U Edukativnom centru u Novoj Kasabi i ove godine nastavu pohađa 130 učenika iz Konjević-Polja.

Oni nastavu pohađaju prema nastavnom planu i programu Kantona Sarajevo.

Predstavnik Savjeta roditelja djece iz Konjević-Polja Muhizin Omerović u izjavu za Fenu je kazao da je ove godine upisano i devet prvačića.

“Pored upisanih prvačića imamo i devetero djece koja su došla u šesti razred iz područnih škola. Kada je u pitanju rješavanje problema izučavanja bosanskog jezika, nema nikakvih pomaka. Još čekamo presudu Ustavnog suda”, ističe Omerović.

On očekuje da će Ustavni sud donijeti presudu u korist djece. Na taj način bi pobijedila sva djeca u Bosni i Hercegovini, te će dobiti pravo na obrazovanje bez diskriminacije i segregacije.

Također je poručio da roditelji neće odustati od borbe.

“Mi idemo do kraja, iako je borba teška, ali ćemo istrajati. Za nas roditelje veoma je bitno da djeca imaju adekvatno obrazovanje i svi roditelji zajedno treba da se bore za bolje obrazovanje. Naš cilj je da se prestane s diskriminacijom”, kazao je Omerović.

Ipak, ovo nije jedini problem. Pored ovog, postoji i problem s dugovanjem isplate plata nastavnicima iz školske 2016./2017. godine.

“Riječ je o 27.000 KM dugovanja prema nastavnicima. Mi roditelji smo pokrenuli akciju za prikupljanje tog novca, jer zvanične institucije ne žele da plate dug. Mi smo rekli da niko ne smije vidjeti štetu od ove naše borbe, a pogotovo ljudi koji su se žrtvovali zbog naše djece. Vjerujem da će svi uredno biti isplaćeni. Pozivam sve dobre ljudi koji mogu da se odazovu našoj akciji”, poručuje Omerović.

Podsjećamo, roditelji se već dugi niz godina bore za pravo na izučavanje bosanskog jezika.

Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH) našle su se u zvaničnim statistikama Evropske komisije (EK) kao zemlje porijekla falsifikovane robe koja se uvozi na teritoriji Evropske unije(EU). Sjeverna Makednija je u 2018. godini bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića, a BiH je druga najveća zemlja porijekla za falsifikovanu ambalažu.

U izvještaju koju je objavila EK stoji da se u 2018. godini, lažna i potencijalno opasna roba u vrijednosti od gotovo 740 miliona eura zaustavila na carinama EU. Prema zvaničnim podacima ove institucije, u 2018 godini je zadržano skoro 27 miliona artikala koji su kršili prava intelektualnog vlasništva, a koji su imali uličnu vrijednost od gotovo 740 miliona eura. Broj presretanja lažne robe koja se uvozi na teritoriji EU je povećan u protekloj godini, zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu.

Prema zvaničnim podacima EK, Sjeverna Makedonija je bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića. Podaci EK pokazuju da preko 60 odsto falsifikovanih alkoholnih pića u 2018. godini, bili su porijeklom iz Sjeverne MAkedonije.

BiH je prema statistikama EK, druga najveća zemlja porijekla za falsifikovani ambalažni materijal, poslije Kine, sa skoro 78 odsto takve robe.

Turska je bila izvor ostalih pića, parfema i kozmetike. A Kina ostaje i dalje glavna zemlja izvora za robu koja krši prava intelektualne svojine.

Pierre Moscovici, komesar za ekonomska i finansijska pitanja je naglasio kako posao evropskih carinika u otkrivanju krivotvorene robe, postaje dodatno teži kao posljedica rasta malih paketa koji ulaze u EU, putem internet prodaje.

“Zaštita integriteta našeg jedinstvenog tržišta i carinske unije, te efikasno izvršavanje prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu nabave takođe su prioriteti. Moramo nastaviti sa jačanjem napora protiv falsifikovanja i piraterije”, naglasio je komesar Moscovici.

Inače glavne kategorije zadržanih predmeta, uključuju cigarete koje su činile 15% ukupnog broja konfiskovanih predmeta. Slijedile su igračke za 14%, ambalažni materijal 9%. Proizvodi za svakodnevnu ličnu upotrebu u kući, kao što su proizvodi za njegu tijela, lijekovi, igračke i električna kućna dobra činili su gotovo 37% od ukupnog broja zaplijenjenih predmeta.

(Fokus)

Platne kartice osmišljene kao sredstvo bezgotovinskog plaćanja roba i usluga, te podizanja novca sa bankomata su sve češće koriste u zemljama regiona, pa i u Bosni i Hercegovini.

Međutim, iako su regularno sredstvo u platnom prometu, još uvijek nisu i ravnopravne u odnosu na neprevaziđeni cash.

„Ne mogu platiti neke robe i usluge u trgovinama, restoranima, javnom prevozu. Ali ono što me najviše ljuti je što ne mogu platiti račune u preduzećima koja su državna ili javna. A meni država daje penziju na bankovnu karticu. Kažu da nemaju aparate za naplatu jer im banke uzimaju strašne provizije. Blago njima kad to mogu, a mi penzioneri moramo plaćati bankarske troškove i što-šta  navedeno na onom listingu pristiglom iz banke. Ako se mogu bogate firme zaštititi, zašto ne bi mogla i sirotinja“, pita se penzionerka čekajući red da plati račun za struju.

Provizije na tragično male iznose

Al Jazeera je i ranije pisala da se socijalna pomoć i dječiji doplatak korisnicima isplaćuju na bankovne račune i da se od tih tragično malih iznosa uzimaju provizije, koje davaoci usluga i trgovci ne moraju primiti kao sredstvo plaćanja.

Zakoni im to stavljaju na volju, koliko god oni bili veliki ili čak u dobrom dijelu i monopolisti na tržištu.

„Dosadašnje iskustvo i istraživanja preferencija naših kupaca prilikom plaćanja i dostave računa, pokazali su da kupci koji plaćaju račune za električnu energiju na naplatnim mjestima Elektrodistribucije, preferiraju plaćanje putem gotovine te smo se u skladu s tim, poštujući njihove navike, fokusirali na unaprjeđenja i nove pogodnosti prilikom elektronskih plaćanja. U okviru reforme sistema naplate koju trenutno provodi EPBiH, u budućem periodu je u planu i uvođenje e-paymenta putem mobilne aplikacije EPBiH te korisničkog naloga na našoj web stranici“, novode iz Službe za komunikacije Elektroprivrede BiH.

Banke i preduzeća za distribuciju platnih kartica koriste svoje proizvode na tržištu, a uslugu učešća u platnom prometu naplaćuju.

Kažu da se svake godine procenat korisnika povećava, ali i da imaju različite iznose za proviziju.

Potrošači: Pratiti tokove novca

„Visina provizije u poslovima prihvata platnih kartica za plaćanje roba i usluga na našim POS terminalima zavisi od djelatnosti kojom se klijent bavi i definisana je ugovorom sa svakim od trgovaca.  Iz godine u godinu bilježimo trend rasta broja POS uređaja kod trgovaca, te ćemo nastojati pratiti i ubuduće. POS mreža se širi u skladu sa planovima i strategijom Banke. Kada je riječ o prometu na POS uređajima u protekloj godini on je veći za više od deset procenata u odnosu na godinu ranije“, kažu iz Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina.

Potrošači uvezani u udruženja kažu da im je jako bitno da se prate i tokovi novca, kroz banke ili žiro-račune, kako se oni ne bi „zamračili“ kroz sivu ekonomiju, pa bi plaćanje karticom i putem naloga u bankama i poštama dosta doprinijelo poštenijem poslovanju.

„Generalno smatramo da je u BiH plaćanje karticom na veoma niskom nivou. Iako se godinama povećava broj građana koji plaćaju karticom to povećanje je minimalno i nije uporedivo sa zemljama u okruženju i sa razvijenim zapadnim zemljama gdje je plaćanje gotovinom svedeno na minimum. Prije svega, trgovci i pružaoci usluga se ne odlučuju za uvođenje POS terminala u svoje radnje zbog visoke bankarske naknade. Dalje, građani još uvijek nemaju povjerenja u plaćanje karticom već tradicionalno vjeruju u gotovinu. Često na kasama velikih tržnih centara dolazi do kvara POS terminala, pa potrošači ako nemaju gotovinu robu moraju vratiti na rafe“, zaključuju u Udruženju za zaštitu potrošača DON Prijedor.

Kažu da aktivno rade na iznalaženju povoljnijih uslova za potrošače, a najviše uticaja imaju na izmjene Zakona o zaštiti potrošača RS na kome direktno sudjeluju.

DON: Smanjiti međubankarske naknade

„Mislimo da bi ovdje, prije svega, trebalo doći do smanjenja međubankarske naknade i da bi se tada veći broj trgovaca odlučivao na posjedovanje POS terminala. Potrebno je raditi i na podizanju svijesti, što mi kroz edukacije, info štandove i medijske istupe konstantno radimo sa potrošačima, kako bi prepoznali značaj i benefite korištenja kartica prilikom plačanja. Samim povećanjem potražnje i izbjegavanjem trgovaca koji nemaju mogućnost plaćanja karticom povećat će se i ponuda trgovaca sa ovom mogućnošću plaćanja“, kažu iz DON-a.

Neke usluge takvog tipa su banke i pružile tržištu, ali nikako u dovoljnom broju kako bi se to moglo nazvati masovnim i opšteprihvatljivim.

„Klijenti koji transakcije obave putem digitalnih servisa Banke plaćaju i do 80 posto niže naknade u odnosu na poslovanje na šalterima Banke. Dodatno, banka korisnicima Paketa računa, koji plaćanje režijskih računa izvrše putem digitalnih servisa, na kraju mjeseca vrši povrat obračunate naknade za plaćanje računa ukoliko pravno lice kojem se plaća ima račun u Banci. Uokviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu okviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu dostupna je usluga Režije na klik. Korisnicima ove usluge banka režijske račune prikazuje u formi unaprijed popunjenog naloga, te klijenti štede vrijeme i novac za plaćanje računa. Usluga je trenutno dostupna za račune JP Elektroprivreda BiH“, poručuju iz Raiffeisen banke.

Komentar datih informacija iz jednog javnog preduzeća i jedne banke tražimo od ekonomskog stručnjaka, koji potvrđuje da kao i u slučaju indirektnih poreza uvijek sve pada na teret krajnjeg korisnika i da senzibiliteta ima izuzetno malo.

‘Veliki’ mogu ispregovarati manje provizije

„Javna preduzeća, a prije svega oni koji su i monopolisti, sporije uvode one usluge ili proizvode na tržište, ukoliko nema potrebe za njima, jer im tržište to dozvoljava. Slično je i sa platnim karticama. Činjenica je da kada građanin koristi platnu karticu za plaćanje određene usluge ili kupovinu proizvoda, toj firmi ili obrtu, banka će na ime provizije skinuti određen iznos koji u nekim slučajevima ide i blizu 10 posto. Zbog toga firme i obrti znaju davati “duple” cijene svojim kupcima, jednu za novac, a drugu – višu za plaćanje karticom. U slučaju iste cijene, teret provizije bi išao firmi ili obrtu, a ovako se prenosi na krajnjeg kupca, iako se to ne ne vidi na samom činu plaćanja, tj. da banka naplati proviziju od kupca, ali to kupac plaća kroz višu cijenu proizvoda i usluga. Postoje situacije gdje veća preduzeća, sa većim prometom, mogu pregovarati kamatnu stopu sa bankom, tako da je svejedno za kupca koji je način plaćanja u pitanju“, pojašnjava  ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Dakle, „veliki“ se sa bankama mogu ispregovarati manje provizije, dok kod „malih“ trgovaca ta provizija može biti od 2-5 posto često uz minimalni iznos od jedne marke, što znači da bi u slučaju da proda robu u visini od 10 KM, trgovac dao 10 posto provizije banci.

Druga mogućnost mu je da rizikuje i da svjesno odbije kupce koji žele plaćati karticama.

Centralna banka BiH: Nismo nadležni

Trgovce i potrošače bi tada trebao zaštiti regulator.

U većini zemalja je to nacionalna banka koja na tržište plasira nacionalnu karticu.

„Traženi odgovor nije u nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, nismo u mogućnosti odgovorit na vaš upit. Preporučujemo da se obratite Udruženju banaka BiH ili entitetskim agencijama za bankarstvo“, poruka je Centralne banke BiH.

Navedene institucije koje se finansiraju od poslovnih banaka čije interese i moraju zastupati nam nisu dostavile odgovore.

(Al Jazeera)

Jutros u 4:52 sata vatrogascima PVJ Gračanica dojavljeno je da je došlo do požara u mahali Drafnići, u blizini Sportsko-rekreacionog centra “Brezik”.

I pored intervencije vatrogasaca, vozilo marke Golf je potpuno izgorjelo, a uviđaj će biti obavljen tokom dana, u prisustvu policije i inspektora protupožarne zaštite MUP-a Tuzlanskog kantona.

(Avaz)

Rezultati nezavisnog mjerenja kvaliteta vazduha u Stanarima od jula ove godine, pokazuju alarmantne satne vrijednosti štetnih čestica prašine u vazduhu koji dolaze iz neposredne blizine rudnika i termoelektrane, zaključak je izvještaja organizacije CEE Bankwatch rađenog u partnerstvu sa Centrom za životnu sredinu.

Mjerenje je obavljeno automatskim mjeračem nedaleko od površinskog kopa i termoelektrane u Stanarima.

I da, u krugu 25 km od Stanara su Tesanj, Teslic, Prnjavor i Derventa... pic.twitter.com/vqn6ZB9lyw

— Gervasius Twinkleminkleson (@Redeemer_69) September 17, 2019

Najveća koncentracija prašine u Stanarima u jednom satu, izmjerena je 17. jula, u iznosu od 828 mikrograma po kubnom metru (μg/m3), iako je po zakonskim odredbama dozvoljena prosječna 24-satna vrijednost 50 μg/m3, a najviša dozvoljena vrijednost u toku dana 100 μg/m3, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.

“Prema mnogim studijama, kratkotrajni uticaj prašine na ljudski organizam je jednako zabrinjavajući kao i dugotrajni. Česti skokovi emisije prašine iz tog razloga, mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju po zdravlje stanovništva Stanara, čak i kad izuzmemo njen hemijski sastav. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha u Republici Srpskoj ne tretira granične vrijednosti prašine u jednom satu, već samo prosječne dnevne vrijednosti. Nažalost, lokalno stanovništvo itekako osjeti uticaj tih čestica na svom zdravlju, a simptomi su iritacija i infekcije respiratornih organa”, kazala je Majda Ibraković, asistentica na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Mjerenje je rađeno u ljetnom periodu u kući lokalnog mještanina koji je istakao da se svakodnevno bore sa gomilom prašine i bukom koja dolazi iz rudnika.

“Ponekad, pogotovo kad je vjetrovito, prašina se osjeti u vazduhu i primjetna je na autima i drugim predmetima. Trenutno samo jedan kamion s vodom kruži oko rudnika, ali tokom vrućih ljetnih dana to nije ni blizu dovoljno”, istakao je naš sagovrnik, koji je želio ostati anoniman.

Direktiva Evropske unije o kvalitetu vazduha zahtijeva kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha u najbližem naselju pored velikih industrija u svrhu zaštite zdravlja i životne sredine. Ovaj sistem praćenja trebao bi imati javno dostupne podatke u stvarnom vremenu kako bi se stanovništvo moglo blagovremeno informisati i poduzeti zaštitne mjere u vrijeme visokog zagađenja.

“Građani primjećuju i osjećaju pogoršanje ekoloških uslova u Stanarima, ali uprkos sve većoj zabrinutosti, nadležni ne poduzimaju ništa kako bi osigurali kontinuirano nadgledanje zagađivača, a kamoli radili na poboljšanju postojećeg stanja. Nedopustivo je da vlasti uopšte ne razmatraju sistem kontrole kvalitete vazduha u blizini ove termoelektrane i rudnika, a to bi trebao biti prioritet”, naglasio je Davor Pehchevski, koordinator kampanje o zagađenju vazduha za Balkan u  CEE  Bankwatch organizaciji.

“Rudnik i Termoelektrana Stanari“ u vlasništvu su Vuka Hamovića.

Dok većinski državne termoelektrane grcaju u milionskim gubicima, „EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari“, samo je prošle godine napravila dobit od 39,9 miliona KM.

(capital.ba)

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, kiša se očekuje u sjevernim djelovima. Tokom dana, padavine se očekuju u većem djelu naše zemlje. Ponegdje uz kišu moguća je i grmljavina. Većina padavina se očekuje u Bosni i to prije podne. U Hercegovini lokalno slaba kiša poslije podne. Vjetar, slab do umjeren, na momente i pojačan, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 18, na jugu zemlje od 24 do 27 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 19.09.2019 (Četvrtak)., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i prije podne, u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima sa kišom. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 10, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 17, na jugu zemlje od 20 do 23 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 20.09.2019 (Petak)., prijepodne po kotlinama Bosne sa maglom i niskim oblacima. Tokom dana, postupno smanjenje oblačnosti i sunčanije. U Hercegovini sunčano. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 9, na jugu zemlje do 12, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 19, na jugu zemlje od 20 do 23 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 21.09.2019 (Subota)., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po korlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 8, na jugu zemlje do 11, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 16 i 23, na jugu zemlje do 26 stupnjeva.

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave (CEO) AS Holdinga, najveće prehrambene grupacije u Bosni i Hercegovini i Amela Semić, direktor Direkcije za osiguranje kvaliteta i standardizaciju/interne kontrole u ovoj grupaciji, posjetili su Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ) i sa čelnim ljudima INZ-a razgovarali o dosadašnjoj, te mogućnostima unaprijeđenja buduće saradnje.

Direktor INZ, prim.dr. Senad Huseinagić sa saradnicima upoznao je goste o dosadašnjem razvoju, te projekcijama i planovima razvoja INZ-a, dok su gosti prezentirali njihov put uspjeha do liderske pozicije u BiH, te planove da budu jedan od lidera prehrambene industrije Jugoistočne Evrope.

Grupaciju kojom rukovodi AS Holding čini 16 kompanija iz oblasti prehrane, tekstila i trgovine, sa portfoliom od više od 2.000 proizvoda u desetak bh. gradova i gotovo 5.000 zaposlenih u cijeloj FBiH.

S druge strane, INZ je lider koncepta "Jedno zdravlje" (One health) i prva jedinstvena zdravstvena ustanova koja brine o zdravlju bilja, životinja i ljudi, te već četvrtu godinu bilježi kontinuirani rast prihoda, radnog prostora i zaposlenih, kao i klijenata.

- Izuzetno mi je drago da sam upoznao jednu posve nekonvencionalnu i neobičnu javnu instituciju, koju vode i čine ljudi koji "ne žive od budžeta", nego istražuju, tragaju, vode poslove i brinu o zdravlju kroz jedinstven koncept. Uvjeren sam da sam osjetio mnogočemu poduzetnički i inovativni duh svojstven, nažalost, samo privatnom sektoru, istakao je Hrvić.

Direktor INZ Senad Huseinagić je istakao da je čast i zadovoljstvo da su članice grupacije AS i do sada prepoznavale način i ozbiljnost rada svih kapaciteta INZ-a, a da će s posebnom ozbiljnošću pristupiti i svakom novom zajedničkom poslu, od laboratorijskih usluga, pa do naučno-istraživačkog rada.

- U narednoj fazi saradnje biće bitno uključiti potrošače, udruženja potrošača i javnost, jer je  i domaćim brendovima iz porodice AS, a i nama kao instituciji kojoj je posao kontrola i briga o zdravlju građana, jako bitno da naši građani dobiju pravovremenu i istinitu informaciju o stanju na tržištu, proizvodima koji se prodaju ispod zdravstvenih standarda i normativa i u suprotnosti sa deklaracijama i sadržajima koji se reklamiraju. Tada će i građani prepoznati značaj i kvalitet domaćih proizvoda, istakao je dr. Huseinagić.

Gosti iz AS Holdinga posjetili su dio akreditovanih laboratorijskih kapaciteta INZ-a, a nakon obilaska je dogovoreno da se postojeća saradnja i obim poslova u što skorije vrijeme unaprijedi, uveća i proširi, u cilju dobrobiti krajnjih potrošača.


Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Osim zemalja Evrope, medicinari iz RS odlaze da rade i u Federaciju BiH, u prvom redu zbog plata koje su tamo kudikamo veće nego u manjem bh. entitetu.

Iz sindikata koji okuplja zdravstvene radnike iz RS poručuju da će to biti sve masovnije, s obzirom na daleko bolje uslove rada u tamošnjim ustanovama, piše Srpskainfo.

Primjera radi, medicinska sestra u UKC RS mjesečno prima oko 870 KM, dok su ukupna primanja medicinske sestre u UKC Tuzla do 1.400, a u KC Univerziteta u Sarajevu 1.700 KM, saopštili su nedavno iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

U Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS kažu da je za očekivati da će sestre iz RS u još većem broju prelaziti u FBiH kako zbog duplo veće plate, tako i zbog plaćenog toplog obroka i regresa.

„Do sada su sestre i tehničari uglavnom išli iz naših zdravstvenih ustanova u opštinama koje graniče u FBiH, ali se na odlazak spremaju i sestre iz drugih bolnica i domova zdravlja u RS. Naime, pored duplo većih plata, plaćenog toplog obroka i regresa, njima nije teško da putuju i po 50 kilometara, jer im put plaćaju ustanove u koje pređu“, kaže predsjednik ovog sindikata Milenko Granulić.

Slična situacija je i sa ljekarima iz RS, čija je plata, u poređenju sa iznosima koje primaju njihove kolege u FBiH, duplo manje.

Na primjer, osnovna plata specijalista je oko 1.680, a njihova ukupna primanja kreću se oko 2.000 KM. U KCUS, s druge strane, plata ljekara specijalista je od 3.700 do 4.100 KM, u zavisnosti od broja dežurstava.

Iz Strukovnog sindikata doktora medicine RS više puta su upozorili da iz domova zdravlja i bolnica u RS „bijeli mantili“ odlaze i u FBiH, gdje im je plata duplo veća.

Iz Bolnice „Srbija“ potvrdili su istakli da su im dva ljekara otišla da rade u Opštu bolnicu Sarajevo.

„U junu ove godine jedan naš pedijatar je otišao da radi u Sloveniju, dok su maju lani, iz privatnih razloga, dva doktora prešla u radni odnos svega nekoliko kilometara dalje, u sarajevsku Opštu bolnicu“, poručuju iz ove zdravstvene ustanove.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić početkom avgusta potvrdio je za medije da je imao dva susreta sa naoružanim hrvatskim graničarima na teritoriji BiH koji su vraćali migrante u pokušaju prelaska granice s Hrvatskom. On je, kako je kazao, još prije godinu o tome upoznao sve nadležne institucije.

“Zabrinjava me da to traje godinu dana, ali jel trebamo mi naredni put zarobiti te policajce i da tako dokažemo da izjava predsjednice Kolinde da su povrede na migrantima od šipražja i grana vrijeđa inteligenciju normalnih ljudi. Inteligenciju vrijeđa i što kod nas nadležni ne znaju za te prelaske granice, a čitav grad zna”, kazao je Fazlić tada.

Samo nekoliko dana nakon te tvrdnje bihaćkog gradonačelnika na području Velike Kladuše pripadnici Granične policije BiH pronašli su grupu ilegalnih migranata koje su prevezli do lokalnog doma zdravlja zbog povreda koje su imali.

„U vezi događaja na granici Bosne i Hercegovine, na području Velike Kladuše, upoznato je Tužilaštvo BiH“, glasio je odgovor portparola Granične policije BiH Sanele Dujković na upit medija o incidentu na granici s Hrvatskom.

Iz Tužilaštva BiH krajem avgusta su na upit Novinske agencije Patria o ulasku naoružanih hrvatskih graničara na teritoriju BiH odgovorili:

„U vezi sa navedenim incidentom, a koji se dogodio 7. augusta 2019. godine, možemo odgovoriti da je predmet u radu i vrše se provjere“.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić također je u više navrata govorio o povredi teritorijalnog suvereniteta BiH od strane hrvatskih graničnih policajaca. I bez obzira na tvrdnje gradonačelnika Fazlića koji ponajbolje sa svojim sugrađanima osjeti migrantsku krizu, direktor Granične policije BiH Zoran Galić optužio je i Fazlića i Mektića da lažu i da svoje izjave temelje na tvrdnjama migranata.

U isto vrijeme Galić navodi kako je isključivo Granična policija BiH nadležna za utvrđivanje graničnih incidenata. Pitanje koje se nameće je zašto je onda Granična policija BiH 7. avgusta prijavila Tužilaštvu BiH incident u Velikoj Kladuši ukoliko, kako tvrdi Galić, nema takvih slučajeva.

„Mi uopće nismo do sada utvrdili nijedan incident s Republikom Hrvatskom. Sve drugo su izmišljotine s pokušajem nepotrebnog podizanja tenzija“, rekao je Galić.

Zabrinjavajuća je činjenica da čelni čovjek Granične policije BiH štiti interese Hrvatske, dok iz Tužilaštva BiH još uvijek nema konačnog stava da li je došlo do incidenta koji je prijavila upravo GP BiH.

(Fokus)

Cijene hljeba i žitarica diljem Evropske unije značajno su se razlikovale u 2018. godini. Tako je cijena hljeba i žitarica u najskupljoj državi članici bila tri puta viša nego u najjeftinijoj državi, rezultati su u petak objavljenog istraživanja Eurostata.

Kada se nivo cijena u zemljama uspoređuju s indeksom prosječnog nivoa cijena Evropske unije u cjelini, koji iznosi 100, rezultati pokazuju da je u 2018. godini cijena hljeba i žitarica bila najviša u Danskoj s indeksom nivoa cijena od 152, što znači da je u Danskoj hljeb bio 52 posto skuplji od prosječne cijene hljeba u EU.

Iza Danske slijede Austrija, te Luksemburg i Finska.

Suprotno tome, nivoi cijena hljeba i žitarica prošle godine bili su najniži u Rumuniji, Bugarskoj i Poljskoj.

Istraživanjem su bile obuhvaćene cijene različitih kategorija proizvoda. Ukoliko se promatraju proizvodi i usluge široke potrošnje kao što su hrana i bezalkoholna pića, odjeća i obuća, najviši nivo cijena je zabilježen u Danskoj, i to 38 posto iznad prosjeka.

Najniži nivo cijena u zemljama EU je u Bugarskoj.

Ovim istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od dvije hiljade različitih proizvoda i usluga široke potrošnje u 37 evropskih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Za našu zemlju istraživanje je pokazalo da su cijene proizvoda i usluga za 47 posto jeftinije od prosječne cijene tih proizvoda u Evropskoj uniji, piše Avaz.