U BiH živi 1.149 osoba koje imaju 100 i više godina, od čega je 329 muškaraca, te 820 žena, potvrđeno je iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Kako naglašavaju iz IDDEEA, najviše stogodišnjaka, njih 195, živi na teritoriji grada Sarajevo, a od toga je 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

BiH tu nije jedinstvena - kada je riječ o životnom vijeku, po riječima stručnjaka, i u Evropi je razlika pet do šest godina u korist žena. U nekim zemljama svijeta, poput, recimo, Japana, ta razlika je i veća.

Štaviše, prema dostupnim podacima, posljednji popis u BiH pokazao je da je među osobama starosti do 48 godina više muškaraca.

Međutim, nakon navršene 48. godine po brojnosti prednjače žene. Što je populacija starija, sve veći je procenat dama u odnosu na muškarce. Recimo, iznad 85 godina starosti dolaze dvije žene na jednog muškarca.

Stručnjaci ističu da je duži vijek žena u odnosu na muškarce uobičajena pojava u cijelom svijetu, te da postoji više faktora koji na to utiču.

"Kao prvi faktor možemo navesti biološki. Iako su muškarci fizički jači pol, žene su fiziološki otporniji pol, tako da mnoge bolesti koje napadaju muškarce ranije, žene napaju znatno kasnije. Samim tim je smrtnost ženske populacije manja u odnosu na smrtnost muške populacije", rekao je za "Nezavisne" Aleksandar Majić, demograf.

Pored biološke komponente, na ovakvu statistiku, između ostalog, utiče i faktor rizika. Recimo, po riječima našeg sagovornika, muškarci su mnogo skloniji konzumaciji alkohola, duvana, opijata i tako dalje, a što je jedan od faktora koji utiču na kraći životni vijek.

"Naravno, u ovaj kontekst možemo da dovedemo i nasilne smrti, kao što su, recimo, povrede na radu. Znamo da muškarci rade teže fizičke poslove. Osim toga, kada je riječ o ubistvima i samoubistvima, na jednu umrlu ženu 'idu' četiri muškarca. Takođe, i saobraćajne nesreće su četiri puta učestalije kod muškog pola u odnosu na ženski", istakao je Majić.

Zanimljivo je da raste broj bh. građana s navršenih stotinu i više godina, pa ih je tako u proljeće 2019. bilo 850.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna starost umrlih u BiH u 2019. iznosila je nešto više od 74 godine. Žena koja je umrla 2019. godine u prosjeku je imala oko 77 godina, a muškarac oko 71 i po godinu.

(N.N.)

Iako su putovanja još uvijek uveliko pod utjecajem pandemije i ograničenja koja je donijela, mnogi se nadaju kako će masovna vakcinacija dovesti do popuštanja mjera i da će se život vratiti u normalne tokove.

Velika Britanija je do danas već cijepila preko 15 miliona osoba, a SAD dnevno cijepe oko 1,6 miliona svoje populacije.

U međuvremenu, Danska je jedna od zemalja koja je najavila uvođenje takozvanog Covid pasoša do kraja februara, koji će služiti kao dokaz da se osoba koja ulazi u zemlju vakcinisala protiv Covid-19.

Mnoge druge zemlje razmišljaju o uvođenju sličnih mjera, a CNN je istražio koje su to destinacije koje već planiraju otvaranje svojih granica za turiste.

Cipar – je u decembru prošle godine postala prva zemlja koja je najavila otvaranje granica za putnike koji su cijepljeni protiv Covid-19 bez potrebe odlaska u karanten.

Turisti koji prilože dokaz da su primili obje doze vakcine moći će ući u zemlju bez negaativnog testa na korona virus.

Ovo će se vjerovatno odnositi samo na one koji dolaze iz zemalja s liste takozvanih sigurnih destinacija, koja se redovno ažurira. Cipar već ima dogovor s Izraelom o putovanjima bez ograničenja između dvije zemlje.

Najavljene mjere još uvijek nisu službeno potvrđene a trenutno je za ulazak na Cipar potrebno priložiti negativan PCR test ne stariji od 72 sata, a zatim provesti 14 dana u izolaciji.

Estonija – nije ukinula pravila karantena samo za građane Europske unije već i za one iz drugih zemaalja koji pruže dokaz da su prebolovali Covid-19 unazad šest mjeseci.

Ova zemlja također prihvata goste koji su primili vakcine protiv Covid-19, i to ne samo one odobrene u EU nego svih devet proizvođača u svijetu.

Bit će prihvaćene samo potvrde o vakcinaciji na estonskom, ruskom ili engleskom jeziku, a posjetitelji koji su prethodno prebolovali Covid-19 morat će dostaviti doktorsku potvrdu kao i svjež PCR test kao dokaz da se nisu opet inficirali.

Trenutno za ulazak u Estoniju potrebno je provesti deset dana u izolaciji osim za europske zemlje koje su trenutno na listi zemalja niskog rizika, kao što su Island, Norveška i Bugarska, te negativan PCR test ne stariji od tri dana.

Gruzija – također najavljuje ukidanje ograničenja za one koji su cijepljeni protiv Covid-19.

Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje je nedavno najavilo da svi putnici koji su primili obje doze vakcine mogu u Gruziju ući bez negativnog PCR testa.

Oni koji se nisu cijepili moraju dostaviti negativan PCR test ne stariji od 72 sata, a trebaju se i retestirati tri dana po dolasku u Gruziju “na svoj trošak”.

Za one koji dolaze iz Velike Britanije postoji i pravilo obavezne 12-dnevne izolacije po dolasku.

Island – će otvoriti granice za sve cijepljene putnike iz Europske unije, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske od 1. maja bez obaveze prilaganja negativnog PCR testa ili obavezne izolacije.

Posjetitelji koji osiguraju potvrdu o cijepljenju na islandskom, danskom, norveškom, švedskom ili engleskom jeziku, dokazujući da su primili dvije doze jednog od tri glavna cjepiva Covid-19, bit će izuzeti od graničnih ograničenja.

Međutim, oni koji predoče “nevaljani” dokument morat će “proći dvostruko testiranje s karantenom između dva testa”, upozorile su islandske vlasti.

Island će svojim građanima izdavati “digitalne pasoše” kao dokaz o vakcinaciji, kako bi im olakšali kretanje u druge zemlje.

Što se tiče putnika koji nisu cijepljeni, oni će po dolasku na Island morati uraditi Covid test, potom provesti pet-šest dana u izolaciji i onda uraditi i drugi test.

Poljska – dozvoljava ulazak svim putnicima iz EU bez odlaska u obavezni desetodnevni karanten, “na osnovu potvrde o vakcinaciji protiv Covid-19”.

Ova europska zemlja je ukinula ograničenja za sve one koji prime obje doze vakcine još krajem decembra prošle godine.

Oni koji prilože negativan PCR test ne stariji od 48 sati pri ulasku u zemlju također neće biti podvrgnuti bilo kakvim ograničenjima.

Rumunija – je još jedna europska zemlja koja dozvoljava ulazak onima koji prime obje doze vakcine protiv Covid-19, a ti putnici neće morati ni u karanten.

Pri ulasku, potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, a druga doza mora biti primljena barem deset dana prije dolaska u Rumuniju.

Trenutno, svi putnici sa “žute liste” zemalja, tačnije onih visokog epidemiološkog rizik, koji dolaze u ovu europsku zemlju moraju u ubavezni 14-dnevni karanten. Oni koji prilože negativan PCR test ne stariji od 72 dana, porovest će u izolaciji deset dana.

(N1)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.02.2021.(srijeda) i 18.02.2021.(četvrtak) zbog planskih radovana elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 17.02.2021.(srijeda):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Dubalj br.1186, od 10:30 do 14:30 sati
2.Trafo područje Hrustička br.1079 - naselja Miljanovci i Hrustička, od 12:00 do 13:30 sati
Dana 18.02.2021.(četvrtak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Marin Han br.1051, od 08:30 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ulazak u Sloveniju od danas će biti moguć bez karantene ili posjedovanja negativnog testa na koronavirus za one koji su vakcinisani s dvije doze vakcina protiv Covida-19 i one osobe koje su preboljele koronavirus, te o tome imaju potvrdu ljekara, saopštila je u slovenska vlada.

Od trenutka kad su preboljeli Covid-19 ne smije proći više od šest mjeseci, a kod vakcinisanih drugom dozom vakcina mora proteći najmanje 14 dana.

Ulazak u zemlju na osnovu prirodne imunizacije onih koji su preboljeli Covid-19 ili su vakcinisani s dvije doze odnosi se samo na državljane i rezidente članica Evropske unije i Schengenskog prostora, ali ne i za one iz trećih država.

Što se tiče skijališta koja do sada nisu primala one bez negativnog testa na koronavirus, na njima će se od ponedjeljka moći skijati s negativnim testom ne starijim od sedam dana, dok je do sada rok morao biti 24 sata.

Moći će skijati i oni koji su preboljeli Covid-19 ili se protiv bolesti vakcinisali s dvije doze. Oni se ne moraju testirati pola godine i trebaju potvrdu ljekara kojim dokazuju da su vakcinisani, odnosno preboljeli koronavirus.

Zbog poboljšanja epidemiološke situacije u Sloveniji će od ponedjeljka ponovo raditi sve trgovine, ukida se zabrana kretanja među opštinama, a obnavlja se i školska nastava u učionicama za sve osnovce i maturante srednjih škola, objavila je Vlada Slovenije.

Otvaraju se sve trgovine i uslužne djelatnosti do 100 metara radne površine, dok će manje trgovine primati samo po jednog kupca.

Dopušten je i ograničen rad studenata i profesora na fakultetima, te održavanje ispita, vježbi i seminara s najviše deset studenata.

 Prijedlog njemačke desničarske ekstremističke stranke AFD da se ukine Pravilo za zapadni Balkan za dovođenje nekvalifikovane radne snage u Njemačku izazvao je otpor svih ostalih poslaničkih frakcija u Bundestagu, koje su jednoglasno najavile da će prijedlog odbaciti.

AFD želi da se ovo pravilo ukine da bi taj posao mogli dobiti njemački radnici, kao i da se prekine praksa da, kako tvrde, loše plaćeni balkanski radnici smanjuju plate u niskoplaćenim sektorima u njemačkoj privredi.

Volfgang Štrengman Kun, poslanik Zelenih, rekao je da je prijedlog AFD-a mješavina nepoznavanja ekonomije i netrepeljivosti prema strancima.

"Tipično za vas, u vaš prijedlog ste ugradili mržnju prema strancima, koju ste potkrijepili kvaziargumentima koji nemaju veze sa stvarnosti", rekao je on i podsjetio na istraživanja nezavisnih instituta, koji su ocijenili da pravilo ne ugrožava domaću snagu, pomaže njemačkoj ekonomiji, ne dovodi do smanjenja plata i ne opterećuje socijalni sistem Njemačke.

"Da ste to pročitali, škodilo bi vam jer tamo ima previše činjenica", rekao je on.

Johanes Fogel iz njemačkih Liberala istakao je da je ovaj prijedlog raskrinkao lažnu zabrinutost AFD-a za više reda u oblasti useljavanja, kako bi pokušali oteti koji glas od glasača s političkog centra.

"Maske su danas pale jer crno na bijelo se ovdje pokazuje da je AFD protiv bilo kakvog useljavanja, čak i kada je ono nesporno u korist njemačke privrede. Njima nije do pravila o useljavanju nego da iskale svoja osjećanja prema državljanima BiH ili drugim ljudima s tog područja i to treba jasno reći", rekao je Fogel.

Maks Štraubiger, poslanik bavarskog CSU-a, rekao je da je prijedlog AFD-a besmislen pošto on nije usvojen jer su to tražili balkanski radnici, već su to tražili njemački poslodavci, i podsjetio da prednost imaju domaći i evropski radnici.

"Bilo bi sjajno da ste pravilo prvo pročitali. Posao dobijaju radnici sa zapadnog Balkana koji su plaćeni u skladu s platom predviđenom za tu konkretnu branšu. To znači da 45-godišnji radnik s Balkana zaposlen u skladu s strukom mora biti plaćen 3.905 evra bruto, a ne kako vi brbljate da Balkanci pritišću plate njemačkih radnika na dolje", rekao je on.

Danijela Kolbe iz SPD-a je rekla da je govor napisala prije nego što je čula izlaganje AFD-a.

"Naravno da ništa nisam morala mijenjati, jer su napisali sve što se moglo očekivati - sadržajno tanko, promašeno, a najviše od svega kontraproduktivno. I sami ste spomenuli da pravilo sadrži odredbu o prednosti za domaće radnike. Ili da to preformulišem, kako biste vi u AFD-u možda lakše shvatili - u tom pravilu domaći radnici imaju prednost, dakle niko njemačkim radnicima ne oduzima radna mjesta", rekla je Kolbeova. Podsjetila je da je prije uspostavljanja pravila kao prijedlog njene stranke njemački azilantski sistem bio preopterećen ljudima sa zapadnog Balkana koji su se željeli zaposliti u Njemačkoj.

Ona je citirala šefa njemačke građevinske branše, koji je rekao da bi bez radnika sa zapadnog Balkana ova branša ušla u krizu.

"Da li to želite? Poštedite nas vaših besmislenih stavova. Vi za naše radnike niste učinili ništa. Prestanite nam oduzimati vrijeme apsurdnim prijedlozima", rekla je.

U narednoj parlamentarnoj fazi ovaj prijedlog ide u raspravu po odborima, a nakon toga će biti stavljen na konačno glasanje.

(N.N.)

Graničnoj policiji BiH, koja se godinama suočava sa migrantskom krizom, nedostaje 340 policijskih službenika za obavljanje redovnih aktivnosti u nadzoru granice, a kako bi se zaštitile sve kritične tačke nezakonitih prelazaka potrebno je oko 1.300 policajaca, izjavio je direktor ove policijske agencije Zoran Galić.

"Granična policija BiH radi u skladu s pravilnikom koji nije promijenjen gotovo 20 godina. Zbog toga smo predlagali izmjene postojećeg pravilnika kojim nisu predviđeni globalni izazovi i neophodno ga je mijenjati", smatra Galić.

On je naglasio da je od početka migrantske krize najveći broj policijskih službenika raspoređen za nadzor granice sa Srbijom i Crnom Gorom, tako da je gotovo 99 odsto postojećih kapaciteta raspoređeno na istočnom dijelu granice, uz ispomoć pripadnika Agencije za istrage i zaštitu BiH, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

"Prije pet godina iskazali smo potrebu za opremanjem po evropskim standardima, ali nismo naišli na razumijevanje političkih subjekata. Sada smo u situaciji da nismo materijalno-tehnički i kadrovski opremljeni za nove izazove, što je neophodno. Sa jednim policajcem na 16 kilometara granice,odnosno jednom patrolom na 32 kilometra, izuzetno je teško odgovoriti ovim izazovima“, rekao je Galić za "Dnevni avaz".

On kaže da su vlasti, prije svega, zanemarile da su nezakonite migracije bezbjednosna prijetnja, podsjećajući da su na početku migrantske krize u BiH pokušali ući državljani iz ratom zahvaćenih zemalja, što se kasnije promijenilo.

"Ne isključujemo humanitarnu dimenziju, ali stvarno stanje je takvo da hiljade ljudi pokušava nezakonito preći granicu, skoro svi se lažno predstavljaju, mnogi su krivično gonjeni u svojim zemljama. Uglavnom se radi o muškarcima iz Pakistana, Avganistana, Maroka i Alžira i jasno je da su, kao takvi, bezbjednosna prijetnja za BiH", naveo je Galić.

Novi priliv migranata, koji će dolaziti i novim rutama koje se pojavljuju, Galić očekuje dolaskom proljeća i ljepšeg vremena.

"Granična policija je od samog početka upozoravala vlast da se priprema nezakonito prebacivanje migranata i prelasci preko BiH, zbog čega smo tražili naše jačanje. Znali su u kakvoj se situaciji nalazimo. Nažalost, oni su smatrali da je migrantska kriza trenutnog karaktera i zato se sada nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo", rekao je Galić.

(N.N.)

Hrvatske firme traže 2.066 stranih radnika, najviše konobara i čistačica, piše "Večernji list".

Od ove godine, u Hrvatskoj se ne primjenjuje sistem kvota za zapošljavanje stranaca, već je odluka o tome kome odobriti a kome odbiti dolazak prebačena na Zavod za zapošljavanje (HZZ).

Umjesto sistema kvota uveden je tzv. test tržišta rada, što znači da poslodavac koji želi da zaposli stranog radnika, prije nego što za njega u policiji zatraži boravišnu i radnu dozvolu, mora da provjeri da li može da zaposli radnika sa domaćeg tržišta rada.

Trenutno je na berzi rada nešto manje od 164.000 nezaposlenih. U januaru je, kažu u HZZ, stiglo 206 zahtjeva poslodavaca za sprovođenje testa tržišta rada kroz koji je zatraženo 2.066 radnika.

HZZ tvrdi da test tržišta rada traje najduže 15 dana, a u tom periodu berza istražuje ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji zadovoljavaju tražene uslove i upućuje ih poslodavcu. Poslodavac je obavezan da za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu.

Na osnovu informacija dobijenih od poslodavca i upućenih radnika, Zavod dostavlja poslodavcu obavještenje o sprovedenom testu. Nakon dobijenog pozitivnog obavještenja, poslodavac može u roku od 90 dana da podnese zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja.

Do sada je, kažu, riješeno 168 zahtjeva za nešto više od 1.000 radnika, dok je za 33 zahtjeva za testom tržišta rada, kojima je obuhvaćeno 138 radnika, utvrđeno da se radnici mogu naći na domaćem tržištu i da nije potrebno zapošljavati strane radnike, piše "Večernji list".

Kada je riječ o zanimanjima, najviše zahtjeva za sprovođenje testa tržišta rada u januaru 2021. bilo je za zanimanja: čistačica (665 radnika), sobarica (269 radnika), konobar (174 radnika) i hotelska sobarica (103 radnika).

Turistički sektor se ozbiljno priprema za sezonu, u kojem je i lani iskorišteno gotovo 8.000 kvota, i to najvećim dijelom za pomoćne radnike. Kompanija iz građevinskog sektora nema među tražiocima testa jer je već na samom početku HZZ objavio listu od 40 zanimanja koja su izuzeta iz te obaveze jer ih u Hrvatskoj nema dovoljno.

Većinom su to građevinska i elektro zanimanja, zatim profesionalni vozači, kožari, poslastičari, pekari, mesari, programeri, sistemski administratori i dizajneri korisničkog sučelja.

(N.N.)

Imajući u vidu aktuelnu situaciju u Rudniku mrkog uglja Zenica kao i u Rudniku Breza, Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Zeničko-dobojskog kantona zahtjeva od JU Elektroprivreda BiH i Vlade Federacije BiH, kao nadležnih i odgovornih subjekata u oblasti rudarstva, da pod hitno poduzmu neophodne radnje na rješavanju problema u navedenim rudnicima.

Smatramo da se mora hitno pronaći način da se rudarima koji u najtežim uslovima obavljaju svoje radne zadatke omogući isplata zarađenih plaća i naknada, pogotovo što većina ima porodice koje izdržava, ima kredite i egzistencija im je direktno ugrožena.

Duži zastoj u proizvodnji rudnika Zenica mogao bi direktno ugroziti proizvodnju u kompaniji ArcelorMittal Zenica, a što bi opet indirektno imalo nesagledive posljedice na bezbroj privrednih subjekata i time proizvelo ogromne materijalne štete. Ovome treba dodati i opasnost od obustave grijanja za građane Zenice.

Mislimo da su to dovoljni razlozi da od nadležnih urgentno zatražimo da se pod hitno angažuju na rješavanju aktuelnih problema u navedenim rudnicima kako bi se izbjegle veće posljedice.

Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Zeničko-dobojskog kantona

Kako saznaje portal Klix.ba, prve vakcine protiv koronavirusa u Federaciju BiH bi trebale stići naredne srijede, 17. februara.

Riječ je o vakcinama proizvođača Pfizer, koje su razvijane u saradnji s njemačkim BioNTechom, a vijest je potvrđena iz izvora bliskog Vladi FBiH.
U prvom kontingentu trebalo bi se nalaziti 16.000 doza koje će poslužiti za vakcinisanja najprioritetnijih grupa, dijela zdravstvenih radnika, osoblja i korisnika domova za stare osobe. Ovih 16.000 doza dio je prve pošiljke zajedničkog sistema COVAX za našu zemlju, koja bi trebala dobiti ukupno 23.400 doza.

Ostatak od 7.400 rasporedit će se na Republiku Srpsku i Brčko distrikt.

Kao što je već poznato na adresu Ministarstva civilnih poslova BiH krajem januara je stigla obavijest i potvrda iz Globalne alijanse za vakcine (GAVI) u kojoj stoji da će od sredine februara početi isporuka vakcina za BiH.

Prema prvim zvaničnim najavama, vakcine su trebale stići krajem januara ili početkom februara, a poznato je kako će pristizati kontinuirano u manjim pošiljkama.

Poznato je i kako će prve vakcine koje dođu u Federaciju BiH biti skladištene u Mostaru.

Federalna vlada je usvojila informaciju o realizaciji zaključka broj 83/2021 sa sjednice od 14. januara 2021. godine te prihvatila Plan izmjena i dopuna Plana cijepljenja protiv covida-19 u Federaciji BiH.

Vlada je zadužila Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH da izmjene i dopune Plana cijepljenja proslijedi kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, a Federalno ministarstvo zdravstva kantonalnim ministarstvima zdravstva, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Vlada FBiH će o prihvaćenom Planu izmjena i dopuna Plana cijepljenja protiv covida-19 u FBiH obavijestiti Parlament FBiH.

Kao što je javnost već upoznata, zaključkom od 14. januara 2021. godine Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo FBiH bili su zaduženi da, svako u okviru svojih nadležnosti, na temelju promijenjene epidemiološke situacije, te novih znanstvenih saznanja u vezi cjepiva protiv covid-19, kao i promjene drugih uvjeta od kojih ovisi provedba cijepljenja, revidiraju Plan cijepljenja protiv covid-19 u FBiH, stoji u saopćenju.