Dok aktuelni blagdani pozivaju na činjenje dobra, novo istraživanje pokazuje da su djeca koja su ljubaznija prema drugima zbog toga i sretnija, odnosno popularnija. Prema rezultatima, malo i jednostavno dobro djelo moglo bi pridonijeti smanjivanju nasilja među učenicima.

Većina roditelja svojoj djeci želi da budu sretna, dobra i da se dobro uklope u društvo. Ali, rezultati prijašnjih istraživanja pokazuju da takvi ciljevi nisu samo kompatibilni, nego se i nadopunjuju. Veza između ljubaznosti i prosocijalnoga ponašanja, poput činjenja dobroga djela, čini se, ide u oba smjera; ne samo da sretni ljudi često čine dobro za druge, nego i prosocijalno ponašanje u ljudima budi smisao za dobrobit.

Oslanjajući se na navedene rezultate, znanstvenici su proveli prvi dugoročni eksperiment analizirajući ljubaznost kod djece. Eksperimentom je obuhvaćeno preko 400 djece u dobi od 9 do 12 godina koji pohađaju osnovne škole u Vancouveru.
Učenici su bili nasumično podijeljeni u dvije grupe; jedna se grupa prisjećala dragih mjesta koje su posjetili, poput igrališta ili trgovačkih centara, a od druge se grupe tražilo da naprave dobro djelo, poput dijeljenja užine u školi ili davanja podrške majci nakon stresnoga dana na poslu.

“Dali smo djeci primjere dobrih djela, ali smo njima prepustili da odluče što je dobro djelo”, rekla je Kimberly Schonert-Reichl, razvojna psihologinja sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru.

Učenici su bili zamoljeni da kažu koliko ih je to učinilo sretnima te da odaberu kolegu s kojim bi htjeli učestvovati u školskim aktivnostima. Nakon četiri sedmice, obje su grupe izjavile da su bile sretnije, ali djeca iz druge skupine koja su morala učiniti dobro djelo izjavila su kako su doživjela veće prihvaćanje svojih kolega – drugi su učenici puno češće odabirali njih za svoje partnere u školskim aktivnostima.

“Ovakva jednostavna intervencija ne samo da povećava nivo sreće kod djece, nego ih i potiče da se međusobno više podržavaju i tolerišu”, rekla je Schonert-Reichl.

Prema riječima Schonert-Reichl, nasilje među djecom najčešće eskalira u 4. i 5. razredu.
“Tražeći od učenika da se ponašaju ljubazno prema okolini, nadamo se da ćemo postići da se djeca u razredu slažu, smanjujući tako tenzije, netrpeljivost i nasilje među njima, pogotovo u toj dobi”, rekla je Schonert-Reichl.

“Jedno nismo saznali, a mislim da bi bila zanimljivo; nismo odgovorili na pitanje koja dobra djela djeca u toj dobnoj grupi čine. Drugo je pitanje bi li to moglo poslužiti kao intervencija za sprječavanje nasilja. Mi smo to učinili u razredima; šta bi se dogodilo da se to učini na razini cijele škole?”

(Live Science)

U Moldaviji je, kao oblik kažnjavanja osoba koje budu uhvaćene pijane za volanom, uveden tromjesečni rad u mrtvačnici
Moldavija je zemlja čiji stanovnici piju jako puno alkohola.

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., u Moldaviji osobe starije od 15 godina u prosjeku popiju 15,2 litre čistog alkohola po glavi stanovnika svake godine, što je oko 167 boca vina. Svaka četvrta smrt u toj zemlji povezana je s alkoholom, dok je svjetski prosjek jedna od 20, piše Index.hr.

Muškarci u prosjeku žive 68, a žene 75 godina. Evropski prosjek je 79, odnosno 84 godine.

Moldavske vlasti muku muče i s pijanim vozačima. Sada, prema novom programu suzbijanja općeg alkoholizma i vožnje u pijanom stanju, vozači koje policija uhvati pijane za volanom mogu ući u poseban program kako ne bi ostali bez vozačke dozvole.

Program traje tri mjeseca, a sastoji se od 12 sastanaka u kojima saobraćajni prestupnici pomažu u bolničkim ustanovama pri liječenju pacijenata iz saobraćajnih nesreća. Radi se i u mrtvačnicama.

Prvi od tih programa započeo je nedavno u mrtvačnici u glavnom gradu Kišinjevu, gdje je učestvovalo šest muškaraca osuđenih za vožnju pod uticajem alkohola.

Pomagali su mrtvozorniku u ispiranju leševa prije obdukcija i spremali ih u "ladice za trupla". Učestvovali su i u obdukcijama kao pomoć mrtvozorniku i to za uklanjanje unutrašnjih organa te odvajanja izmeta i mokraće.

- Ovo iskustvo potaknulo me da više nikad ne sjednem pijan za volan, ovo je bila dobra lekcija. Mislim da će mi smrad raspadajućeg ljudskog mesa zauvijek ostati u nosnicama - rekao je jedan od polaznika programa.

- Ne mogu se svi oduprijeti ovakvom iskustvu, ima veliki psihološki učinak na osobu. Sama mrtvačnica je kao mjesto vrlo odbojna, a gdje je tek sve ostalo što polaznike tamo čeka - kazala je za lokalni list Publika Valeriu Savciuc, šefica Centra za forenzičku medicinu.

Društvena platforma WhatsApp pokrenula je tužbu protiv izraelske firme za cyber nadzor NSO Group, zbog korištenja usluga ove kompanije u svrhu opsežne špijunaže, javlja prenosi Anadolu Agency (AA).

U krivičnoj prijavi koju je WhatsApp podnio Federalnom sudu u Kaliforniji navodi se kako je izraelska kompanija NSA Group putem aplikacije WhatsApp u 20 zemalja špijunirala više od 1.400 osoba, među kojima najmanje 100 novinara te brojne aktiviste za ljudska prava.

Službenici WhatsAppa pojasnili su kako su korisnici, čiji su telefoni hakirani, o tome obaviješteni privatnom porukom, a od suda je zatraženo da se izraelskoj kompaniji NSO Group u potpunosti zabrani upotreba svih usluga aplikacije WhatsApp.

"Cyber ​​oružje mora biti zakonski revidirano bilo gdje u svijetu kako bi se osiguralo da ne dolazi do kršenja ljudskih prava i sloboda", podvukli su iz WhatsAppa.

(AA)

Prihvaćen je prijedlog da bi penzioneri i svi stariji od 65 koji nisu u radnom odnosu trebali dobiti pravo na besplatan prevoz.

U slovenskom parlamentu bez glasa protiv je prošao zakonski prijedlog da umirovljenici i svi stariji od 65 godina koji nisu u radnom odnosu od sredine iduće godine dobiju pravo na besplatan prijevoz.

Za izmjene Zakona o cestovnom prijevozu, kojim se određuje da od 1. srpnja iduće godine umirovljenici imaju pravo na besplatan međugradski javni prijevoz, glasovalo je 75 prisutnih zastupnika u Državnom zboru, a nijedan glas nije bio protiv, prenosi Hina.

Za zakonske izmjene izborila se nekadašnja premijerka, a u sadašnjoj Vladi ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek.

Ona je nakon izglasavanja rekla da je vrlo zadovoljna, jer su umirovljenici, zbog niskih primanja, deprivilegirana društvena skupina, pa će im rezanje troškova prijevoza i mobilnost dobro doći.

Veterani, učenici sportaši i invalidi
Zadovoljna je i zato jer je to korak prema većem korištenju javnog prijevoza, čime se smanjuje ugljični otisak Slovenije, a sredstva prometa racionalnije koriste.

Prihvaćanje Zakona ipak nije prošlo bez amandmana, pa je tako prošao i prijedlog četiriju stranaka, dvije iz opozicije i dvije iz vladajućih, da besplatni javni prijevoz dobiju i slovenski veterani rata za osamostaljenje te najuspješniji učenici-sportaši i invalidi u kolicima.

Bratušek vodi stranku SAB, koja kao jednu od glavnih ciljnih skupina u biračkom tijelu ima umirovljenike, kojih je oko 550.000 i čine važan dio aktivnih birača, često presudnih na izborima.

Za umirovljeničke glasove se u Sloveniji najviše bori Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) sadašnjeg ministra obrane Karla Erjavca, koji je zadnjih dvadesetak godina na raznim dužnostima u svakoj vladi, jer djeluje kao "jezičac na vagi" u različitim koalicijama.

(Al Jazeera)

Tunel Prenj na Koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu kada se izgradi bit će jedan od najkompleksnijih objekata u istoriji građevinarstva Bosne i Hercegovine.

Na naučno-stručnom skupu za tunel Prenj o izazovima njegovog građenja diskutovali su eminentni evropski i domaći stručnjaci iz oblasti projektovanja i gradnje tunela. Bila je to prilika da evropski stručnjaci iznesu dosadašnja saznanja i iskustva stečena aktivnim učestvovanjem u projektovanju i građenju nekih od najdužih tunela u Evropi (Austrija, Švicarska, Italija), te da se domaći učesnici koji su na direktan ili indirektan način uključeni u projekt izgradnje tunela Prenj, upoznaju o potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera.

Tunel Prenj bi trebao biti dužine oko 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. To je prvi ovakav tunel u BiH koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.

Osim složene geološke strukture, sigurnost u saobraćaju u ovako dugim tunelima, jedan je od prioriteta koji treba razmotriti prilikom projektovanja. U tunelu bi bila projektovana 34 poprečna prolaza za pješake i vozila koja bi omogućila da se učesnici sigurno sklone u drugu cijev ukoliko dođe do incidentne situacije u tunelu.

Da bi se osigurala sigurnost učesnika u saobraćaju prilikom požara bitno je da se projektuje ventilacija u tunelu koja će onemogućiti širenje požara prije dolaska vatrogasnih vozila. Ventilacija ovako dugog tunela bi zauzela veliku površinu tunelske cijevi i zahtijevala bi smještaj velikih ventilatora na ulazu i izlazu tunela za koje bi bilo potrebno izgraditi duge portalne konstrukcije. Jedna od tema o kojoj se također diskutovalo odnosila se na odabir metode gradnje tunela.

Skup su organizirali Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, a implementator je bilo Udruženje inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini.

Predavači na skupu su bili Peter Schubert, Alun Thomas, Johannes Kleberger, Gosta Ericson i David Rajšter, a prisustvovali su i predstavnici domaće vlasti na čelu sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, direktori Cesta i Autocesta Federacije BiH, predstavici građevinskih kompanija i drugi.

Premijer Novalić je istakao da planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc i da bi taj tunel dužine 10 km bio deveti najduži u Evropi.

– Zato smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri iskopu tunela – izjavio je Novalić.

Precizirao je da su sredstva za izgradnju već osigurana od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica – 170 miliona eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 miliona eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 miliona eura.

– Dionica bi bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 miliona eura i postoji zatvorena finansijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 miliona KM – pojasnio je Novalić.

Naglasio je da bi izgradnja te dionice značajno poboljšala saobraćajnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.

Profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Nedžad Branković izjavio je da je tunel Prenj u tehničkom, investicionom i građevinskom smislu jedan od najvećih izazova pred kojima se nalazi naše društvo.

Naglasio je ulogu naučne i stručne zajednice, donosioca ovakvih kapitalnih odluka, kao i implementatora ovakvih projekata, da se postigne najkvaliteniji omjer utroška investicionih sredstava i efekata koje trebamo dobiti građenjem takvog objekta.

Jedan od predavača na skupu, nezavisni projektant tunela Alun Thomas naglasio je da se radi o zahtjevnom terenu i kompleksnoj gradnji napominjući da postoje samo 22 ili 23 tunela u cijelom svijetu koji su duži od tunela koji bi išao kroz planinu Prenj.

Slovenski stručnjak za izgradnju tunela David Rajšter ocjenio je da je najvažnije odrediti optimalnu trasu, te da treba voditi računa o “osjetljivom okolišu i vodnim resursima na tom području”.

Zaključci s ovoga skupa naknadno će biti upućeni nadležnim institucijama na razmatranje.

Video simulaciju dionice autoputa Vc – Konjić – Mostar Sjever (Tunel Prenj) možete pogledati u priloženom videu.

View on YouTube

“Zovem se Husein Galijašević. Rođen sam 1945. godine u Tešnju, odrastao sam u njemu, volim ga i na neki način sam svoj život posvetio ovom gradu”, počinje svoju priču tešanjski hroničar ili kako sam sebe naziva internet hroničar Husein Galijašević.

Potiče iz stare tešanjske porodice Galijašević za koju se u sidžilima (sudskim spisima) spominje da je 1740. godine njegov predak kapetan Ahmet Galijašević zakupio Gazi Husrev-begov vakuf.

Husein je svoj život posvetio tehničkim naukama, po struci je mašinski inžinjer.

“Pripadam onoj generaciji koja je sa ovih prostora intenzivnije krenula u srednju školu, a budući da tada u Tešnju nije bilo te škole, išao sam u tehničku školu u Tuzlu. Poslije toga sam završio Mašinski fakultet u Sarajevu. Radio sam kratko u firmi ‘Trudbenik’ u Doboju i onda su me ljudi iz Tešnja doveli ovdje kako bismo razvijali tešanjsku privredu”, nastavlja Galijašević u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Svoj radni vijek nastavlja u tešanjskoj firmi ”Pobjeda” koja je pred sami rat u Bosni i Hercegovini u trima fabrikama imala skoro 1.600 uposlenih. Tokom rata je obnašao dužnost pomoćnika ministra za namjensku proizvodnju, a poslije rata je bio na funkciji pomoćnika ministra za namjensku proizvodnju i ministra odbrane Federacije BiH.

Godine 2007. je penzionisan, tako da je u penziji već 12 godina. Dok je trajao radni vijek, Galijašević je imao planove koje je planirao ostvariti kada dođe u penziji. I ostvario ih je.

“Planirao sam kupiti računar i štampač, bilježiti nešto jer sam i ranije bio ljubitelj toga. Ovdje je jedan mladić otvorio web stranicu, tako da sam počeo sa bratom Alijom Galijaševićem, koji je isto tako jako mnogo pisao o Tešnju. Tada sam se i ja još više zainteresirao te počeo istraživati, i po našoj biblioteci i po kućnim arhivama”, govori Galijašević o svom spisateljskom početku.

Često su mu ljeti naši ljudi koji dođu iz inozemstva znali reći “možeš li napisati ko je umro da znamo”. To ga je ponukalo da počne pratiti dešavanja u gradu.

“Svako jutro pijem kafu u gradskoj kafani, u blizini se nalazi i tabla na kojoj su smrtovnice koje sam počeo redovno fotografisati i objavljivati ih. Jednostavno, u 14 dana napišem šta se dogodilo, i nazovem to ‘Tešanjskim dnevnikom'”, priča Galijašević.

Nekoć je u četrnaest dana objavljivao tešanjske događaje, a danas to čini sedmično. Objavljuje ih na lokalnim portalima. No, na kraju godine ih sumira u jednu knjigu.

“Danas su se mnogi i navikli, pa mi šalju i pozivnice za događaje. Pokušavam sve propratiti u ‘Tešanjskom dnevniku’, npr. izbore, ko je izabran u Tešnju, u kantonu, uglavnom me Tešnjaci interesuju. Pratim privredne događaje, čim vidim fabrički kostur, odem saznati šta se to gradi, kolika je investicija, šta će u njoj biti pravljeno. Također, pratim i ono što radi Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, JU Muzej Tešanj, Opća biblioteka, Općina Tešanj”, kazuje Galijašević, dodajući da kada je sport u pitanju, ne prati sve utakmice, nego sumira rezultate kada sezona završi.

Dosad je objavio 61 fotografiju grada Tešnja, a oko 500 fotografija ljudi. Kako jačina zaborava ne bi ugasila sjećanje, počeo je, uz sedmične događaje, objavljivati i stare fotografije.

“Njihova se vrijednost ogleda u tome što sam, recimo, prije 11 godina iskoristio dosta ljudi kojih danas nema, a koji su mi identificirali fotografije prije Drugog svjetskog rata. Međutim, danas tih ljudi nema, tako da moja generacija samo može identificirati fotografije nakon Drugog svjetskog rata. Objavljujem fotografije i pojašnjenja osoba ili događaja koji se nalaze na njima. Posljednji kojeg sam predstavio je prvi visoko obrazovani čovjek u Tešnju Omer Smailbegović“, priča Galijašević.

Naglašava koliko je važna riječ koja ode u javnost te kako greške ne smiju biti svakodnevnica. Ima prijatelja Muju Pobrića, lektora, koji pregleda njegove tekstove i ispravlja sve greške na koje naiđe.

Nisu samo lijepi događaji oni o kojima piše. Bude i teških trenutaka.

„Jedno jutro idem u svoju kafanu i vidim munaru na cesti. Vrh munare Ferhad-begove džamije na cesti. E sad, možete zamisliti kako sam se osjećao, živio si kraj te munare čitav život, a sad je ona pala“, priča o događaju iz 2017. godine kada je snažan vjetar srušio munaru Ferhad-begove džamije u Tešnju.

Poplave su ono što je, također, ostavilo traga na njega. „Godine 2014. sam operisao žuč, ali sam se već nakon četiri dana pridigao i otišao obići naša poplavljena područja. Obišao sam ih, također, i tokom poplava prije nekoliko mjeseci“, ističe Galijašević.

No, nisu samo teški trenuci posrijedi, bude tu i komičnih situacija.

„Imam prijatelja Ševketa Turalića koji je pisao načelniku kako je velika buka u ulici u kojoj se nalazimo, te kako bi trebalo nešto poduzeti u vezi s tim. Pošto stalno listam nešto po biblioteci, nađem u jednom časopisu krajem prošlog stoljeća gdje jedan anonimni čitalac iz Tešnja piše da kočije prave toliku buku u Tešnju da bi načelnik morao nešto poduzeti. I sad, ja prepišem Turalićevu molbu načelniku u ‘Tešanjski dnevnik’, a potom napišem i ono što je tražio anonimni čitalac. Na kraju stavim svoj komentar: ‘Ovo je sigurno neki njegov predak, samo što se nije potpisao'“, govori kroz smijeh Galijašević.

Ljeto mu je, kaže, najinteresantnije. Nikada nije sjeo, a da neko ne dođe i kaže „ja vas znam, ali vi mene ne znate. Svaka vam čast“.

Bude tu često ljudi iz inozemstva, jedan je došao iz Australije i rekao mu kako ga redovno prati, kao i sve ono što sroči u ”Tešanjskom dnevniku”. Dođu ljudi i tražiti informacije o nečemu, a šta li će tek biti za 20-30 godina kada je danas tako, zaključuje Galijašević.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je da čovjek ulaže u dvije komponente kada dođe u penziju. Jedna je fizička, a druga duhovna, i niti jedna se ne smije zapostaviti. Fizičku gradi tako što radi oko bašte koju ima, a psihičku sakupljajući, pripremajući i pišući svoj ”Tešanjski dnevnik” koji iza njega ostaje gradu i Tešnjacima kako bi se sjećali da je jednom živio jedan čovjek koji je živio za ovaj grad.

(AA)

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjetilo je danas da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u oktobru/listopadu, tako što se kazaljke na satovima pomjeraju za 60 minuta unazad.

Shodno tome, ljetno računanje vremena završit će u nedjelju, 27. oktobra/listopada pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad, te će vrijeme u 03 sata 00 minuta 00 sekundi biti računato kao 02 sata 00 minuta 00 sekundi, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Nacrt odluke, čija bi primjena dovela do drastičnog poskupljenja procesa polaganja vozačkih ispita, uskoro bi mogao da se nađe pred Savjetom ministara BiH, što u dobrom dijelu auto-škola smatraju finansijskim udarom na buduće kandidate, ali i na privredu, koju potresa manjak profesionalnih vozača.
Računica iz banjalučkih auto-škola pokazuje da kandidat za vozačku dozvolu B kategorije, a koji sve položi iz prve, sada može proći sa troškom nešto većim od 800 KM, a usvoji li se ova odluka, cijena će, tvrde, iznositi više od 1.600 maraka.
Za A kategoriju polaganje bi moglo dostići cifru veću od 700 maraka, umjesto sadašnjih oko 300 KM, i usvoji li se ova odluka, tvrde u auto-školama, to će uticati na povećan broj motociklista bez vozačke dozvole na putevima.
"Za vozače autobusa kompletan put do vozačke dozvole, bude li usvojena sporna odluka, koštaće blizu 2.100 KM, a sada je 1.200 KM", kažu u auto-školama.
Ogorčeni su i roditelji budućih vozača, jer ovaj udar, ističu, neće moći podnijeti.
"Šta političari misle, da samo njihova djeca treba da imaju vozačku dozvolu", pita se Banjalučanka čija bi kćerka iduće godine trebalo da polaže vozački ispit.
Slaže se s njom i Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji ističe da je ovakav slijed događaja katastrofalan.
"Svjesni smo činjenice da nemamo profesionalnih vozača. Umjesto da su stimulisali mlade da polažu vozački, oni uvode povećanje cijene, što je van svake pameti. Malo ko od roditelja može to da plati. Ko god savjetuje vlast da tako nešto uradi, ne misli dobro ni građanima ni privrednicima u RS i BiH", kaže Grbić.
Njegovo mišljenje dijeli i Siniša Radošević, vlasnik jedne banjalučke auto-škole, koji napominje da je neprihvatljivo da put do vozačke dozvole poskupi više nego duplo.
"Takav udar građani ne mogu da podnesu, ne računajući ove koji sjede u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH. Uvedu li to, biće manje kandidata, a smanjiće se i broj auto-škola", kaže Radošević za "Nezavisne".
Važećim pravilnikom nisu propisane cijene osposobljavanja kandidata i trenutno auto-škole slobodno određuju cijene, ali bi takva praksa mogla postati prošlost.
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pripremilo je tekst Nacrta odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače i uputilo ga na mišljenja nadležnim organima za obrazovanje (entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i Vladi Brčko distrikta BiH)", rekli su za "Nezavisne" iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Nakon što su, kako dodaju, razmotrili i analizirali sva dostavljena mišljenja na tekst Nacrta odluke, sproveden je postupak javnih konsultacija, a svi učesnici su, kako tvrde, podržali donošenje ove odluke.
"Naredni korak bilo je upućivanje Nacrta odluke na mišljenja u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta ministra BiH Uredu za zakonodavstvo i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Trenutno Ministarstvo postupa u skladu sa sugestijama datim u Mišljenju Ministarstva finansija i trezora, odnosno provodi određene analize, nakon čega slijedi upućivanje ove odluke na razmatranje i usvajanje od strane Vijeća ministara BiH", kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Iz tog ministarstva pravdaju se da je cilj donošenja ove odluke eliminisanje nelojalne konkurencije i, kako kažu, neprirodno niska cijena osposobljavanja kod pojedinih auto-škola, a koja, tvrde, ide nauštrb kvaliteta procesa osposobljavanja.
Iz auto-škola na to odgovaraju da sporna odluka ne donosi kvalitetniju obuku, jer se u samom procesu polaganja, izuzev cijena, ništa ne mijenja. Podsjećaju da je zvanična statistika pokazala da samo sedam odsto nezgoda izazivaju vozači početnici, oni koji imaju do dvije godine vozačkog staža.

Svaki stanovnik Bosne i Hercegovine dnevno proizvede 0,97 kg komunalnog otpada, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH za 2018. godinu.
Količina ukupnog otpada porasla je u odnosu na godinu ranije, ali je porasla i količina otpada prikupljenog javnim odvozom.

U toku 2018. godine proizvedeno je 1.243.973 tona komunalnog otpada, što je 355 kg po stanovniku godišnje. Javnim odvozom prikupljeno je 920.540
tona, što je za 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

U ukupnoj količini prikupljenog otpada, miješani komunalni otpad učestvuje 90,9%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad 4,0%, otpad iz vrtova i parkova 3,1% i ambalažni otpad 2,0%.

Na odlagališta otpada u 2018. godini je odloženo 957.494 tona otpada, što je za 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

Komunalni otpad predstavlja otpad iz domaćinstva, kao i otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstva, a potiče od poslovnih subjekata.

Podaci koje je danas objavila Agencija za statistiku BiH prikupljeni su na osnovu godišnjih izvještaja javnih komunalnih preduzeća i drugih preduzeća koja se bave prikupljanjem i odlaganjem otpada, kao i preduzeća koja upravljaju odlagalištem otpada.

Za razliku od zemalja članica Evropske unije, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, BiH je suočena sa kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom. Rješavanje tih problema i orijentacija prema cjelovitom i savremenom upravljanju otpadom jedan su od preduvjeta za približavanje EU.

(klix.ba)

Dok se ubiru ogromni prihodi od akciza i cestarina, javnost s pravom očekuje intenziviranje radova na autocesti na Koridoru 5C. Federalna televizija provjerila je kako ide gradnja novih osam kilometara na putu od Zenice prema sjeveru naše zemlje.

Izuzetno složena geološka situacija na dionici Nemila - Zenica sjever uslovljava dinamiku radova za koje je predviđeno 30 mjeseci. Pripremni radovi na dvije poddionice od Vranduka do Vrace su u jeku od augusta, a najzahtjevniji dio podrazumijeva izgradnju tri tunela.

"Trasa kojom prolazi autocesta je u nagibu od oko 75% i ovo što sad radimo je vrh gologije, geotehnike i građevinarstva", ističe Ahmed Mušija, predstavnik JP Autoceste Federacije BiH.

Poddionica Vranduk – Ponirak, iako nije najduža, jedna je od zahtjevnijih. Na dužini od oko pet kilometara bit će izgrađen veliki broj objekata. Posao vrijedan 76,5 miliona maraka povjeren je konzorciju azerbejdžanske firme te domaćih građevinara.

"Najznačajniji objekti na ovoj poddionici su mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, koji će se graditi konzolnom gradnjom, zatim vijadukti Koprivna 1, Koprivna 2 i Crni potok, te tunel Vranduk. Zbog složene konfiguracije terena veliki je broj potpornih konstrukcija", navodi Sanda Lucić, inžinjer na gradilištu Hering Široki Brijeg.

Na dijelu poddionice Ponirak – Vraca predviđena je gradnja tunela Zenica, čime će put prema Žepču biti kraći za šest kilometara. Vrijednost je 69 miliona maraka, izvođač radova je Euroasfalt.

"Izvođač radova sada radi na pripremi i mobilizaciji gradilišta i pristupnih puteva da bismo mogli ući u tunel prije zime i ispuniti rok od 30 mjeseci", objašnjava Mušija.

Za novih osam kilometara modernog autoputa, čime će nakon izgradnje dionice kroz Nemilu višegodišnji posao gradnje trase zeničke zaobilaznice dobiti smisao, osigurana su sredstva kod EBRD-a i OPEC fonda. Poslovi bi mogli trajati tri godine.

(akta.ba)