Tržište rada u Bosni i Hercegovini se u 2019. godini nije značajno promijenilo u pogledu zapošljavanja i modernizacije, ali su zabilježene velike promjene kada je u pitanju potražnja za bh. radnicima u inostranstvu.

"Nemamo promjene koje bi išle u smjeru modernizacije tržišta rada gdje bi poslodavci mogli doći do kvalitetnih kandidata kojih na tržištu itekako ima. Međutim, sistem je takav da jedni druge ne pronalaze u pravom smislu te riječi", izjavila je Aida Zejčirović, direktorica portala BoljiPosao.com.

Prema podacima ove platforme, koja se bavi oglašavnjem slobodnih radnih mjesta, u 2019. godini je bilo otvoreno više od 10.000 pozicija za posao, što je povećanje u odnosu na godinu ranije, ali je smanjen broj domaćih poslodavaca koji nude zaposlenje.

Istovremeno je povećana potražnja iz inostranstva za radnom snagom u BiH. U tom kontekstu, navodi Zejčirović, u protekloj godini samo preko njihove platforme stiglo je više od 2.300 ponuda iz inostranstva i taj će se trend, prema svim parametrima, nastaviti i u ovoj godini.

- Najviše ponuda za posao iz Njemačke -

Kako je kazala, ubjedljivo najviše ponuda za posao u protekloj godini stiglo je iz Njemačke, oko 800, zatim iz Hrvatske i Slovenije.

"U posljednje vrijeme prisutan je trend odlaska zaposlenih ljudi i kompletnih porodica, a ne samo nezaposlenih mladih. Najviše se traže radnici u medicinskoj struci, ugostiteljski radnici, IT struka je izuzetno tražena i svi zanati. Osobe koje imaju srednju strukovnu školu imaju veliku mogućnost da se zaposle van granica BiH", istakla je Zejčirović.

Uporedivši stanje na tržištu rada u posljednjih 10 godina, Zejčirović navodi da je došlo do određene modernizacije u smislu unapređenja e-kadrovanja, odnosno online povezivanja poslodavaca i posloprimaca. Takođe navodi da je u odnosu na 2009. godinu primjetan manji broj kompanija, ali da one mnogo uspješnije posluju.

Prema posljednjim podacima državne Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 15,7 posto i među najvišim je u regionu i šire. Kako bi se negativna slika na tržištu rada popravila, Zejčirović predlaže nekoliko rješenja.

"Imamo apsurd na tržištu rada gdje je velik broj nezaposlenih, a s druge strane, poslodavci ne mogu pronaći kvalitetan kadar za svoju djelatnost. Pod hitno bi trebalo upisne politike u srednje škole i na fakultete dovesti na nivo gdje bi se slušalo stanje na tržištu rada i potrebe poslodavaca", ističe Zejčirović.

- Poslodavcu dati povlastice za zapošljavanje -

Kada je riječ o poslodavcima, smatra da je neophodno da nadležne institucije poduzmu mjere kojim bi rasteretile privredu i poslodavce.

"Poslodavac je jako opterećen i ne može zapošljavati veći broj radnika, zato što su obaveze jako velike i poslodavci se guše u obavezama koje im nameće sistem u kojem živimo", kazala je.

Dodala je da je neophodno olakšati i registraciju preduzeća, čime bi se povećao broj privrednih subjekata a samim tim i broj zaposlenih.

"Bitno je da se poslodavcu daju povlastice za zapošljavanje. Ovo što sad imamo su, po meni, incidenti. Raznorazne subvencije su na nivou incidenta. Mi moramo napraviti sistem gdje će se svaki poslodavac koji zaposli ljude imati određene subvencije, pomoć od države i struktura vlasti", kazala je Zejčirović, navodeći kako svaki poslodavac mora imati motiv da zapošljava što više ljudi.

- Povezivanje BiH s istočnim tržištem rada -

Osim što se bavi oglašavanjem slobodnih radnih mjesta, BoljiPosao.com radi i na edukacijama poslodavaca i posloprimaca za učešće u modernom tržištu rada. Platforma će u budućnosti, zajedno s partnerskim portalima u BiH, raditi na tome da se stvori klima kako bi što više ljudi ostalo u BiH.

"Jedna od tih stvari je i osnivanje udruženja za proaktivan pristup modernom tržištu rada u BiH. Udruženje se zove ProAkt. Mi smo pri kraju registracije. Udruženje će se baviti edukacijom i poslodavaca i posloprimaca u cilju modernog pristupa tržištu rada", najavila je Zejčirović.

Pored saradnje s regionalnim partnerskim portalima, platforma sklapa sporazume i s drugim međunarodnim agencijama i firamama koje se bave tržištem rada. Nedavno su potpisali memorandum o razumijevanju sa Savjetovalištem za ljudske resurse u Istanbulu "Mental HR Consultancy".

Savjetovalište djeluje u Istanbulu i Ankari, ali i u Kataru i Azerbejdžanu. Saradnja će, smatra Zejčirović, omogućiti protok radne snage na dva područja, odnosno povezati BiH s istočnim tržištem rada.

"To nam otvara mogućnost da ljude iz BiH pošaljemo u neke uspješne kompanije na istoku, a isto tako, što je nama jako bitno, je da ljude iz istočnih zemalja u kojima djeluje Mental Consultancy probamo dovesti na tržište rada u BiH i da obezbijedimo radnu snagu s tog područja. S njima ćemo raditi edukacije koje će modernizovati tržište rada i posloprimcima omogućiti da usavrše svoje kompetencije i pozicioniraju se na modernom tržištu rada najbolje što mogu", pojasnila je.

Što se tiče odlaska iz BiH na istočno tržište rada, trenutno se iskazala poteba za radnicima u proizvodnji, ugostiteljstvu i menadžmentu. Zejčirović je na kraju dodala da će zbog održavanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru 2022. godine biti povećana potreba za radnicima u različitim oblastima koje će pokrivati događaj, a zainteresovani se za više informacija mogu obratiti njihovom osoblju.

Radnici "Zenicatransa" okupili su se ispred zgrade Gradske uprave u Zenici, gdje bi trebala početi 46. sjednica Gradskog vijeća Zenice, javlja Anadolu Agency (AA).

Na sjednici će vijećnici raspravljati o Prijedlogu Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu, kao i o Prijedlogu Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu kao i Prijedlogu gradonačelnika za raspisivanje referenduma o pitanju koje glasi "Da li Grad Zenica treba izdvojiti budžetska sredstva za rješavanje finansijske krize JKP 'Zenicatrans'" te razmatranju Preporuke institucije ombudsmena za ljudska prava BiH povodom procedure izbora i imenovanja gradskog pravobranioca.

Gradski vijećnici koji su posjetili radnike "Zenicatransa" u subotu, kada su radnici odlučili zamrznuti štrajk glađu, najavili su amandman na budžet grada, čime bi se iznašla sredstva za dugove "Zenicatransa".

Huso Sarvan, predsjednik sindikata radnika "Zenicatransa", rekao je prije početka sjednice Gradskog vijeća kako očekuje da će se danas riješiti problem kompanije.

"Mi, radnici očekujemo povoljno rješenje. Svako rješenje koje vodi ozdravljenju preduzeća je pozitivno rješenje. Očekujemo da će viječnici podržati amandman, da će se on usvojiti, da će se usvojiti budžet grada kako bi mogli početi sa radom. Ako ne dođe do toga, nastavlja se blokada autobuske stanice, odmrzava se štrajk glađu, mi ćemo ustrajati do rješenja problema", rekao je Sarvan.

Kina je lansirala prvi širokopojasni satelit s komunikacionim kapacitetom od 10 gigabajta u sekundi.

Prvi kineski širokopojasni satelit s komunikacionim kapacitetom od 10 gigabajta u sekundi lansiran je u 11:02 sati po lokalnom vremenu iz Centra za lansiranje Jiuquan.

Satelit, koji je napravila svemirska kompanija GalaxySpace, sa sjedištem u kineskoj prijestolnici Pekingu, lansiran je na nosaču raketa Kuaizhou-1A (KZ-1A).

Riječ je o prvom satelitu navedene kineske firme i on će se nalaziti u nižoj Zemljinoj orbiti, navode kineski mediji, prenosi Anadolija.

Globalna mreža
Ova vrsta satelita u niskoj orbiti pomaže stabilnom i brzom signalu u pustinjama i okeanima, kao i brzim vozovima i avionima do kojih nekada ne dopire telekomunikacijski signal.

Navodi se kako GalaxySpace želi izgraditi mrežu širokopojasnih satelita u nižoj orbiti i tako stvoriti globalnu 5G komunikacijsku mrežu.

Raketa KZ-1A je niskotarifni nosač s čvrstim gorivom i visokom pouzdanošću.

(Al Jazeera)

Kompanija AS Holding postala je najveći pojedinačni vlasnik Zeničke industrije mlijeka (ZIM). Na osvježenoj listi dioničara vidi se da AS Holding ima preko 24 posto vlasništva, za razliku od ranijih nešto više od 1 posto.

Danas je, naime, trgovano sa 76.981 dionica ZIM-a za 615.900 KM.

Dionice je prodao skrbnički račun UniCredit Bank d.d. Mostar. Skrbnički račun Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina je drugi najveći suvlasnik ZIM-a sa 23,7 posto vlasništva.

BiznisInfo je ranije pisao da AS grupa već od ranije kontrolira ZIM, jer je upravo ona kupovala dionice preko jednog ili više skrbničkih računa.

Osam vrsta električnih kvarcnih grijalica koje su se našle na tržištu BiH označene su kao opasne, pokazuju sumirani podaci za prošli mjesec.  Proizvodi, kako je navedeno iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH, predstavlјaju opasnost od požara i opekotina.

Kao jedan od nedostataka navodi se to što se, recimo, na nekim od njih zaštitna rešetka može potpuno skinuti bez upotrebe dodatnog alata. Osim toga, neke od spornih grijalica imaju mehanizam koji uključuje ili isključuje grijače kada se grijalica uspravi ili obori, s tim što uključivanje radi iako nijedan grijač prethodno nije vidljivo usijan.

Uputstvo za upotrebu kod nekih grijalica nije napisano na jednom od službenih jezika u BiH, što je takođe sporno. Dio ovih proizvoda, osim toga, uopšte nije usklađen s Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica.

Preporučuje se potrošačima koji posjeduju te proizvode da ih prestanu koristiti i da ih vrate u trgovinu gdje su ih kupili. U nekim slučajevima uvoznici su dobrovoljno preduzeli mjere obavještavanja potrošača, povlačenja proizvoda s tržišta i njegovog uništavanja.

Nadležna inspekcija je, od slučaja do slučaja, naložila povlačenje proizvoda s tržišta i obavještavanje potrošača.  U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da, po zakonu, u ovakvim slučajevima kupac ima pravo na ispravan proizvod, na povrat novca ili na popravak spornog uređaja, što ne preporučuju, pišu Nezavisne.com.

Grijalica DiGi 0.1 tip RH14A
– Podaci o proizvodu: DiGi 0.1 tip RH14A, bar-kod: 0485793000039
– Zemlјa porijekla: Kina

Grijalica KUMTEL LX-2835
– Podaci o proizvodu: KUMTEL tip LX-2835
– Zemlja porijekla: Turska

Grijalica Luxell LX-2820M
– Podaci o proizvodu: Luxell tip LX-2820M
– Zemlja porijekla: Turska

Grijalica Ketao LX-2830
– Podaci o proizvodu: Ketao tip LX-2830
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica AWT tip LX-2820
– Podaci o proizvodu: AWT tip LX-2820, bar-kod: 2105201828205
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica AWT W-HQ1207S
– Podaci o proizvodu: AWT tip W-HQ1207S, bar-kod: 9005201812088
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica Mesko tip MS7710
– Podaci o proizvodu: Mesko tip MS7710, bar-kod: 5908256839854
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica KUMTEL KS-2700

– Podaci o proizvodu: KUMTEL tip KS-2700, bar-kod: 8694740127008
– Zemlja porijekla: Turska

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić primio je delegaciju Sportskog saveza udruženja osoba sa invaliditetom ZDK, koju su, pored rukovodstva Saveza, činili predstavnici općinskih udruženja i sportskih klubova te osvajači medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Prijemu su prisustvovali ministrica za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Azra Šabanović i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.
Sportski savez osoba sa invaliditetom ZDK u svom sastavu ima devet općinskih udruženja od Tešnja do Olova, a klubovi se takmiče u sedam sportskih disciplina. Prethodnih godina osvojili su desetine medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a za rezultate u 2019. dobili su i priznanja Sportskog saveza invalida FBiH.
Ljilja Slišković (ronjenje na dah) proglašena je najboljom sportistkinjom u kategoriji ostali sportovi, Ermin Jusufović (sjedeća odbojka) dobio je priznanje za najboljeg sportistu u kategoriji paraolimpijski sportovi, Fuad Vrgovčević je među najuspješnijim trenerima, a priznanja su dobili i klub SKOSI Zenica te kantonalne reprezentacija u stonom tenisu, sportskom ribolovu i kuglanju.
Sportski savez invalida FBiH, na prijedlog Streljačkog saveza osoba sa invaliditetom FBiH, dodijelio je priznanja još dvjema sportistkinjama iz Zeničko-dobojskog kantona - streljašicama Zerini Skomorac, najboljoj sportistkinji u kategoriji paraolimpijski sportovi i Sajjri Poljo, najperspektivnijoj mladoj sportistkinji.
Predstavnici Saveza zahvalili su se Vladi na čelu s premijerom Mirzom Ganićem na podršci u 2019. godini, navodeći kako rezultate ne bi mogli ostvariti bez kontinuirane podrške institucija Zeničko-dobojskog kantona, ali da bi rezultatibili bolji uz još snažniju podršku drugih nivoa vlasti.
Uputivši čestitke za postignute uspjehe, premijer Ganić je obećao nastavak podrške invalidskom sportu, podržavši ideju Saveza da se angažiraju i u školama kako bi animirali djecu sa hendikepom da se bave sportom. Najavio je da će u narednom periodu težište Vlade i nadležnih ministarstava biti na razvoju infrastrukture i opremanju klubova osoba sa invaliditeom.

Press služba ZDK

Vozači i automehaničari u čitavom svijetu obilježavaju 15. januar kao svoj dan.
Svojim svakodnevnim učešćem u saobraćaju vozači autobusa, vozači teretnih vozila, taksivozači, te drugi vozači ali i njihova tehnička podrška automehaničari čine velike napore da korisnici njihovih usluga budu zadovoljni, odnosno da vožnja bude sigurna, ugodna, da na vrijeme putnici i teret stižu na svoja odredišta.
Ovim putem želimo da svima koji se bave poslom vozača i automehaničara i onima koji žele to da u budućnosti budu čestitamo 15. januar - Dan vozača i automehaničara. Takođe im želimo puno sreće i da pređu još hiljade sigurnih kilometara na točkovima.

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona

Izvršni direktor kompanije Hifa Oil u razgovoru za Oslobođenje govori o stanju na tržištu nafte, novostima u ovoj kompaniji...

Kako biste ocijenili uslove poslovanja u Bosni i Hercegovini?

- Uslovi su dobri, ali bi mogli biti još bolji. Vjerujemo da ima još puno prostora kako bi se kreirali okvirni uslovi poslovanja sa ciljem podizanja razine konkurentnosti. Veliki su izazovi pred vlastima i administracijom u tom smislu. Mi, privrednici, stojimo na raspolaganju kako bismo zajedno kreirali što bolja rješenja za što bolji ambijent poslovanja. Postoji nekoliko akutnih problema koji se tiču opterećenja na rad i ukoliko bi se oni otklonili, ogroman broj ljudi koji se sprema da ode ili su otišli u zapadne zemlje ostao bi ili bi se vratio. Istinsko rasterećenje privrede, onako kako je to najavljeno prije pet godina u okviru Reformske agende, izostalo je. Zbog toga danas ovaj problem osjeti cijelo društvo.

S kojim problemima se distributeri nafte suočavaju i imate li prijedlog kako ih riješiti?

- Bosna i Hercegovina je specifična po tome što kod ove oblasti ima različitu zakonsku regulativu po entitetima. Veoma je važno da se svi oni koji nešto znače u naftnom biznisu, pri tome naglašavam i mislim prije svega na domaće naftne kompanije ma koliko velike bile, uključe u proces kreiranja kvalitetnijeg ambijenta u kojem bi svi mogli nesmetano poslovati.

Prepreke

Objedinjavanje tržišta, preuzimanje pozitivne prakse iz zemalja EU, pojednostavljivanje procedura nabavke i prodaje i iz drugih zemalja osim EU, zatim angažiranje svih transportnih resursa uz tržišno poslovanje, kao i transparentno poslovanje, sve bi to, uvjeren sam, dalo novi zamah u poslovanju.

Cijene nafte na svjetskom tržištu stalno variraju, ali se cijene goriva u BiH ne mijenjaju uvijek u skladu s tim pa se građani često bune. Kako biste im objasnili zbog čega je to tako?

- Kao što sam kazao u prethodnom odgovoru, BiH je uvozno ovisna zemlja. Dnevne promjene cijena sirove nafte na svjetskim berzama su jedna od glavnih tema u javnosti. Međutim, činjenica je da rafinerije iz okruženja koje prirodno kao najbliže diktiraju cijene naftnih derivata, nerijetko ne prate berzu te ostavljaju cijene istim ili ih ne smanjuju sukladno takvim promjenama. Sasvim je jasno da mi kao distributeri na takav stav rafinerija nemamo nikakav uticaj.

Hifa Oil počela se širiti u zemljama regiona, pa nam recite je li lakše poslovati u nekoj drugoj zemlji?

- Gdje god je jednostavniji politički sistem i gdje je jednostavnije uređenje države, tamo je jednostavnije i poslovanje, odnosno prohodnije je djelovanje. Moramo priznati da, recimo, prilikom otvaranja naših poslovnih jedinica ili kompanija u zemljama u okruženju poput Crne Gore ili Hrvatske nismo imali značajnije prepreke. Svi procesi koji su bili neophodni su tekli mnogo brže i jednostavnije nego kod nas. Svi smo svjedoci komplikovanosti našeg državnog uređenja. Mislim da moramo istrajati u naporima, pa i pritiscima u pozitivnom smislu kako bismo iznudili promjene zakonske regulative u cilju olakšavanja poslovanja, pa i procedure otvaranja firmi. U tom smislu moramo dostići standarde naših susjeda, a onda kasnije i zemalja EU. To su stvari koje zavise isključivo od nas, za razliku od cijena uvozne robe, kao što je cijena nafte i naftnih derivata na koju veoma malo možemo uticati.

Nedavno ste predstavili i novi proizvod, kakvi su planovi za naredni period, kakve još proizvode namjeravate predstaviti svojim kupcima?

- Da, radi se o novom brendu ISOMAX, gorivu vrhunskog kvaliteta koji je razvila i patentirala Hifa Oil u saradnji sa francuskim Totalom. Moram istaći da je ISOMAX kruna našeg sedamnaestogodišnjeg rada i pečat kvaliteta. U saradnji s francuskom naftnom kompanijom Total razvili smo gorivo vrhunske kvalitete i visokih performansi koje će, siguran sam, postati sinonim za kvalitet u Bosni i Hercegovini, ali i regiji. ISOMAX predstavlja novu generaciju aditiviranih goriva koje je prilagođeno novim standardima euro 6 motora. Novi brend je razvijen tako da se njegovom upotrebom postiže idealan omjer snage i potrošnje te samim tim produžava radni vijek motora čak i u ekstremnim uslovima kao što su velike hladnoće. U okviru brenda ISOMAX na tržište su plasirana i ulja, maziva za automobile, kao i linija autokozmetike. Ovo gorivo bit će distribuirano kako na domaćem tržištu, tako i u zemljama regije. Za Hifa Oil ovo predstavlja veliki iskorak, jer paralelno s razvojem maloprodaje radimo i na razvoju kvaliteta.

Imate li u planu i otvaranje novih pumpi, kako u BiH, tako i u drugim zemljama, možda u nekoj u kojoj do sada niste bili?

- Mi smo u segmentu prodaje prisutni tek od prošle godine. I već smo povećali broj benzinskih pumpi za 200 posto ove godine u odnosu na prošlu. Smatrali smo da ćemo, kao vodeći privatni distributer nafte i naftnih derivata, moći pružiti novu vrijednost tržištu. Sudeći po reakcijama, izgleda da smo i premašili očekivanja. Planirano je dalje širenje maloprodaje na domaćem i inozemnim tržištima. Našu maloprodaju razvijamo pod brendom Euro Oil, a tržištu smo se nametnuli sa odličnim odnosom cijene i kvaliteta goriva. Tu su i usluge koju nudi brend Taha’s s konceptom modernog ugostiteljstva. Svi maloprodajni objekti Hifa Oil uređeni su tako da nude vrhunsko snabdijevanje najkvalitetnijim gorivima, zatim pranje vozila, te kupovinu u okviru Euro Marketa, kao i odmor i opuštanje uz odličnu kafu i ukusna peciva te druge kulinarske specijalitete brze hrane.

Iskustvo u poslu

Uskoro bismo trebali imati ukupno 14 novih benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini i izvan nje. Za sada smo jedina bosanskohercegovačka naftna kompanija koja svoju maloprodaju širi i izvan naše zemlje (Crna Gora). I u idućoj godini nastavljamo ranije započeti snažan investicijski ciklus. Nakon 16,5 miliona KM uloženih u proteklom periodu, u vremenu koje je pred nama investirat ćemo novih 10 miliona KM.

Šta, prema Vašem mišljenju, jednu kompaniju čini uspješnom?

- Brzina rada, kvalitet, sigurnost i pouzdanost. Dugogodišnje iskustvo u poslu kojim se bavimo. Ipak, prema mom mišljenju, ljudi su najvažniji faktor uspjeha jedne kompanije. Jačanjem kvaliteta usluge koju nudimo našim kupcima, postavili smo Hifa Oil kao mjernu jedinicu uspješnosti u naftnom sektoru BiH, a za nas i mnogo šire. Izvrsnost je osobina koja je utkana duboko u naš način rada, izvrsnost je naš stil poslovanja. Izgradili smo tim eksperata čije sposobnosti rastu zajedno s brendom naše kompanije. Vjerujemo u znanje, mladost i angažman te timski duh koji daje okvir svemu što radimo. Više od 50 posto svih naših uposlenika su univerzitetski obrazovani između 25 i 35 godina. Na ovom mjestu posebno bih istakao jedan izuzetno uspješan koncept koji je razvijen u našoj kompaniji, a koji se može dalje primijeniti kao odlično rješenje u bosanskohercegovačkim porodičnim kompanijama. Taj koncept je iznjedrio izvrsne rezultate nakon što su se mlađe generacije porodice Ahmetlić aktivno uključile u poslovne operacije. Sasvim je vidljivo da kolege u menadžmentu Kenan i Sumeja, uz liderstvo vlasnika, tj. njihovog oca Izudina, daju maksimum da doprinesu razvoju kompanije.

Zbog nižih zahtjeva za bezbjednost proizvoda i neizgrađene infrastrukture kvaliteta BiH otvorena je mogućnost da se proizvodi lošijeg kvaliteta plasiraju na tržište BiH, ugrožavajući zdravlje i živote potrošača.

Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu "Sistemi bezbjednosti proizvoda i integracije u tržište EU", a u kojoj se ističe i to da  se propisi o bezbjednosti proizvoda ne donose u predviđenim rokovima te da BiH znatno zaostaje za zemljama u okruženju kada je u pitanju usklađivanje propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, kaže da je sreća što institucije BiH preko Evropske unije imaju sistem uzbunjivanja i preko interneta mogu vidjeti koji su to proizvodi koji su opasni, a koje su pronašle evropske zemlje.

"To je prednost, ali pitanje je šta su naše institucije otkrile kada je riječ o proizvodima koji zaobilaze EU i dolaze kod nas, jer otprilike možemo samo pretpostaviti šta se dešava", rekao je Bago za "Nezavisne".

Revizori su naveli i da je pitanje vremena kada će zbog sve veće usaglašenosti propisa susjednih zemalja sa zahtjevima EU i ove zemlje imati iste zahtjeve za izvoz kao i zemlje EU.

"Ukoliko BiH ne bude pratila tempo susjednih zemalja, proizvođačima iz BiH bi se moglo desiti da izgube tržišta susjednih zemalja na isti način na koji je se to desilo sa hrvatskim tržištem kada je Hrvatska ušla u EU", upozorili su revizori.

Pored problema sa sumnjivim proizvodima koji završavaju na tržištu BiH, neusaglašenost propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU ostavlja znatne posljedice i na ekonomiju u BiH. Proizvođačima iz BiH, a naročito onima koji su izvozno orijentisani, otežan je postupak dokazivanja usklađenosti proizvoda sa zahtjevima EU i plasman proizvoda na tržište EU. Jedan od razloga za sve teži pristup proizvoda iz BiH tržištu EU je i taj što je većina propisa o bezbjednosti proizvoda koji se primjenjuju u BiH preuzeta iz bivše Jugoslavije.

Revizori su istakli da je BiH još 2006. godine, odnosno Savjet ministara BiH, usvojila Program preuzimanja tehničkih propisa, ali da nakon 2012. godine nije donesena nijedna naredba o tehničkim zahtjevima jer je Vlada RS donijela odluku da njeni predstavnici više ne učestvuju u radu ekspertnih timova.

"U usvajanju propisa značajnih za bezbjednost hrane BiH je ostvarila izvjestan napredak, međutim postupak za odobravanje izvoza određenih prehrambenih proizvoda u EU trajao je između dvije i sedam i po godina, a BiH još nije stvorila pretpostavke za izvoz crvenog mesa u EU", istakli su revizori.

Primjera radi, za meso peradi BiH je podnijela zahtjev u novembru 2011. godine, ključne propise, tzv. higijenski paket, usvojila u oktobru 2012, ali tek u aprilu 2019. odobren joj je izvoz. S druge strane, kada je u pitanju meso peradi, Srbija je dozvolu za izvoz u EU dobila još 2010. godine.

"Zbog neusaglašenih propisa o bezbjednosti proizvoda s propisima EU potrošačima u BiH mogu se nuditi proizvodi koji ne ispunjavaju standarde EU, a proizvođačima iz BiH izvoz u zemlje EU je otežan, a u slučaju prehrambenih proizvoda i onemogućen dok BiH ne usaglasi propise o bezbjednosti proizvoda i ne osigura njihovo sprovođenje", zaključili su revizori.