Filipini će hiljadama svojih zdravstvenih radnika dozvoliti da se zaposle u Njemačkoj i Britaniji ako pristanu da im doniraju potrebne vakcine, piše Rojters.

Filipini, zemlja u kojoj je broj slučajeva virusa korona među najvišim u Aziji, umanjili su restrikcije na prekomorsko zapošljavanje svojih zdravstvenih radnika, ali je taj broj i dalje ograničen na 5.000 onih koji smiju da napuste zemlju godišnje.

Alis Visperas, direktorka kancelarije za rad u inostranstvu u Ministarstvu rada, kaže da su Filipini spremni da uklone ograničenja u zamjenu za vakcine iz Britanije i Njemačke, koje bi se koristile za vakcinisanje radnika koji idu u inostranstvo i stotina hiljada Filipinaca koji se vraćaju u svoju zemlju.

Medicinske sestre su brojne među milionima filipinskih radnika koji rade u inostranstvu, donoseći u državu preko 30 milijardi godišnje u doznakama neophodnim toj zemlji.

"Razmatramo zahtjev da ukinemo ograničenje odlaska, ako se sporazumijemo", rekla je Visperasova za Rojters.

Britanija ima šesti broj preminulih od virusa korona u svijetu i bori se s jednim od najtežih padova privrede zbog pandemije, dok je Njemačka na 10. mjestu po broju zaraženih osoba na svijetu.

Dok su te dvije zemlje vakcinisale zajedno oko 23 miliona ljudi, Filipini tek treba da počnu kampanju imunizacije za 70 miliona odraslih, odnosno oko dvije trećine broja od ukupno 108 miliona ljudi. Ove nedjelje očekuje prvu isporuku vakcina, donaciju iz Kine. Cilj Filipina je da obezbijede 148 miliona doza ukupno, piše Rojters, kome britanska ambasada u Manili nije, kao ni njemačka, prokomentarisala te navode.

(B92)

 Međunarodna zajednica je odlučna da se ove godine implementiraju izmjene Izbornog zakona BiH i u tu svrhu spremna je na jači angažman kako bi domaće političare motivisala da konačno posegnu za kompromisom.

Kada je u pitanju izborno zakonodavstvo BiH, postoje dvije grupe izmjena koje je potrebno sprovesti, od kojih se jedna odnosi na poboljšanje tehničkog integriteta izbornog procesa kroz uvođenje novih tehnologija, dok se druga odnosi na implementiranje odluke "Sejdić i Finci" i rješavanje problema političkog predstavljanja hrvatskog naroda.

Kako nam je rečeno, međunarodna zajednica je spremna da se riješi i pitanje Hrvata u predstojećem periodu, što je donekle korekcija ranijeg stava međunarodne zajednice, koja je akcent stavila na davanje pasivnog i aktivnog biračkog prava svim građanima BiH i jačanje tehničkog integriteta izbornog procesa.

U bh. misiji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) kažu za "Nezavisne" da je među najhitnijim prioritetima reformisanje načina na koji se formiraju birački odbori, a da je sveobuhvatno unapređenje izbornog zakonodavstva u vrhu njihovih prioriteta.

"Trenutno članove biračkih odbora nominuju isključivo političke partije. Uz takvu strukturu, teško je osigurati nepristrasnost i profesionalnost biračkih odbora", kažu oni, uz napomenu da bi vođenje novih tehnologija takođe moglo da doprinese transparentnosti i tačnosti brojanja glasova i brzini preliminarnog brojanja glasačkih listića.

Podsjećaju da je reforma izbornog sistema preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), te kažu da su i naglašeni u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za EU.

"Spremni smo podržati i dati savjete u reformskim naporima, ali promjene će zavisiti od spremnosti lidera ove zemlje da preuzmu odgovornost, ozbiljno razgovaraju jedni s drugima i naprave kompromise", dodaju oni.

I u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o BiH naglašeno je da je izborna reforma prioritet te podsjećaju da je prva preporuka iz Mišljenja o kandidaturi BiH u EU upravo posvećena ovoj temi.

"Ostvareno je malo napretka u implementiranju preporuka ODIHR-a i Venecijanske komisije, što u osiguravanju transparentnosti u finansiranju političkih partija i održavanju lokalnih izbora u Mostaru", naglašeno je u dokumentu.

Vehid Šehić, predsjednik koalicije građana "Pod lupom" i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže za "Nezavisne" da je moguće jednim potezom riješiti i političko predstavljanje naroda i implementiranje odluke "Sejdić i Finci" ako bi se iz Ustava BiH i Izbornog zakona izbacile etničke odredbe.

Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi samo promjena da se u Predsjedništvo BiH biraju dva člana iz FBiH, a jedan iz RS, s tim da ne smije biti više od jednog predstavnika iz jednog naroda, riješila oba problema.

On, međutim, sumnja da je promjena moguća bez aktivnog pritiska međunarodne zajednice. Šehić ističe da ni najjednostavnije tehničke izmjene Izbornog zakona nisu moguće bez interresorne radne grupe, a koja još nije ni formirana.

"Podsjetiću vas da je ta komisija postojala od 2014. do 2018. pa apsolutno ništa nije uradila, što vam govori koliko smo daleko od bilo kakvih rješenja", rekao je za "Nezavisne" Šehić.

Trgovcima i ugostiteljima u BiH pozicioniranim u gradovima bliskim hrvatskoj granici pazar će od ove godine biti siromašniji za milione, a vrlo moguće je i desetine miliona maraka.

Naime, od početka ove godine oni koji žive u pograničnim dijelovima Hrvatske u tu državu iz BiH dnevno mogu prenijeti robu vrijednu tek do 300 kuna (oko 77 maraka) ako ne žele platiti dažbine, odnosno carinu.

To pravilo vrijedi za još nekoliko kategorija građana, odnosno za radnike na granici ili u pograničnom području, te posade vozila u transportu između susjednih trećih zemalja (gdje spada i BiH) i Hrvatske, tokom putovanja u obavljanju svog posla.

U praksi to znači da će stanovnici susjedne zemlje znatno manje kupovati u BiH, ali nova pravila teško će pasti i našim ugostiteljima, jer su gosti iz Hrvatske, kad bi došli kod nas da pazare, navraćali i u restorane i kafiće.

Koliki je to, istovremeno, udar za one koji su u bh. gradovima, uglavnom bliskim susjednoj državi, naučili kupovati namještaj, kućne uređaje, odnosno bijelu tehniku, ali i hranu, te sličnu robu, najbolje pokazuju brojke.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle godine, kada su putovanja i prelasci granica zbog mjera prouzrokovanih virusom korona svedeni na minimum, strani državljani su podnijeli ukupno 226.440 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 9,5 miliona KM.

"Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani 2020. godine kupili i iznijeli iz BiH iznosi 65,5 miliona KM", rečeno je za "Nezavisne novine" iz UIO BiH.

Međutim, logično, zbog pandemije broj zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a se prepolovio u odnosu na godinu ranije.

"U toku 2019. godine strani državljani su podnijeli ukupno 438.763 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 19,5 miliona KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u 2019. kupili i iznijeli iz BiH iznosi 134,3 miliona KM", kazali su iz UIO BiH.

Najvećim dijelom se radi o robi široke potrošnje za domaćinstva, tekstilu i tekstilnim proizvodima. Lako je zaključiti da su građani Hrvatske, pa nakon toga Srbije, bili najznačajni kupci u BiH.

"Kad su u pitanju granični prelazi na kojima su najviše podnosili zahtjeve za ovjeru istupanja robe iz BiH, a koje su podnosili strani državljani, svakako možemo istaći granične prelaze Orašje, Izačić, Hukića Brdo, Gradiška, Brčko, Šamac, Uvac, Ivanjica, Gorica...", precizirali su iz UIO BiH.

Da će novonastala situacija i te kako pogoditi trgovce i ugostitelje u gradu na Trebišnici, potvrđuje nam Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana "Oaza" Trebinje.

"Što se tiče pograničnog područja, Trebinje je najzanimljiviji grad za kupovinu, jer ovdje kupuju i stanovnici Hrvatske i Crne Gore. Prije pandemije jako puno ljudi je dolazilo, jer su ovdje mnogo niže cijene nego kod njih, a drugo, imaju mogućnost povrata PDV-a. Primjera radi, samo od povrata PDV-a mogli su da napune rezervoar goriva i još odu na ručak", navela je Ilijićeva za "Nezavisne novine".

Kako je dodala, nakon uvođenja novih pravila i ne vidi se svrha dolaska stanovnika Hrvatske u Trebinje, osim ako je u pitanju posjeta rodbini ili prijateljima.

"Oni ovdje nisu pazarili 70 ili 100 maraka, već su iznosi bili mnogo veći. Znala sam se zadesiti kad bi kupovali. To je kupovina na veliko. Kupovali su u većim trgovinskim objektima od hrane, preko tekstilnih proizvoda do bijele tehnike. Onda bi navratili na pijacu, kupili sir, zeleniš. Takođe, kupovali bi i meso. Ovo je ogroman udar na sve trgovce, ali i na ugostitelje. Dešavalo se da niste mogli naći slobodno mjesto u restoranu", pojasnila je Ilijićeva.

(N.N.)

Obavještavamo Vas da će dana 24.02.2021 godine (Srijeda) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 09:30 h na trafo području: Donja Raduša, Gornja Raduša, Kašibovići, Raduša Ilidža.

Trafo područije: Kotlanice 2, Dolac, Srednja Raduša, Raduša Lipe u terminu od 09:30 h do 10:00 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA: U slučaju loših vremenskih uslova kiša,snijeg itd. radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Postavljanjem nosivih stubova, zvanično su počeli radovi na izgradnji Sportske dvorane u Jelahu. Objekat dimenzija 52x32x12 m sa svim potrebnim sadržajima i kapacitetom 750 mjesta gradi se uz OŠ 1.mart u Jelahu. U prvoj fazi radova gradi se kompletna konstrukcija sa tribinama, krovištem i krovom. Ukupna procijenjena vrijednost investicije bez sportskih rekvizita, vanjskog uređenja i parkinga iznosi 1.6 mil. KM.
"Sretan sam da je i zvanično počela gradnja Sportske dvorane u Jelahu. Sve ono što smo radili i pripremali duži niz godina, sada će svima biti vidljivo. Ovo je osma dvorana na području općine Tešanj od 2004. godine i njenom gradnjom omugućit će se još bolji uslovi za sportske aktivnosti", rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.
U aprilu 2018. godine, Općinsko vijeće Tešanj je donijelo odluku kojom je utvrđeno da je od javnog interesa izgradnja Sportske dvorane na lokalitetu Jelah, u blizini OŠ 1. mart sa pristupnim saobraćajnicama. Nakon toga, uslijedila je izrada Idejnog i Glavnog projekta, rješavanje imovinsko-pravnih poslova. U oktobru 2020. godine potpisan je ugovor za prvu fazu gradnje dvorane vrijednosti 600 000 KM, od čega je Vlada FBiH izdvojila 400.000 KM za ovaj projekat. Ugovor je potpisan sa firmom Inžinjering, kao najpovoljnijim ponuđačem na javnom pozivu.
U 2020. godini otvorene su dvorane u Miljanovcima, Kaloševiću i Jablanici. Ranije je završena dvorana u Šijama. Ukupna vrijednost gradnje ove četiri školske dvorane je 2.159.403 KM.
"U 2021. godini planirano je 400 000 KM za drugu fazu radova, koja podrazumjeva zidove i zatvaranje objekta. Za unutrašnje uređenje, instalacije i parking bit će potrebno obezbiljediti još milion maraka, tako da će ukupna vrijednost Sportske dvorane u Jelahu koštati preko 2 miliona maraka", istakao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Kina će platiti cijenu zbog kršenja ljudskih prava, rekao je američki predsjednik Joe Biden odgovarajući na pitanje o odnosu te zemlje prema muslimanskim manjinama u zapadnom regionu Sinđijang.
"Bit će posljedica po Kinu i on to zna", rekao je Biden misleći na kineskog predsjednika Xi Jinpinga. On je govorio na događaju koji je prenosio CNN.

Si Đinping je kritikovan u svijetu jer su manjinski Ujguri pritvoreni u logorima i zbog ostalih kršenja ljudskih prava.

Biden je rekao da će SAD ponovo preuzeti globalnu ulogu u oblasti ljudskih prava i dodao da će raditi sa međunarodnom zajednicom da bi ih i Kina poštovala.

"Kina se veoma trudi da postane svjetski lider, a da bi stekla takav status i mogla to biti mora zadobiti povjerenje drugih zemalja", rekao je američki predsjednik tokom svog prvog zvaničnog putovanja od kada je postao predsjednik u januaru. Rekao je da Kina to ne može postići sve dok je uključena u aktivnosti koje su protivne ljudskim pravima.

Biden je u telefonskom razgovoru sa Sijem prošlog mjeseca, koji je trajao dva sata, naglasio prioritet za SAD da indo-pacifički region ostane slobodan i otvoren i izrazio zabrinutost povodom problematične prakse u trgovini i stanja ljudskih prava u Kini. 

(RSE)

S obzirom na pogrešno interpretiranje podataka “Eurostat-a” o visini najniže plaće od strane određenih medija iz kojih su onda maliciozno izvukli naslov „kako su radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine najsiromašniji u cijeloj Evropi“, radi tačnog i istinitog informiranja javnosti iz Vlade Federacije BiH uputili su saopćenje.

Podsjećaju da “Eurostat“ radi istraživanje za države, te da “statistika Eurostata uzima u obzir zemlje članice EU i zemlje kandidate, te tako ne obuhvata BiH, koja još nema kandidatski status””, navodi se u saopćenju Vlade.

“Navođenjem podataka zagarantirane najniže plaće u Federaciji BiH (406 KM) i Republici Srpskoj (520 KM), upućuje na pogrešan zaključak “kako su radnici u Federaciji BiH najsiromašniji u Evropi“”, navodi se u saopćenju.

Napominju da se uz zagarantiranu najnižu plaću radnicima u Federaciji BiH isplaćuju i neoporezive naknade (topli obrok, prevoz…) u iznosu od 195 KM, čime dolazimo do podatka da je zagarantirana najniža plaća u Federaciji BiH 601 KM, a što je za 81 KM više od najniže zagarantirane plaće u Republici Srpskoj.

“Vlada FBiH je prije nekoliko godina uputila u parlamentarnu proceduru Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Usvajanjem tih zakona će automatski doći do povećanja minimalnih plaća i tada ćemo dobiti i puno jasniju sliku kolika je realna minimalna plaća, odnosno pokazat će se da će ona biti značajno veća od postojećih 406 KM“, poručuju iz Vlade FBiH.

(Akta.ba)

Ljudi koji su preboljeli koronavirus imaju 91 posto niži rizik od zaraze u idućih sedam mjeseci, pokazalo je istraživanje na Medicinskom fakultetu u Grazu koje je objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Investigation.

Taj nivo imunosti samo je malo niža od one koju omogućuje cjepivo Pfizer/BioNTech, za koje je utvrđeno da ima 95 postotnu učinkovitost.

To znači da ranija infekcija koronavirusom stvara gotovo jednak nivo zaštite kao kod vakcinisanih osoba, barem u kraćem razdoblju, pokazalo je to istraživanje provedeno u Austriji koje prenosi dpa.

Istraživanje je proučavalo kako su ljudi koji su bili zaraženi u prvom valu infekcije, od februara do aprila, prošli u drugom valu od septembra do novembra.

(Agencije)