manjkave proizvodnje.

Nadalje, Švedska je dugo bila poznata kao iznimno velikodušna prema potrebitima, dajući čak jedan posto vlastitog BDP-a (oko 5.5 milijardi eura) kao pomoć zemljama u nevoljama, kao što su Irak, Afganistan i Sirija. Pod novom vladom pomoć će biti smanjena na 0.85 posto BDP-a.

U sporazumu je prilično šturo i maglovito predstavljena i fraza "novog medijskog okruženja". Neki analitičari smatraju da se iza toga možda krije udar na javni medijski servis, koji su Švedski demokrati najavili još prije izbora. Naime, njihov je cilj normalizacija vlastite protuimigrantske i islamofobne politike i retorike, kako bi onemogućili da ih itko više u javnom prostoru naziva rasistima i fašistima.

Koalicijski sporazum na 62 stranice

O svim spomenutim točkama četiri koalicijska partnera potpisala su sporazum na 62 stranice, za koji tvrde da je najdetaljniji i najsveobuhvatniji u švedskoj političkoj povijesti. Iz napisanog je, k tome, lako zaključiti da su za najveće švedske probleme uglavnom krivi stranci, ponajprije oni s Bliskog istoka i roga Afrike. Sporazum je dobio naziv Ugovor iz Tidöa, prema dvorcu iz 17. stoljeća u kojem je utanačen.

Četvorka je za potpuno ispunjavanje ciljeva predstavljenog programa zatražila 12 godina ili tri mandata. Kad bi Kristerssonu uspjelo ostati na dužnosti 12 godina, postao bi švedski premijer s drugim najdužim neprekinutim mandatom nakon Tagea Erlandera (od 1946. do 1969.). Međutim, izborna prednost desne koalicije od samo 40-ak tisuća glasova (na 7.5 milijuna birača) i samo tri glasa više u parlamentu (176 prema 173) ukazuje na to da će jedno od njenih glavnih obilježja biti nestabilnost.

Već u petak poslijepodne nekoliko je liberalnih parlamentarnih zastupnika najavilo kako ne kani podržati neke izrazito restriktivne dijelove sporazuma poput zabrane prosjačenja ili ograničavanja usluga tumača strancima.

Stoga nema sumnje da je pred Kristerssonom grčevita i neizvjesna borba za očuvanje koalicije gotovo dijametralno suprotnih stranaka.

O njemu i eventualno neposlušnim Liberalima ovisi u kojoj će mjeri Åkesson uspjeti Švedsku približiti svom političkom idealu - Orbanovoj Mađarskoj.

(index.hr)

U Njemačkoj, jednoj od najbogatijih država svijeta, je svaki šesti građanin na rubu siromaštva. Poskupljenje plina, struje i hrane predstavlja potpuno novi izazov za ovu zemlju.

Beskućnici koji spavaju na ulici, majke koje se odriču obroka da bi bilo više za djecu, umirovljenici koji u kontejnerima traže plastične boce. Iako je Njemačka jedna od najbogatijih zemalja svijeta, 13, 8 milijuna njezinih stanovnika su na rubu siromaštva ili žive u neimaštini. Ovo su podaci iz aktualnog godišnjeg izvještaja o siromaštvu njemačke krovne organizacije dobrotvornih udruga koje se angažiraju u socijali i zdravstvu (Deutscher Paritätischer Wohlfahrtsverband). A njemačka Vlada u svom izvještaju o siromaštvu pak konstatira sve veći jaz između bogatih i siromašnih.

To ne znači da ljudi u Njemačkoj umiru od gladi ili hladnoće jer im nitko ne pomaže, ili da umiru od bolesti jer nemaju pristup medicinskoj njezi. U sociologiji postoji razlika između apsolutnog siromaštva, kada ljudi ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, i relativnog siromaštva, koje se mjeri prosječnim životnim okolnostima jednog društva.

Neravnomjerna raspodjela bogatstva i siromaštva

Na svjetskoj listi Njemačka je po bogatstvu prošle godine bila na dvadesetom mjestu. Kriterij je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika. U Njemačkoj on iznosi 50.700 američkih dolara. Na prvom mjestu je Luksemburg sa 136.000 američkih dolara po glavi stanovnika. Deset najsiromašnijih zemalja svijeta nalazi se u Africi, a najsiromašnija zemlja je Burundi s 270 američkih dolara bruto domaćeg proizvoda godišnje po glavi stanovnika.

Siromaštvo – pitanje definicije

Dok u najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi obično žive u apsolutnom siromaštvu, ljudi u Europi su u pravilu pogođeni relativnim siromaštvom. Oni moraju izaći na kraj s bitnim materijalnim ograničenjima. U Europskoj uniji je ugrožen siromaštvom ili je siromašan onaj tko ima manje od 60 posto prosječnog dohotka mjesečno na raspolaganju. A tko raspolaže s manje od 50 posto prosječnog dohotka je vrlo siromašan.

Prema tim kriterijima, u Njemačkoj su siromašni samci koji primaju manje od 1.148 eura mjesečno, samohrane majke s malim djetetom koje imaju manje od 1.492 eura na raspolaganju te roditelji s dvoje djece ako imaju primanja ispod 2.410 eura.

Siromaštvo unatoč socijalnoj državi

Njemačka se definira kao socijalna država. Tko ne može naći posao ili nije u stanju raditi, a nema druge prihode, dobiva osnovnu socijalnu pomoć. Ta je pomoć namijenjena pokrivanju troškova života, a troškove stanarine, grijanja, tople vode i zdravstvenog osiguranja preuzima država. 2020. je u Njemačkoj pomoć dobivalo 5,3 milijuna ljudi.

Samci i samohrani roditelji dobivaju 449 eura mjesečno, od čega moraju platiti hranu, odjeću, higijenske potrepštine, internet, telefon i struju. Ako dva primatelja pomoći žive u zajednici, onda svaki od njih dobiva po 404 eura. Za svako dijete, ovisno o uzrastu, dobiva se između 285 i 376 eura.

Koliko je čovjeku potrebno za život?

Organizacije koje pomažu siromašnima stalno navode da osnovno socijalno osiguranje ne sprečava siromaštvo i nije dovoljno za istinsko sudjelovanje u društvenom životu. Vlada od 2023. godine namjerava povećati pomoć. Tada će osnovna pomoć iznositi 502 eura. Sociolog koji se bavi temom siromaštva Christoph Butterwegge smatra da to neće biti dovoljno. On procjenjuje da je 650 eura minimalan iznos koji bi jamčio „dostojanstven život” i normalnu, zdravu ishranu.

Iznos socijalne pomoći je zaista rezultat tijesne računice. Za hranu se računa pet eura dnevno po osobi. „Zato siromašna domaćinstva često kupuju manje hrane ili kupuju namirnice lošije kvalitete”, kaže se u prošlogodišnjoj analizi zaklade Heinrich Böll. Ova zaklada, bliska Zelenima, u tom kontekstu upotrebljava izraz siromaštvo ishrane.

I umirovljenicima je teško

Inflacija pogoršava stvari pa su ugroženi i oni kojima do sada nije bila potrebna pomoć. Sve je više ljudi koji ne mogu platiti povećane cijene kruha, mlijeka, povrća i voća. To se vidi i na 960 mjesta u Njemačkoj na kojima organizacija Tafel sakuplja i dijeli namirnice koje su upotrebljive, ali bi im uskoro istekao rok trajanja. Godine 2020. je ove usluge koristilo 1,1 milijuna ljudi, a u međuvremenu ih je dva milijuna.

Siromaštvo sve više pogađa starije ljude. Mirovine su premale – čak i poslije više desetljeća rada. Žene su više pogođene od muškaraca, budući da su češće radile skraćeno radno vreme, a i bile su slabije plaćene. Jedno istraživanje zaklade Bertelsmann predviđa da će 2036. oko 20 posto umirovljenika biti pogođeno siromaštvom u starosti.

Skriveno siromaštvo

Doduše, umirovljenici kojima je mirovina mala mogu zatražiti pomoć iz osnovnog socijalnog osiguranja, isto kao i ljudi koji rade, ali su im primanja ispod određene granice ili rade na pola radnog vremena jer podižu djecu. Mnogim ljudima je neugodno tražiti pomoć. Rezultati različitih istraživanja pokazuju da skoro dvije trećine onih koji bi imali pravo na dodatnu socijalnu pomoć zbog srama to ne čine. Umirovljenici pokušavaju radije naći neki posao, barem po nekoliko sati ili jedan dan u tjednu. Drugi pak skupljaju plastične boce u kontejnerima da bi zaradili poneki euro.

U Njemačkoj raste i broj građana koji rade, ali im plaća nije dovoljna za pokrivanje osnovnih potreba. Doduše, minimalna satnica je nedavno povećana na 12 eura, što znači da samac koji radi puno radno vreme ima na raspolaganju 1.480 eura. Nominalno je to iznad granice siromaštva, ali inflacija obezvređuje taj iznos. Taj je problem dobro poznat i studentima. Ako žive od studentskog kredita, on iznosi maksimalno 934 eura mjesečno – uključujući i subvenciju za stanarinu i zdravstveno osiguranje. To je znatno ispod relativne granice siromaštva u Njemačkoj.

Nema poboljšanja na vidiku

Njemačka vlada će potrošiti 200 milijardi eura za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Ali time neće ni izbliza biti pokriveni svi dodatni troškovi, a prema predviđanjima stručnjaka, inflacija ostaje na visokoj razini. To će osjetiti prije svega oni koji nemaju financijske rezerve ili ušteđevinu, piše Deutsche Welle.