IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dom naroda FBiH u ponedjeljak je prihvatio Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i usvojio Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH i Zakon o električnoj energiji FBiH, čime je usvojen set energetskih zakona kojima se u oblasti energetike uvode evropski standardi.

Ovaj Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućava građanima da bez formiranja pravnih osoba budu ravnopravni sudionici energetskog sektora i proizvode struju.

Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.

Usvajanjem Zakona o električnoj energiji uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te opskrba i trgovina električnom energijom.

Evo šta donosi reformski set energetskih zakona koji su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Kada je riječ o građanima to znači da:

- Po prvi put fizička lica mogu, bez registracije obrta, biti prosumeri, odnosno, proizvoditi električnu energiju koju će koristiti za vlastite potrebe.

- Mogu se, kao prosumeri, udruživati u zajednice prosumera, radi proizvodnje ili razmjene električne energije.

- Mogu se udružiti u zajednice/zadruge radi proizvodnje, razmjene, skladištenja ili prodaje električne energije čime smanjuju svoje troškove, podižu nivo kvaliteta življenja ali i ostvaruju dodatne prihode.

- Administrativna procedura za izgradnju prosumerskog postrojenja je smanjena na minimum.

Za privrednike ovo znači da:

- Mogu graditi i prosumerska i postrojenja za prodaju električne energije. Izgradnjom postrojenja za sopstvenu potrošnju mogu značajno uticati na troškove proizvodnje ali i sigurnost snabdijevanja.

- osiguravajući energiju, porijeklom iz OIE, za svoju proizvodnju istovremeno osiguravaju izuzeće od skorog EU mehanizma zaštite od prekograničnih emisija CO2 (CBAM) za izvoz svojih proizvoda.

Kada je riječ o FBiH ovi Zakoni donose dobrobit u svim segmentima, unapređenje sistema strateškog planiranja u sektoru energije, stvoreni uslovi za utvrđivanje potrebnog kvaliteta usluga na tržištu energije uz prihvatljive troškove, omogućene aukcije kao osnovni oblik odabira najjeftinijih ponuđača za uključivanje njihovih postrojenja u sistem podsticaja, osigurani uslovi za transparentno i nediskriminirajuće investiranje u energetski sektor i sektor OIE. kreirani uslovi za uvođenje sistema zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca električne energije, preciznije definisana prava i obaveze svih učesnika u sektoru energije u FBiH, zakonodavni okvir sektora energije FBiH skoro u potpunosti usaglašen sa obavezama koje proističu iz potpisanih međunarodnih ugovora i ujednačen pravni okvir koji će biti garancija ravnomjernog razvoja sektora OIE u svim kantonima i jedinicama lokalne samouprave.

Svakako da sve ovo doprinosi i zdravijoj životnoj okolini. Sanela Pekić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo kazala je, da što više izgradimo postrojenja koja koriste OIE to će manje električne energije biti porijeklom iz uglja, a zrak u našim gradovima biti čišći i ugodniji za život.

Pojasnila je da u sinergiji sa Zakonom o energijskoj efikasnosti ovaj paket zakona pruža odličan temelj za istinski početak procesa pravedne energetske tranzicije sa krajnjim ciljem potpune dekarbonizacije FBiH/BiH do 2050. godine.

Donošenje podzakonskih akata bi trebalo što prije realizirati kako bi implementacija zakona što prije počela na terenu.

(akta.ba)

Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine, zbog situacije u Rudniku mrkog uglja Zenica, uputio je danas premijeru FBiH Nerminu Nikšiću zahtjev za hitnom smjenom Uprave Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo – potvrdio je Feni predsjednik tog sindikata Sinan Husić.

Husić ističe kako nema “potrebe da se dodatno obrazlaže ozbiljnost i težina situacije u svim rudnicima uglja u Koncernu JP EPBiH”.

-Situacija u zeničkom rudniku reflektuje se negativno na situaciju u svim drugim rudnicima u FBiH pa ne smijemo dozvoliti da se dodatno usložni te proizvede nesagledive posljedice – kazao je Husić, koji se nada da će reakcija Vlade FBiH biti u skladu s njihovim zahtjevom.

Pogotovo, dodaje, što je Uprava JPEPBiH “iskazala neozbiljan i neodgovoran pristup” nakon urgencije Vlade FBiH, koju su uputili 27. jula.

Zenički su rudari prekinuli proizvodnju 26. jula, nakon što je istekao zadnji rok za isplatu junske plaće te naknade za topli obrok za maj.

JP EPBiH, ni nakon urgencije Vlade FBiH, nije postupila po odredbama Sporazuma, koji su sindikalci 3. jula potpisali s Upravom RMU Zenica, a po instrukcijama i smjernicama iz JP EPBiH.

Njemačka od danas službeno priznaje sve vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore sa svim položenim kategorijama za putnička i teretna vozila. To otvara strah da bi BiH još više mogla ostati bez šofera.

Ova odluka će olakšati učešće u saobraćaju mnogim bh. građanima u Njemačkoj, ali će naročito biti pogodna vozačima kamiona i drugih teretnih vozila iz BiH.

Kvalifikovani i profesionalni vozači su veoma traženi u Njemačkoj. U ovoj zemlji svake godine oko 30.000 profesionalnih vozača odlazi u penziju, a oko 15.000 vozača započinje ovaj posao.

Odlazak profesionalnih vozača iz BiH dobio je na intenzitetu 2019. kada je njemačka transportna industrija objavila da joj nedostaje više hiljada vozača što znači da su vozači iz BiH masovno odlazili u tu evropsku zemlju i prije nego što je njemačka vlada odobrila olakšice. Sada se očekuje da će ubrzo broj vozača koji odlaze iz BiH u tu državu biti još veći.

Ranije su bh. građani sa A i B položenom vozačkom mogli voziti prvih šest mjeseci boravka u Njemačkoj. Nakon toga su morali predati zahtjev za zamjenu dozvole, ali bez ponovnog polaganja teorijskog i praktičnog ispita.

Oni koji voze kamion, odnosno imaju C kategoriju, morali su polagati ispit da bi dobili novu dozvolu, ali to više neće biti potrebno.

(klix.ba)

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH.

U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom augusta bila blokirana 102.796 računa firmi te da 56.142 firmi ima blokiran bar jedan račun.

Ukupan broj blokirani računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 52, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun smanjen je za osam.

U novom izvještaju, koji sadrži 4.138 stranica ( kao i prethodni izvještaj), pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nakon što je Rayanair, prije nekoliko mjeseci, kao razlog otkazivanja letova iz Tuzle, naveo putničke naknade od tri KM koje se uplaćuju Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH, jer dovode u pitanje rentabilnost poslovanja avioprijevoznika, aerodromi u BiH zajednički pokreću inicijativu za ukidanje ove naknade. Uz navedeno, dodatno ukidanje Wizz Airove baze i većine letova na Međunarodnom aerodromu Tuzla dovodi u pitanje njegov daljnji rad.

Aerodromi Tuzla, Mostar i Banja Luka uputit će zahtjev Direkciji za civilno vazduhoplovstvo kojim će tražiti da se van snage stavi odluka o naplaćivanju putničke naknade od tri KM po putniku i 40 KM po toni prevezenog prtljaga.

“Ryanair je od 1.6. ove godine prestao da saobraća i praktično imamo dva mjeseca i 30.000 putnika koje nismo bili u prilici da opslužimo i da lete sa aerodroma Tuzla. Kada je riječ o toj naknadi od tri KM, aviokompanije kada suspenduju letove tada nema zarade za Direkciju. Samo putnici izgube priliku da lete, a i aerodromi da posluju u kapacitetu u kojem bi eventualno mogli poslovati”, rekao je Dževad Halilčević, direktor JP Međunarodni aerodrom Tuzla.

Iz Direkcije su spremnni na razgovore, ali ukidanje naknade za njih nije opcija.

“I druge zemlje kako u region tako i u EU imaju ovu naknadu koja služi za adekvatno ispunjavanje nadležnosti civilnih vazduhoplovnih vlasti u tim državama, za razvoj i unapređenje civilnog vazduhoplovstva kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovnog stručnog kadra i specijalističko i tehničko osposobljavanje, ali i za unaprjeđenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanja nivoa bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH”, objasnio je Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BHDC-a

Zanimljivo bi bilo da i druga tijela na državnom nivou uzimaju procenat od karte putnika na sličan način: Granična policija BiH za svakodnevne KDZ preglede ili pasošku kontrolu ili carina za pregled prtljaga. Da li se ipak može i bez ove naknade i može li se umanjiti? Iz Direkcije među rješenjima navode i subvencije lokalnih vlasti.

Aerodrom u Tuzli, ali i turistička zajednica najmnogoljudnijeg kantona, u velikom su problemu i zbog ukidanja Wizz Airove baze i većine letova. Iz Wizz Aira su kao obrazloženje naveli da letove ukidaju zbog promjenjivog ekonomskog okruženja, kao i operativnih izazova uzrokovanih vremenskim prilikama u regiji.

Iz aerodroma Tuzla tvrde da je Wiz Air naveo da aerodrom ništa nije mogao učiniti da se njihova poslovna odluka promijeni, te da intenzivno traže alternativne avioprijevoznike. Da li će se naći rješenja za nekada najperspektivniji ali i druge aerodrome u BiH koji traže ukidanje naknade i da li će im u tome pomoći država ostaje da se vidi. Inicijativa tri aerodroma prema zadnjim informacijama bit će predata za nekoliko dana.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je danas Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH sa 44 glasa za, 19 glasova suzdržanih i dva protiv, čime je okončan višegodišnji proces pripreme i donošenja ovog zakona.

Podsjećamo, ovo je prvo posebno zakonsko rješenje iz kojeg će svoja prava crpiti civilne žrtve rata, a prethodno je usvojen na sjednicama Vlade FBiH i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Današnjom potvrdom Doma naroda, zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenim novinama, a prema amandmanu koji je predložila Vlada FBiH, primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH iz zajedničke je nadležnosti Federacije BiH i kantona kojima je, uz obavezu usklađivanja kantonalnih zakonskih rješenja s ovim Zakonom, ostavljena i mogućnost dodatnog unaprjeđenja prava civilnih žrtava rata u skladu s finansijskim mogućnostima, te potrebama i zahtjevima civilnih žrtava rata.

Osnovna svrha zakona je osigurati onima koji su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu pretrpjeli bilo koji oblik torture usljed ratnog djelovanja i postojanja neposredne ratne opasnosti, prije svega, status civilne žrtve rata, a Zakon prepoznaje i posebne kategorije civilnih žrtava rata, žrtve silovanja, kao i djecu rođenu nakon čina silovanja koja su danas već odrasle osobe.

Usvajanjem ovog Zakona Federacija BiH postaje jedinstvena u svijetu, a novina je i ukidanje roka za priznavanje statusa žrtve seksualnog zlostavljanja kao posebnog dijela ratnog zločina i ostavljanje žrtvama silovanja mogućnosti da zločin prijave bilo kad tokom svog života.

Civilne žrtve rata ovim zakonom ostvaruju i prava na više vrsta novčane naknade, od lične invalidnine, ovisno o stepenu invalidnosti, preko pomoći za tuđu njegu i brigu do prava na nabavaku ortopedskih pomagala. Dio naknada ostvaruje se iz budžeta Federacije BiH i to u iznosu od 70 posto, dok se 30 posto izdvaja iz kantonalnih budžeta.

Zakon je osim socijalne i reparacijske prirode, u smislu da za najviše kategorije predviđa i pravni osnov izjednačavanja mogućnosti u odnosu na osobe bez invaliditeta, a što je utemeljeno u UN konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, ali i dodatno reparaciju zbog svega što su pretrpjeli tokom ratnih razaranja zbog činjenice da ih država nije uspjela zaštititi.

– Posebno nam je važno, osim prepoznavanja i uvođenja u pravo djece rođene iz čina silovanja i vraćanje dostojanstva njima i njihovim majkama, a kroz podršku u školovanju ove djece kao najvažnijih promotora istine o njihovim majkama cilj je da oni sami pričaju priču o zločinima koji su njihove majke preživjele i što je odredilo njihove sudbine, čime ovaj Zakon doprinosi borbi protiv predrasuda i stigmatizacije žrtava silovanja i djece rođene iz tog čina – kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Naveo je i da je ukidanjem cenzusa kod porodične naknade ispravljena nepravda prema roditeljima ubijene djece koji imaju primanja veća nego što cenzus dozvoljava.

– Svi roditelji koji su izgubili djecu jednako pate i njihovu patnju ne možemo i ne smijemo ocjenjivati po njihovom materijalnom statusu. To ovaj Zakon konačno ispravlja – stoji u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Usvajanju Zakona na Domu naroda prethodila je žučna rasprava kao i na sjednici Zastupničkog doma, a vezano za amandmane koji se tiču prava logoraša u ovom Zakonu, koje Vlada FBiH nije prihvatila, ali je Zaključkom Zastupničkog doma naloženo Federalnom ministarstvu pravde da u narednih šest mjeseci pripremi tekst zakona koji će tretirati prava logoraša i žrtava ratne torture, navodi se.

U Federaciji BiH u pripremi je novi normativi okvir iz oblasti trgovine. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u razgovoru za Fenu kazao kako je postojeći zakon zastario te da se i u razgovoru s poslodavcima, sindikatima i potrošačima pokazalo kako ga je nužno mijenjati jer se trgovina posebice promijenila nakon 2020. godine.

- Novi zakon o unutarnjoj trgovini umnogome će riješiti probleme trgovine i poboljšati tržište. Imamo problem zaokruživanja cijena. Poslodavci su istaknuli da im je trenutno zaokruživanje cijena na apoene jedan od problema prilikom formiranja cijena, tako da ćemo sigurno ići ka nekom boljem i efikasnijem rješenju. U tom smislu mislim da ćemo raditi zaokruženje na razini računa, a ne pojedinačnog proizvoda, kako bi zaštitili potrošače – otkrio je ministar Hasičević.

Siva ekonomija ogleda se u više pravaca

Po njegovim riječima nakana je kroz nove zakonske odredbe smanjiti i probleme u oblasti Internet trgovine. Navodi kako najviše žalbi oko trgovačkih prevara dobivaju upravo iz oblasti Internet trgovine te je u planu donošenje potpuno novog zakona o e-trgovini.

Po pitanju Zakona o unutarnjoj trgovini, federalni ministar trgovine navodi kako njega moraju pratiti neki drugi normativni akti, odnosno zakoni.

- Opet govorimo o potrebi donošenja novih zakona i usklađivanja s europskom tekovinom. Tu prije svega mislim na zakon o zaštiti potrošača kao i zakon o mjerama kontrole tržišta koji je neophodan u ovim kriznim vremenima – poručio je Hasičević.

Najavio je i dodatne korake za suzbijanje sive ekonomije. Navodi kako je stalni inspekcijski nadzor rad na crno sveo na mnogo manju mjeru. Ističe izvanrednu suradnju s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Jedan od ključnih problema je neizdavanje fiskalnih računa.

– Ne možemo drugačije nego da utječemo kako na savjest samih potrošača da traže fiskalni račun, što je njihovo i pravo i obveza, a onda putem Federalne uprave za inspekcijske poslove da pojačamo taj nadzor – naveo je Hasičevič ističući kako je to kontinuiran proces.

Proces digitalizacije Ministarstva

Ministar Hasičević je podcrtao kako Federalno ministarstvo trgovine nastoji postati spona između potrošača i trgovaca, između potrošača i zaposlenih, između zaposlenih i trgovaca, ali da Ministarstvo mora biti servis u tom triparitetnom dijalogu.

Kazao je kako je dolaskom na čelo Ministarstva zatekao lošu tehničku opremljenost i nizak stupanj digitalizacije. Vlada je na prošloj sjednici usvojila Zaključak da Ministarstvo trgovine ulazi u proces digitalizacije s planom okončanja 2025. što bi trebalo olakšati upotrebu i obradu podataka.

- U okviru te digitalizacije navest ću tu činjenicu da je Federalno ministarstvo trgovine izradilo Oil aplikaciju gdje na razini grada i po određenim naftnim derivatima možete pregledati cijene u realnom vremenu cijene nafte i naftnih derivata. Preko 200.000 naših građana besplatno je skinulo tu aplikaciju i koristi je. To je samo jedan korak koji pokazuje smjernicu kojom treba ići – kazao je ministar Hasičević.

Strane investicije bilježe pozitivne pomake

Ministar Hasičević također je na čelu Savjeta za strane investitore u Federaciji BiH. Kaže kako su se pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini odrazili na strane investicije i inače na kretanje kapitala ali da novi podaci ukazuju i na neke pozitivne trendove.

- Što se tiče Federacije BiH ono što smo na prvoj konstituirajućoj sjednici Savjeta imali izvještaj FIPE, odnosno
Agencije za strane investicije, jeste da je prvi kvartal 2023. godine pokazao pozitivne pomake u odnosu na isto razdoblje iz prethodne godine i ono što je karakteristično da su strane investicije ustvari pokazale jedan trend reinvestiranja postojeće dobiti. To znači da strani investitori ne izvlače svoj novac nego da im se naše tržište pokazalo kao pozitivno, i onda svoju dobit ponovo reinvestiraju u Federaciju – istaknuo je ministar.

Hasičeviću je namjera Savjet više okrenuti ka konkretnim i realnim mjerama koje će spriječiti barijere za investitore koje trenutno imamo.

Inventura investicijskog prostora

- Mi smo negdje zajedničkog stava da bi trebalo napraviti tzv. inventuru investicijskog prostora, a tu ćemo morati najvjerojatnije bazirati i na velikoj suradnji s općinama kako bi lokalne zajednice, odnosno općine, dale podatke o tome kakvom infrastrukturom raspolažu, a koje bi mogli ponuditi na raspolaganje stranim investitorima.

Nužno je što više olakšati strana ulaganja tim više jer su ona izravno vezana za izvoz i proizvodnju. Hasičević navodi podatak da je više od 90 posto stranih investicija kod nas vezano za izvozno orijentirane proizvodne kapacitete.

Radnici nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta, zavidovićke Krivaje, ponovno su se okupili ispred kapija preduzeća. Traže od nadležnih da podhitno reaguju kako bi im se uvezao radni staž.

Više od 100 radnika steklo je uslove za penzionisanje, dok je preko 200 na evidenciji biroa za zapošljavanje. Jedan dio žena zbog kašnjenja uplata i zakonske regulative, gube i pravo na penzionisanje. Na današnjem zboru odlučili su da ako do srijede ne usaglase termin sastanka sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, u petak idu pred Vladu Federacije BiH.

Podsjećamo "Krivaja" je 2014. godine prodana Ortačkoj grupi, a godinu dana nakon proizvodnja je obustavljena. Od tada do danas radnici bezuspješno traže svoja prava.

(BHRT)