IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona sagledao je mogućnosti kako da se Kantonalna bolnica Zenica odupre pritisku velikog broja novih teških slučajeva infekcije virusom Covid-19.

Vršilac dužnosti premijera Mirnes Bašić rekao je da je jedno od rješenja da ZDK iskoristi kapacitete u UKC Sarajevo koje ovom kantonu pripadaju kao suosnivaču ovog kliničkog centra.

- Kao suosnivač imamo pravo na 22 kreveta u UKC Sarajevo i imamo usmeno obećanje da ćemo dobiti broj kreveta koji nam pripada za oboljele sa teškom kliničkom slikom. Lakše slučajeve ćemo upućivati u Opću bolnicu Tešanj, koja ima slobodnih kreveta - rekao je Bašić.

Krizni štab ocijenio je da je epidemiološka situacija nepovoljna, ali da u ovom trenutku nije potrebno donositi nove mjere, nego insistirati na dosljednoj primjeni postojećih mjera.

- Krizni štab i Vlada će donijeti zaključke kojima ćemo angažirati policijske i inspekcijske organe da pojačaju nadzor i mislim da će jedino mjere adekvatnijeg nadzora mjere donijeti rezultate - istakao je Bašić.

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba dr. Adnan Jupić rekao je da je epidemiološka situacija u ZDK nešto bolja nego u susjednim kantonima, te da najveći problem predstavlja nedostatak sofisticiranog zdravstvenog kadra, primarno anesteziologa i infektologa.

- Problem su smještajni kapaciteti i vrlo teška klinička slika naših pacijenata. Pozivam građane na saradnju i poštivanje mjera kako bismo lakše prebrodili novi talas pandemije. Trebamo intenzivno raditi na promociji vakcinacije koja je jedina mjera s kojom možemo izaći iz pandemije - rekao je Jupić.

Također je istakao da treba insistirati na primjeni postojećih mjera, ocijenivši da restriktivne mjere koje uvode pojedini kantoni neće donijeti nikakve rezultate.

U Kantonalnoj bolnici Zenica jutros je bilo smješteno 139 pacijenata, od kojih je 12 na intenzivnoj njezi.

- Kapaciteti su praktično popunjeni i dovedeni smo u situaciju da se u svakom trenutku može desiti da ne možemo primiti nijednog novog pacijenta. Kreveta ima, ali nemamo ljude koji će ih na adekvatan način opsluživati - rekao je direktor KBZ-a dr. Rasim Skomorac.

Press služba ZDK

Kada je riječ o visini zarade kojom bi bili zadovoljni, najviša očekivanja u regionu imaju građani Hrvatske – preko 2.200 KM u prosjeku.

Najniža očekivanja imaju u Sjevernoj Makedoniji gdje je očekivana zarada 1.050 KM. Ispitanici iz Srbije očekuju u prosjeku 1.212 KM, a u Bosni i Hercegovini očekivana plata je 1.618 KM.

Zanimljivo je i da Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Bosne i Hercegovine (76%), a najmanje oni iz Makedonije (65%) koji tvrde kako će posao mijenjati samo ako na to budu prisiljeni.

Nadalje većina nezaposlenih (65%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u njihovoj struci ili izvan nje. Posao u struci najviše traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Hrvatske.

Dobri međuljudski odnosi najvažniji

Bez obzira na zemlju iz koje dolaze, svim ispitanicima su dobri međuljudski odnosi na prvom mjestu. Ispitanici iz Hrvatske u nešto većoj mjeri ističu ovaj faktor, nego ispitanici ostalih zemalja.

Visina zarade nešto je važnija ispitanicima iz Srbije i Makedonije, nego onima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji posebno cijene mogućnost učenja i napredovanja.

Nema većih razlika između muškaraca i žena u tome koje faktore gledaju prilikom odabira poslodavca. Žene u nešto većoj mjeri naglašavaju dobre međuljudske odnose, a muškarci visinu zarade. Radno vrijeme i sigurnost posla važniji su ženama nego muškarcima.

Trećina zaposlenih ispitanika strahuje za svoje radno mjesto

Trećina zaposlenih ispitanika iz u cijelom regionu ima strah za svoje radno mjesto, a poređenja radi prošle godine je u strahu za svoje radno mjesto u istom istraživanju bilo 26 posto zaposleniih ispitanika u BiH.

Muškarci se prosječno osjećaju sigurnije na svom radnom mjestu od ženskog pola, a isto se može reći i za kandidate sa visokim i višim obrazovanjem.

Ovo istraživanje koje je za cilj imalo utvrđivanje stanja na  regionalnom tržištu rada proveo je sajt za zapošljavanje Poslovi Infostud i partnerski sajtovi za zapošljavanje iz regiona MojPosao.ba, Vrabotuvanje.com.mk, MojPosao.hr i Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno tokom trajanja Regionalnog sajma poslova i u njemu je učestvovalo više od 5.000 ispitanika.

Premijer Italije Mario Draghi izjavio je da je svjestan posljedica novih ograničenja na obrazovanje, ekonomiju i mentalno zdravlje ljudi, ali je naglasio da je njihovo uvođenje neophodno kako bi se izbjeglo pogoršanje situacije koje bi zahtijevalo još strože mjere, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prodavnice, restorani i škole bit će zatvoreni u većem dijelu Italije od 15. marta.

Premijer Italije upozorio je na novi talas epidemije korona virusa.

U Italiji će za katolički Uskrs biti provedene najstrože mjere zatvaranja od 3. do 5. aprila, prenosi BBC.

Italija, koja je prva uvela mjere zatvaranja prošle godine zbog epidemije, ponovo se suočava sa naglim porastom broja zaraženih.

Kampanja vakcinisanja u Italiji, u kojoj je do sada od posljedica zaraženosti preminulo više od 100.000 ljudi, odgađana je u više navrata, kao što je to bio slučaj u većem dijelu EU.

Vlasti u Rimu blokirale su prošle sedmice isporuku od 250.000 doza vakcine kompanije AstraZeneca i Univerziteta u Oxfordu Australiji, kako bi riješile problem nedostatka doza.

Pored zatvaranja škola, restorana i radnji u većem dijelu Italije, uključujući područje Rima i Milana, stanovništvo će morati da ostane kod kuće, osim u slučajevima odlaska na posao ili kretanja iz zdravstvenih i drugih ključnih razloga.

Iz kabineta italijanskog premijera saopšteno je da će nove mjere trajati najmanje do katoličkog Uskrsa, a za vikend će cijela zemlja biti proglašena crvenom zonom visokog rizika od zaraze.

U Italiji je širom zemlje došlo do naglog porasta broja zaraženih u posljednjih šest sedmica, a dnevni broj zaraženih prelazi 25.000.

Eko forum i Arhus centar iz Zenice pokrenuli su građansku inicijativu za prikupljanje potpisa za upućivanje peticije za stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća Zenice o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju te zaustavljanje izgradnje hidroelektrane „Janjići“ na rijeci Bosni.

Gradsko vijeće je tu odluku donijelo na sjednici 28. decembra prošle godine, a na osnovu zaključka o davanju prethodne saglasnosti za dodjelu koncesije za izgradnju te hidroelektrane, koju je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo 28. marta 2013. godine.

Zeničani će peticiju potpisivati danas sve do 14 sati, a za upućivanje peticije te ponovno odlučivanje na sjednici Gradskog vijeća Zenice, nužno je prikupiti 1.500 potpisa građana.

– Aktivisti iz mjesnih zajednica koje pripadaju toj lokaciji- Janjići, Tišina, Gorica i Drivuša, već su, otprilike, na tim lokacijama skupili polovicu od tog broja potrebnih potpisa. Nadam se da ćemo uspjeti skupiti potrebnih 1.500 potpisa, mada je potrebno uzeti puno podataka od građana, a svi nisu voljni da daju toliko puno podataka- kaže predsjednik Eko-foruma Zlatan Alibegović.

Razlozi za pokretanje inicijative, napominje Alibegović, su ekološki momenti, ali i vrijednost investicije te benefiti koje će biti ostvareni. Pogotovo što je, kaže, danas neuporedivo jeftinija cijena struje proizvedena iz vjetroelektrana nego iz hidroenergije.

– Ako se grade ovakvi objekti, koji imaju višestruke ekološke štete po lokaciju, onda se to i ne poredi. Rijeka Bosna je tipična rijeka, sa puno taloga koji nosi u svom toku te puno smeća, koje svaka poplava donese.

Na lokaciji će biti velikih promjena u ambijentu. U režimu toka promjene će se odraziti na kvalitet vode rijeke Bosne, jer je lokacija Janjićkih slapova prirodni filter koji popravlja kategoriju Bosne i podiže je za jednu klasu više. Znači, unosi se kisik, voda se hladi…pa, poslije te lokacije, dobijemo kvalitetniju vodu nego prije njenog dolaska na Janjićke slapove – ističe Alibegović.

Realizacijom investicije, dobit će se suprotan efekat- usporit će se tok, doći će do zagrijavanja rijeke, isparavanja kisika…Brana će, napominje, tokom poplava nakupiti velike količine PVC otpada, a što nije riješeno projektom.

– Narušava se i prirodni ambijent. Tamo je stanište vidre, dokazano je da ima i mladice- zbog uticaja rijeke Lašve, a to su zaštićene vrste. To su, za dobar dio stanovništva nebitni elementi, ali su pokazatelji biodiverziteta, što je u Evropi vrlo cijenjeno – podsjeća Alibegović.

Planirana instalisana snaga od 17,5 megavata, napominje Alibegović, snaga je koju „pokreće jedan motor u ArcelorMittalu- recimo, motor turboduvaljke“.

– Sada, vi, vidite koliko je to isplativa investicija. Date 120 miliona KM, a to će, sigurno, izaći i više – smatra Alibegović.

(fokus.ba)

Bosna i Hercegovina je među deset zemalja svijeta iz kojih je u proteklih godinu dana otišlo najviše stručne radne snage u Njemačku prema novom Zakonu o zapošljavanju stručne radne snage u toj zemlji, koji je počeo da važi prije godinu dana.

Međutim, ako se gleda po glavi stanovnika, BiH je na prvom mjestu u svijetu iz koje je stručna radna snaga iselila u Njemačku.

Prema informacijama sajta schengenvisainfo.com, po apsolutnim brojevima BiH je na sedmom mjestu, iz koje je u proteklih godinu dana u Njemačku u skladu s novim zakonom otišlo 1.159 ljudi.

Na vrhu liste je Srbija, jer je u tamošnjem njemačkom konzulatu radne vize u skladu s ovim zakonom dobilo 2.024 ljudi. Iz našeg regiona u prvih deset su još samoproglašeno Kosovo sa 792 stručnjaka koja su dobila njemačku vizu, te Albanija sa 778 stručnjaka.

Prema ovim podacima, na drugom mjestu po apsolutnim brojevima su Filipini, iz kojih su u Njemačku iselila 1.773 stručnjaka, međutim Filipini su zemlja sa sto miliona stanovnika. Sa 1.378 stručnjaka koji su se iselili u Njemačku na trećem mjestu je Vijetnam, međutim i on je zemlja sa gotovo sto miliona stanovnika. Naredne tri zemlje ispred BiH su Indija, Turska i Ukrajina, koje sve imaju daleko veći broj stanovnika od BiH. Iza BiH, sa 810 iseljenih stručnjaka, nalazi se Rusija, koja je takođe znatno mnogoljudnija od BiH.

Kako je naglašeno na sajtu, nekoliko studija OECD zemalja, Regionalnog fonda za saradnju i Zapadnog fonda za demokratiju pokazuje da BiH po iseljeniku gubi 21.000 evra godišnje. Kako je naglašeno, 2018. je oko 50.000 građana BiH napustilo zemlju. Više od polovine ih je otišlo u Njemačku, a zatim u Sloveniju, 26 odsto, i Austriju, devet odsto.

U svim zemljama zapadnog Balkana, kako je naglašeno, najviše zemlju napušta najstručnije, najobrazovnije i uglavnom mlađe stanovništvo. Zapadnobalkanci se, kako je istaknuto, najviše sele upravo u Njemačku, koja cijeni rad i znanje koje ovi ljudi nose, a ujedno su se pokazali kao dobri radnici.

Prema studiji Regionalnog fonda za saradnju, 2018. godine 32 odsto građana Srbije se izjasnilo da razmišlja ili planira da napusti zemlju.

Podsjećanja radi, Njemačka, osim programa za dovođenje stručne radne snage, ima i program za dovođenje nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana, prema kojem godišnje iz regiona u Njemačku iseli oko 30.000 nekvalifikovanih radnika. Takođe, Njemačka, u skladu s programom deficitarnih zanimanja, iz regiona dovodi medicinare i njegovatelje, jer je ta zemlja suočena sa alarmantnim manjkom ovog osoblja, a populacija rapidno stari.

Podsjećanja radi, Njemačka je od januara produžila važenje uredbe o doseljavanju nekvalifikovane radne snage najviše na pritisak njemačkih poslodavaca, koji se suočavaju s manjkom kvalitetnih radnika u sektorima poput građevine i ugostiteljstva. S obzirom na to da Njemačka ne želi ovaj region ostaviti bez radnika, ali i kao odgovor na neargumentovane tvrdnje desničarskih stranaka, od ove godine uvedena je kvota od 25.000 radnika godišnje, uprkos protivljenju njemačke privrede i nekoliko njemačklih federalnih zemalja, koje su zahtijevale da se ova kvota ukine.

(N.N.)

Pod  „krovom“ AS holdinga je 16 bosanskohercegovačkih  kompanija čiji su brendovi visoko pozicionirani i dobro poznati potrošačima u BiH ali i Evropi i svijetu. Zlatna džezva, Oaza, Tops, Zlatni puder, Tuzlanska so samo su neki od preko 2000 proizvoda njihovog portfolija. Već nekoliko godina u nizu zauzimaju najviša mjesta u ukupnom poretku najvećih kompanija u BiH.

Skupa sa njihovim članicama zapošljavaju preko 4000 ljudi, sa tendencijom rasta u sve tri divizije poslovanja: hrana, trgovina i tekstil.

O poslovanju za vrijeme pandemije, bh. poljoprivredi i proizvodima,  bh. institucijama i politikama koje bi trebale da štite domaće proizvode i proizvođače i na najbolji mogući način iskoriste ove potencijale razgovaramo sa predsjednikom uprave AS Holdinga, Rusmirom Hrvićem.

Prošla godina je zbog pandemije bila vjerovatno najteža od Daytona do danas. Kako je AS Grupa prošla u 2020. godini?

– Prošla godina je definitivno bila godina krize. Možemo reći da je to obilježilo prošlu godinu. Mi smo poslovnu godinu počeli veoma dobro, i veoma dobro smo radili po nekim budžetiranim planovima koje smo usvojili do pandemije. Kada je krenula pandemija sa svim onim što se dešavalo, doživjeli smo veliki udar. Imali smo vanrednu situaciju. Usljed vještački izazvane panične kupovine, trgovački lanci su počeli da se prazne, police su počele da se prazne. Potrošači su se prepali nestašice gotovih proizvoda i roba široke potrošnje. To je sve izazvalo lančanu reakciju koja se manifestovala velikom potražnjom za našim gotovim proizvodima. Također, i kod nas  je došlo do poremećaja, i kod naših uposlenika se mogao osjetiti strah od virusa, neki su se bojali doći na posao. Zato smo donijeli odluku, mislim da je to bila ključna odluka, gdje sam rekao da moramo raditi više nego što smo do tada radili, da moramo zadovoljiti potrebe potrošača, naravno uz pridržavanje svih propisanih mjera zaštite od COVID-19. Kazao sam kako se od nas očekuje da odgovorimo situaciji koja nas je zatekla, te da nije samo u pitanju brašno, već da ljudi traže supe, kafu, tjestenine, i druge prehrambene proizvode, više nego je to bilo ranije. Moj prijedlog je bio da i mi sami kao uprava idemo u proizvodni pogon  raditi i da tako pošaljemo poruku i našim radnicima. Prvo jutro sam i sam pakovao tjesteninu.

Čestitaju nam i danas zbog ovakve naše reakcije. Ulili smo ljudima povjerenje da neće nestati brašna, ulja, tih osnovnih životnih namirnica. To se pokazalo i ranije,..

Da li Vam se svidjelo?

– Nije mi to bilo prvi put. Prije 15-20 godina sam to radio, kada smo pokretali biznis iz kojeg je sve ovo nastalo kasnije. Meni je to zanimljivo. Ja sam čak i poslije toga neke vikende, kada sam ostajao u Sarajevu, znao doći i pomagati radnicima. U takvoj vanrednoj situaciji odigrali smo ključnu ulogu i na taj način smo motivisali naše radnike. Naši proizvodni pogoni su u martu i aprilu radili 24 sata. Pogon u Sarajevu je radio u četiri smjene. Čestitaju nam i danas zbog ovakve naše reakcije. Ulili smo ljudima povjerenje da neće nestati brašna, ulja, tih osnovnih životnih namirnica. To se pokazalo i ranije, u ratu prvi put kada je Klas npr. odigrao izuzetno važnu ulogu za odbranu glavnog grada i države, drugi put 2014. godine za vrijeme poplava koje su zahvatile našu zemlju i čitavu regiju. Tada u BiH nije moglo 15 dana ništa ući od žitarica. I tada i, sada u pandemiji, se pokazalo šta znače domaća proizvodnja i domaći proizvođači. U ovoj posljednjoj krizi, mi smo čak i izvozili dio naših proizvoda, kako bismo izašli u susret našim kupcima i opravdali njihovo povjerenje, ali i kako bismo kao važan regionalni proizvođač sa značajnim kapacitetima dali svoj doprinos stabilnosti tržišta u regiji.

Kakvi su planovi za 2021. godinu?

– Mi smo završili budžetiranje za 2021. godinu. Povećali smo naše prihode za pet posto. Nastojali smo biti realni, sa izvjesnim optimizmom ukoliko posmatramo ukupnu ekonomiju i pojedine njene grane. Idemo na sigurno, ali i to sigurno je dijelom optimistično.

Imate li neke statističke podatke?

– Naši godišnji prometi za prošlu godinu su bili preko 300 miliona KM. Imamo oko 4000 uposlenih i to su neki osnovni brojevi.

Da li je ovaj sektor prošao nešto bolje od drugih?

– Pokazalo se da je to tako. Imamo podatke i za svjetska i evropska tržišta, pa i za Bosnu i Hercegovinu. Generalno posmatrano, grane koje su dobro prošle u ovoj krizi su vezane za prehrambenu industriju, industriju lijekova, a ističe se i online prodaja. To su branše koje su dobro prošle, za razliku od turizma, prevoza putnika i nekih drugih koje su veoma loše poslovale.

Kakvi su planovi za 2021., planirate li nove akvizicije, inovacije?

– Osim ovih redovnih poslova koji su obuhvaćeni planom, svakako da imamo i planove koji su vezani za akvizicije i dalja širenja. Moram reći da one nisu nešto velike jer jednostavno sada nije vrijeme za neke veće akvizicije. Radimo na konsolidaciji unutrašnjih procesa, unutar Grupe, iskoristit ćeo ovo vrijeme da još ojačamo iznutra.

Hoćete li primati nove radnike?

– To zavisi od firme do firme. Već imamo kompanije kod kojih će se doći do novih zapošljavanja i prijema radnika.

Kakav je Vaš stav o inicijativi “Mali Šengen”?

– Za mene je to jedna pozitivna stvar i ako gledamo samo ekonomski mislim da je to dobro za privredu BiH. Lično smatram i znam iz vlastitog iskustva, a to opet govorim za ovaj dio proizvoda koje mi proizvodimo i prodajemo, tržište BiH je totalno otvoreno i sve nam već dolazi sa svih strana bez ikakvih carina i bilo čega. Tako da otvaranjem granica konkurencija nam neće biti ništa veća, za razliku od situacije u kojoj imamo ovaj sporazum o CEFTA-i. Taj sporazum se po mom mišljenju ne poštuje. Odnosno, poštuje se kada je u pitanju uvoz u BiH, a kada se radi o izvozu prilično se ne poštuje. U zemljama okruženja smo imali situacije da Vispak ili Klas plate toliko bescarinskih dadžbina da nas to na kraju optereti isto kao da imamo carine od 6%, 11%, koliko su bile i prije CEFTA-e. Tako da taj “Mali Šengen” nama neće ništa odmoći, može nam samo pomoći.

Neke carine bi možda ipak trebale da postoje. Ima velika količina proizvoda koje mi proizvodimo u BiH a čiji je uvoz slobodan iz cijelog regiona. Svi znamo da je uvoz vode preko milijarde, uvoz piva i mnogih proizvoda. Da li se tu može nešto uraditi? Da li Vijeće ministara na nivou BiH konačno može zaštititi nešto od domaće proizvodnje?

– Naravno da može i to većina zemalja i radi.

Mislite li da bi se udruživanjem proizvođača iz cijele BiH promijenila politička volja?

– Nažalost, ja mislim da ne bi. Dijelom nema sluha za to. A bio sam na sastancima gdje se oni pozivaju na neke sporazume koje smo mi već potpisali sa EU i nekim drugim zemljama i to onemogućava da se to uradi. Uvijek ima načina da se neke stvari uvedu jednostrano, ali mi nemamo dovoljno odvažnosti da to uradimo.

Država BiH uvozi mnoge prehrambene proizvode i žitarice dok velike površine zemlje stoje neobrađene. Država očigledno ne pokreće ništa u tom pravcu. Šta i kako privrednici mogu sami poduzeti?

– To je nažalost tačno. Kad se vozimo autom vidimo i lijevo i desno ogromne površine neobrađenog zemljišta. To nije slučaj kada idemo u Austriju ili Švicarsku, bukvalno sve je obrađeno do autoputa. Austrija izvozi pšenicu i ima jednu od najkvalitetnijih pšenica. A BiH ne proizvodi ni 20% svojih potreba pšenice. BiH troši oko 430.000 tona pšenice godišnje, a moja procjena je da mi proizvedemo nekih 70.000 do 80.000 tona.

Kako to promijeniti?

– Mislim da to treba biti zajednički projekat cijele države. Razgovarao sam sa ljudima iz EBRD-a i stranih firmi. Svi kažu da nema poljoprivrede bez države. U Njemačkoj i Austriji, farmer je institucija. Da me neko ne shvati pogrešno, kod nas u BiH je problem što se poljoprivredom bave ljudi kojima je nužda da to rade, bez mogućnosti da ulažu u znanje i nove tehnologije. Dalje, kako mi radimo tu poljoprivredu – radimo kako su je radili naši djedovi. Dosta je to neproduktivno posmatrano iz današnje perspektive. Toga više nema. Napredne proizvodnje danas koriste nove tehnologije, sjemena i sadnice se prilagođavaju posebnoj klimi, dronovima se npr. posmatraju i određuju mjesta najpovoljnija za sadnju, na kojim mjestima sunce izlazi, kako će zasijat pšenicu, gdje zasaditi plantaže jabuka, itd. Zasad trešnje se npr., vrši kao zasad kukuruza, razmak 60 cm. Na hektar dođe 3 ili 4 hiljade sadnica. Dakle, najprije nam je potrebno znanje, a potom investicije. Vani se poljoprivredom bave ljudi koji imaju novac i spremni su da ulažu. To se mora desiti i kod nas. Naša Grupacija nije aktivna u poljoprivredi. Mi smo FMCG industrija (industrija robe široke potrošnje ). Ona kreće od poljoprivrede, to je prvi dio. Drugi dio je prehrambena industrija i treći dio je maloprodaja. To je vani sve jedna industrija, FMCG. Ono što je nama strategija za dalje jeste da idemo u tzv. vertikalnu integraciju, od polja do stola. Naš prvi dio jeste da idemo prema poljoprivredi, a nekad kasnije prema trgovini, i to više prema nekoj online trgovini. Ali ono što je nama sada u strategiji jeste da idemo prema poljoprivredi i da dio investicija i sredstava ide u tom pravcu, gdje bi to za naše kompanije tipa Klas, Sprind, AS, obezbjedilo proizvodnju žitarica, mlijeka, i drugih primarnih poljoprivrednih proizvoda potrebnih za finalnu proizvodnju.

Razvojem domaće proizvodnje i kupovinom damaćih proizvoda, svi zajedno razvijamo vlastite potencijale, jačamo kompanije, otvaramo nova radna mjesta i u stanju smo izdvojiti više novca kroz poreze i doprinose za kvalitetniji život

Kakva je saradnja sa domaćim poljoprivrednicima?

– Mi imamo kooperante, to su firme koje već obrađuju veće količine zemljišta. Imamo Poljoprivrednik Derventa koji proizvede godišnje 7-8 000 tona žitarica i mi to sve od njega otkupimo, do nekih malih poljoprivrednih proizvođača. Imamo u našem sastavu i Zeničku industriju mlijeka (ZIM), i imamo 500 malih kooperanata koji proizvedu dnevno 100, 200 ili 500 litara mlijeka.

Zar nije jeftinije nabaviti sve što vam treba od jednog stranca?

– U biti jeste. Postoje mljekare koje to rade. Nama to nije motiv, nama je cilj da imamo tih 500 ljudi i da našim razvojem i oni osjete priliku da rastu zajedno s nama. Takav koncept zahtijeva više rada i ulaganja, ali je dugoročni bolji i korisniji za pojedinca, kompanije i cijelu ekonomiju jedne države. Uvijek kada možemo, mi ćemo kupiti sirovinu ili proizvod od domaćeg proizvođača. To je princip kojeg se držimo od našeg osnivanja. Razvojem domaće proizvodnje i kupovinom damaćih proizvoda, svi zajedno razvijamo vlastite potencijale, jačamo kompanije, otvaramo nova radna mjesta i u stanju smo izdvojiti više novca kroz poreze i doprinose za kvalitetniji život. ZIM je veoma poželjan partner jer su oni najredovnije platiše u BiH. Poznati smo po tome što prvi izmirujemo svoje obaveze. Na taj način držimo te ljude vezane za ZIM.

Šta ste naučili iz ovog vremena pandemije? Vi lično i cijeli Holding?

– Naučili smo da je vrijeme koje je pred nama neizvjesno. Da nikada ne možete biti sigurni da to što radite će sutra ispasti onako kako ste planirali. Naučili smo i da je to šansa. Kada dođu takve krize, možete dosta naučiti i na kraju biti i bolji nego što ste bili.

Namaz Maza je bio apsolutni hit u BiH. Kako se razvija Maza, da li je ostala u BiH ili ide dalje po Evropi?

– Maza je stvarno bila jedan veliki hit na tržištu gdje smo mi za kratko vrijeme osvojili srca potrošača u BiH. Maza i danas ima veoma dobre rezultate kod prodaje u BiH. U priremi su inovacije koje će Mazu učiniti još bojom i zanimljivijom za tržišta. Maza se može naći na policama u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Americi, Crnoj Gori, tako da smo i u izvozu napravili neke iskorake.

Da li se planirate posvetiti arapskim državama?

– Mi i danas imamo kupce i distributere koji tamo kupuju robe za naše tržište. Moram reći da su to, na žalost, još manje količine, nisu nam zadovoljavajuće. Nama je i danas lakše prodati robu prema Zapadu nego prema Istoku. Na Istoku su malo drugačije navike, drugačiji pregovori, kultura i ponašanje potrošača. Generalno je nama lakše ući na Zapad nego na Istok, mada mi na Istoku vidimo velike potencijale. Puno smo istraživali ta tržišta u smislu uanprijeđenja prodaje. Svakodnevno radimo na tome da se to popravi. Upravo prije nekoliko dana smo nakon dugo vremena ponovo dogovorili izvoz za Libiju.

Koje to nove proizvode stanovnici BiH mogu očekivati?

– Najveći novitet će biti da ćemo izbaciti sigurno najbolje i najkvalitetnije domaće čokolade koje ćemo ponuditi tržištu BiH. To su čokolade koje će se proizvoditi u pogonu AC Fooda u Kladuši u pogonima gdje se proizvodi i Maza. Pored toga imamo još noviteta iz kompanija Vispak, Klas, itd.

Hoćete li koristiti domaći lješnik?

– Kao što sam već kazao u ranijim odgovorima, to su te naše šanse koje mi imamo. Naravno da ćemo uzeti domaći lješnik, a nažalost, moramo reći da dosadašnja proizvodnja lješnika nije mogla zadovoljiti naše potrebe. Mi smo kao i mnoge druge kompanije bili prinuđeni da uvozimo taj lješnik iz Turske.

(Dario Novalić/startbih.ba)

Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je da je potpisivanje Sporazuma o snižavanju cijena rominga na zapadnom Balkanu u aprilu 2019. predstavljalo istorijsko postignuće i jedan od glavnih rezultata Digitalne agende za zapadni Balkan, koja je predanost i povjerenje u regionalni dijalog stavila na ispit, dok je ujedno donijela konkretne koristi građanima.

Na sastanku Radne grupe zapadnog Balkana za politiku rominga koji je održan jučer, Bregu je rekla da je uvjerena sam da će region opet imati rezultate i da će, kada se pandemija okonča, građani uživati sve pogodnosti regiona bez rominga.

– Režim „rominga kao kod kuće“ na zapadnom Balkanu od 1. jula 2021. znači korak bliže snižavanju cijena rominga sa Evropskom unijom – dodala je Bregu.

Na sastanku je navedeno da su troškovi rominga između zapadnog Balkana i Evropske unije ogromni i nisu zasnovani na tržišnim uslovima. Zbog izuzetno velikih troškova rominga, građani regiona istu uslugu plaćaju četiri puta više nego građani Evropske unije.

– Naš naredni korak je snižavanje cijena rominga između zapadnog Balkana i Evropske unije, za šta će biti potrebna puna predanost svih uključenih aktera, a posebno telekom operatera, kao i jednako važna tehnička podrška Evropske komisije, Generalne direkcije za komunikacione mreže, sadržaje i tehnologije i Generalne direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju, te najviših zvaničnika iz regiona – naglasila je Bregu.

Šef odjela u Generalnoj direkciji za komunikacione mreže, sadržaje i tehnologije David Ringrose rekao je da je regionalna saradnja pravi put za ostvarivanje rezultata za građane zapadnog Balkana, a puna provedba Sporazuma o snižavanju cijena rominga u regionu prvi korak ka snižavanju cijena između Evropske unije i zapadnog Balkana.

Šefica sektora u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju Alessandra Sgobbi dodala je da je potrebno održati pozitivan zamah i nadovezati se na uspjehe Vijeća za regionalnu saradnju, jer je snižavanje cijena rominga između zapadnog Balkana i EU nešto što region može približiti jedinstvenom tržištu Evropske unije.

Na sastanku koji je organizovao RCC okupili su se predstavnici Evropske unije, ministarstava zaduženih za informacione i komunikacione tehnologije i regulatornih tijela iz regiona koji su razgovarali o trenutnom statusu provedbe regionalnog Sporazuma o snižavanju cijena rominga, kao i o budućim koracima ka snižavanja cijena rominga između EU i zapadnog Balkana.

U prvim mjesecima provedbe regionalnog Sporazuma o snižavanju cijena rominga došlo je do povećanja prenosa podataka u romingu u cijelom regionu, kao i značajnog smanjenja troškova rominga, i to između 83 i 96 posto, što je pomoglo u pripremama za ukidanje rominga na zapadnom Balkanu do kojeg bi trebalo doći 1. jula 2021. zapadni Balkan bez rominga i snižavanje cijena rominga sa Evropskom unijom dio je programa zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se lideri zapadnog Balkana obavezali na samitu u Sofiji u novembru 2020.

Vijeće za regionalnu saradnju će na transparentan i sveobuhvatan način pomoći u cijelom procesu pripreme koraka ka snižavanju cijena rominga između Evropske unije i zapadnog Balkana, uključujući i olakšavanje održavanja regionalnih konsultacija sa svim relevantnim akterima, saopćeno je iz RCC-a.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 15.03.2021.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Bukva Karadaglije
Naselja: Tugovići, Ripna, Bašići, Jablanica Škola, Džamija Jablanica, Zelenika Jablanica i Čaglići, od 11:30 do 15:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Evropska agencija za lijekove objavila je izvještaj Komisije za procjenu rizika i nuspojava lijekova (PRAC) u kojem se navodi kako vakcina AstraZeneca može izazvati teške alergijske reakcije, prenosi austrijski Heute.

Kako navodi austrijski list, PRAC je zabilježio nekoliko slučajeva teških alergijskih reakcija nakon vakcinacije ovim proizvodom. Zbog toga, PRAC je preporučio ažuriranje podataka o samom proizvodu AstraZeneca te su naglasili kako je u podatke o neželjenim nuspojavama potrebno staviti i kategoriju teških alergijskih reakcija.

"PRAC je preporučio ažuriranje podataka o proizvodu što uključuje i napomene o mogućnostima anafilaktičkog šoka i preosjetljivosti kao nuspojave u članu 4.8 koji opisuje nuspojave nepoznate učestalosti", navodi se u izvještaju, prenosi Heute.

Kako su naveli, PRAC se na ovaj korak odlučio nakon revizije 41 izvještaja iz Velike Britanije nakon vakcinacije stanovnika vakcinom AstraZeneca u kojima su prijavljene teže alergijske reakcije..

"Nakon pažljivog pregleda izvještaja, možemo zaključiti kako se vakcina može vrlo vjerovatno povezati sa bar nekim od ovih slučajeva", navodi PRAC.

Na kraju, u PRAC-u su istakli kako su teške alergijske reakcije moguće nakon vakcinacije te su naglasili kako se u tom slučaju osobi mora pružiti adekvatan medicinski tretman.

U izvještaju su također naglasili da preporučuju svim medicinskim djelatnicima da zadrže pod nadzorom sve osobe bar 15 minuta nakon vakcinacije kako bi na vrijeme reagovali u slučaju neželjenih dejstava.
Na kraju, u PRAC-u su naglasili kako osobe koje razviju teške alergijske reakcije na vakcinu, ne smiju dobiti drugu dozu vakcina što je obavezna procedura nakon primanja prve doze AstraZenece ali i većine drugih vakcina.

(klix.ba)