Brojni svjetski mediji i organizacije upozoravaju da Hrvatska granična policija zlostavlja migrante koji iz Bosne i Hercegovine žele ući u Hrvatsku kako bi se u konačnici domogli zemalja u kojima žele započeti život iznova. Der Spiegel je objavio dokaze.

Njemački Der Spiegel piše da se hrvatska policija svojim ophođenjem prema migrantima ismijava pravu na podnošenje zahtjeva za azil, omogućenom hrvatskim zakonodavstvom i Ženevskom konvencijom.

Svjedočenje Ibrahima, čije prezime nije objavljeno zbog njegove sigurnosti, otkrilo je brutalnost hrvatske policije koja je njega i njegove saputnike tukla metalnim palicama i drvenim šipkama.

"Vrati se u Bosnu", kazao mu je jedan od maskiranih muškaraca na engleskom, kad su ga isprebijanog doveli na obalu rijeke Gline, prirodne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Video koji donosi Der Spiegel nastao je u martu 2020. u blizini mjesta Poljana. Za osobe u tamnim odorama tvrdi se da su pripadnici hrvatske policije koji prisilno tjeraju ljude iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Fotografije organizacija pokazuju izbjeglice pune rana, slomljenih ruku, izbijenih zuba i crnih podljeva. Nevladine organizacije, ljekari i UN-ova agencija za izbjeglice prikupile su hiljade takvih svjedočanstava.

Osim premlaćivanja i pljačkanja njihove imovine prijavljen je i jedan slučaj seksualnog zlostavljanja, objavio je ranije britanski list The Guardian.

(klix.ba)

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Adnan Jupić rekao je da je epidemiološka situacija u ovom kantonu još uvijek nepovoljna, iako je broj oboljelih od koronavirusa u posljednjoj sedmici nešto manji od sedmičnog prosjeka s početka ovog mjeseca.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici, u ZDK-u je do sada registrovano oko 5.120 slučajeva zaraze, oporavljeno je 2.710, a aktivnih je 2.160 slučajeva. Do sada je u ovom kantonu od koronavirusa umrlo 250 osoba.

- Krivulja pozitivnih i oporavljenih kod nas ima najmanje varijacije, tako da zadržavamo stabilano funkcionisanje zdravstvenih ustanova, što omogućava da još uvijek pružaju pacijentima odgovarajuću zdravstvenu uslugu - rekao je Jupić nakon sjednice Kriznog štaba.

Stopa smrtnosti je nešto veća nego u Federaciji BiH, ali, ipak, u granicama svjetskog prosjeka, što je, smatra, posljedica što ZDK nema klinički centar, ima znatno manji broj ljekara, te slabijih kapaciteta i opremljenosti zdravstvenih ustanova.

Krizni štab ZDK donio je odluku da se ide u nabavku određene količine lijeka Favira kako bi se liječenjem u kućnim uslovima smanjio broj teških pacijenata koji moraju ići na bolničko liječenje.

Jupić je rekao da Ministarstvo zdarvstva još nije dobilo odgovor od Kriznog štaba FBiH i drugih kantona od kojih je traženo da ustupe jedan broj ljekara, prvenstveno infektologa i anesteziologa, kojih najviše nedostaje Kantonalnoj bolnici Zenica.

U ovoj ustanovi trenutno je hospitalizirano 105 oboljelih od koronavirusa, od čega je šest na respiratoru, tako da sa 260 raspoloživih kreveta za ovu namjenu KBZ ima kapaciteta da prihvati još veći broj oboljelih. Takva je situacija i u Općoj bolnici Tešanj.

- Najveći problem je što nemamo dovoljno zdravstvenog kadra. Ljudi su iscrpljeni, imamo vrlo veliki broj zdravstvenih radnika izvan stroja zbog infekcije koronavirusom, ali još nismo došli u situaciju da neko ko mora u bolnicu nema mjesta. U ograničenom kapacitetu usluga se pruža i non-covid pacijentima - rekao je Jupić.

Krizni štab je usvojio korigovani Plan pripravnosti kojim je predviđeno da timovi primarne zdravstvene zaštite preuzmu aktivni nadzor nad oboljelim sa blažom kliničkom slikom koji se lijeće u kućnim uslovima. Ovakav aktivni nadzor će povećati dostupnost usluga pacijentima kroz obavezu timova primarne zdravstvene zaštite da oboljele od Covida koji imaju blažu kliničku sliku i koji se liječe u kući, svakodnevno telefonski provjeravaju njihovo zdravstveno stanje, a po potrebi i da se organizuju kućne posjete zdravstvenih profesionalaca. Ovim će se blagovremeno reagovati i pacijente kod kojih se razvije teža klinička slikaupućivati u bolnicu.

Naglasio je da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona jedina pružila adekvatnu pomoć i podršku zdravstvenom sektoru, te da je potrebno da se ozbiljno angažiraju i svi drugi nivoi vlasti, uključujući i lokalni nivo.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 20.11.2020 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije:

- u terminu od 08:30 h do 09:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo području: Jablanica Škola, Jablanica Džamija, Jablanica Zelenika.

Trafo područje: Tugovići, Ripna, Jablanica Bašići od 08:30 h do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA:   U slučaju loših vremenskih uslova kiša,snijeg itd. radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Obavještavamo Vas da će dana 19.11.2020 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 15:30 h na trafo području: Potočani Zvonik, Mrkotić Žiže, Mrkotić Asfalt, Mrkotić Magistrala, Mrkotić Centar, Mrkotić Rizvani, Oraš Planje Potočani,Ćore, O.Planje Džamija, Princes, O.Planje Mahalbašići, Huskići, Dž.Planje Pilićarnik, Dž.Planje Džamija, Dž. Planje, Oraščić.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222; 032-665-208; 032-665-225.

U akcijskom katalogu očekuje Vas veliko zimsko sniženje na odjelu VODOMATERIJALA u svim PERO poslovnim centrima. Iz akcijske ponude izdvajamo BOSCH i LEOV električne bojlere, kade različitih dimenzija te FRAMINI kupaoni namještaj!
U nastavku pogledajte više...

Aktuelnu akcijsku i redovnu ponudu svih odjela možete potražiti u Podružnici Maglaj, na adresi
Liješnica bb

ili kupujte online putem PERO web shopa!

AKCIJSKA PONUDA VRIJEDI DO 31.12.2020. godine!


PERO kuću gradi…

Od 1. januara 2021. godine neće se produžavati davanje poticaja za mini hidroelektrane, a sredstva predviđena za to preusmjerit će se kao poticaji drugim obnovljivim izvorima energije, zaključeno je jučer na sastanku premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića s federalnom ministricom okoliša i turizma Editom Đapo, federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Nerminom Džindićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem.

Kako je saopćeno, razgovarano je o kratkoročnim mjerama i aktivnostima koje će se što prije poduzeti, a sve na osnovu ranijeg zaključka Parlamenta Federacije BiH o potpunoj zabrani izgradnje mini hidroelektrana, kao i na osnovu zahtjeva predstavnika NVO-a iz Koalicije za zaštitu rijeka.  

Dogovorena je izmjena i dopuna nekoliko pravilnika. U resoru okoliša i turizma u toku su izmjene Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu i to na način da će ovo federalno ministarstvo preuzeti izdavanje okolišnih dozvola za kapacitet preko 150 kW.

Radi se i na pravilniku o načinu formiranja i rada stručnih komisija za ocjenu studija o procjeni uticaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole za pogone za proizvodnju hidroelektrične energije. Ovim izmjenama se definiše osnivanje posebnih komisija za ocjenu studija uticaja na okoliš prilikom izgradnje pogona za proizvodnju hidroelektrične energije.

U izradi izmjena pomenutih pravilnika učestvuju i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u skladu s ranijim zaključkom Vlade FBiH krenulo u izmjene Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku koji će precizirati način mjerenja dozvoljenog protoka u kojem mini hidroelektrana smije raditi.

Naime, cilj je da se ekološki prihvatljiv protok mjeri u realnom vremenu i IT sistemom automatski očitava u agencijama za vode kako bi agencije mogle reagovati u slučaju da mini hidroelektrana ne poštuje princip ekološki prihvaljivog protoka.

Također je istaknuto da se instrumenti Kataloga kriterija o održivom razvoju ugrade u pravila o dodjeli koncesija što će biti preporučeno i kantonima.

Učesnici sastanka upoznati su i sa analizom koja, između ostalog, ukazuje da u ovoj godini nije izdata niti jedna energetska dozvola s federalnog nivoa kako bi bila izgrađena mini hidroelektrana.

Prethodne tri godine izdavana je godišnje po jedna dozvola za ove svrhe, dok je u 2014. i 2015. godini izdato po 11 ovakvih dozvola, s tim da su dozvole u 2015. godini izdate prije dolaska aktuelnog saziva Vlade.

Tokom sastanka govorilo se i o dugoročnim mjerama u cilju spašavanja naših rijeka, među kojima je ustavna zaštita vode i prava na pitku vodu.

Na predstojećoj sjednici Vlade FBiH očekuje se informacija o poduzetim mjerama i aktivnostima kao i one koje će uslijediti, a vezano za postupanje po pomenutom zaključku Parlamenta i zahtjeva Koalicije za zaštitu rijeka, navodi se u saopćenju.

(akta.ba)

Oskarovac Leonardo DiCaprio ponovo je prozvao federalnog premijera Fadila Novalića i Vladu FBiH koji još nisu uradili ništa konkretno kako bi zaštitili rijeke od gradnje malih hidroelektrana.

Ovaj put u svom novom postu na društvenim mrežama DiCaprio se osvrće na pozitivne vijesti iz Albanije gdje će područje rijeke Vjosa biti proglašeno nacionalnim parkom. To je ponukalo slavnog glumca da još jednom podsjeti na nemar vlasti u BIH.

"Dok čekamo da federalni premijer i njegova vlada u Bosni i Hercegovini poduzmu pravne korake kako bi zaštitili rijeke, plavo srce ove zemlje, od daljeg uništavanja izgradnjom malih hidroelektrana, iz Albanije stižu obećavajuće vijesti. Vjosa, jedna od posljednjih velikih evropskih divljih rijeka, mogla bi biti spašena", napisao je DiCaprio.

On podsjeća da je albanski premijer Edi Rama 25. septembra ove godine izvijestio da je projekt izgradnje brane Kalivac odbijen, te da će to područje postati nacionalni park.

"Nacionalni park Vjosa Wild River postao bi najveće evropsko mjesto za očuvanje rijeka. Prostirao bi se na nekoliko stotina kilometara i štitio stotine, pa čak i hiljade biljnih i životinjskih vrsta, poput evropske jegulje i nedavno otkrivene Vjosa kamene muhe", dodao je DiCaprio.

Otvaranje jednog ovakvog parka je veliko postignuće za Albaniju, smatra DiCaprio.

"Radujem se dobrim vijestima o konkretnim akcijama za trajnu i potpunu zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini, Albaniji i ostatku balkanske regije", zaključio je glumac.

(N.N.)

Evropski dan podizanja svijesti o antibioticima obilježava se svakog 18. novembra s namjerom da  ukaže na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovu vrstu lijekova. Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti, kao što su bakterijske upale pluća, kožne infekcije ili upale mokraćnih puteva, uzrokovanih različitim vrstama bakterija, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Istorijat

Prvi antibiotik otkrio  je 1928. godine Aleksander Fleming čime počinje nova era medicine. Fleming  otkriva da plijesan "Penicillium notatum" uništava bakterijske kolonije. Na ljudima je prvi put primijenjen 1941. godine. Liječena je upala pluća, sifilis i meningitis te druge ozbiljne bakterijske bolesti od kojih se prije pronalaska antibiotika masovno umiralo. Antibiotici su omogućili razvoj transplantacijske i rekonstruktivne medicine.

Za svoje otkriće  Fleming je dobio Nobelovu nagradu, 1945. godine, ali je također i  predvidio da će bakterije s vremenom razviti mehanizme rezistencije (otpornosti) na antibiotike što se na žalost i dogodilo. Fenomen rezistencije nameće ozbiljana ograničenja u pogledu raspoloživih opcija za medicinsku terapiju mnogih bakterijskih infekcija.

U INZ-u ističu da po djelovanju antibiotici mogu biti baktericidni - oni koji uništavaju bakterijske stanice i bakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice.

Za većinu zaraznih bolesti jednako su učinkovita oba tipa, no kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Prema spektru  djelovanja razlikujemo antibiotike sa širokim spektrom djelovanja - koji djeluju na više vrsta bakterija, te sa sa užim spektrom djelovanja - koji djeluju na mali broj bakterijskih vrsta.

Pojava otpornosti na djelovanje

Od 1940. godine razvoj lijekova efikasnih protiv bakterijskih infekcija i bezbijednih za primjenu, unijelo je revolucionarne
promjene u medicinsku terapiju. Morbiditet i mortalitet zbog antimikrobnih bolesti dramatično su smanjeni. Razvoj efikasnih
antimikrobnih lijekova praćen je pojavom rezistencije (otpornosti) na te lijekove.

Ovo se moglo i očekivati, jer principi evolucije određuju da se organizmi genetski adaptiraju na promjene u okruženju. Vrijeme za diobu bakterija iznosi manje od 20 minuta, u toku nekoliko sati stvori se više generacija, što obezbjeđuje dovoljno šanse za evolucijsku adaptaciju.

Rezistencija na antibiotike kod bakterija širi se na tri načina - prenošenjem bakterija između različitih osoba, prenošenjem gena za rezistenciju između bakterija (obično na plazmidima), prenošenjem gena rezistencije između genetskih elemenata unutar bakterijske ćelije.

Stručnjaci INZ-a navode da razumijevanje mehanizma koji sudjeluju u nastajanju rezistencije na antibiotike izuzetno je značajno, kako za racionalnu primjenu ovih lijekova u kliničkoj praksi tako i za razvoj novih antibakterijskih lijekova radi izbjegavanja pojave rezistencije.

Preporuke

Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. Antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih disajnih puteva, jer većina infekcija gornjih disajnih puteva su izazvane virusima i antibiotici nisu od pomoći, tako da ih je neophodno izbjegavati.

Povišena tjelesna temperatura nije znak da se trebaju primijeniti antibiotici. Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među "dobrim" bakterijama koje žive u ljudskom tijelu. Greška je uzimati manju dozu lijeka, mijenjati interval između doza ili skratiti vrijeme liječenja.

Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija disajnih puteva s obzirom da infektivne čestice zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i lako se dalje prenose rukama.

Ne treba stvarati kućne zalihe, koje se nerijetko upotrebljavaju prema vlastitoj procjeni za infekcije koje najčešće nisu bakterijskog porijekla, čime se smanjuje djelotvornost antibiotika i raste bakterijska rezistencija. Odluku o primjeni antibiotika donijeti će ljekar na osnovu pregleda i nalaza, kažu u INZ-u.

Racionalna upotreba antibiotika može da doprinese prestanku razvoja i širenja rezistentnih bakterija i  pomogne da antibiotici sačuvaju svoju efikasnost i za buduće generacije. Ako želimo sačuvati antibiotike kao djelotvorne lijekove, potrebno je djelovati u oba smjera - i poticanje industrije na razvoj novih antibiotika i racionalizacija potrošnje postojećih.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Bh. istraživači otkrili su cestu iz rimskog doba koja se s prijevoja stara Karaula, na putu Sarajevo - Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine Konjuh i silazila u Kladanj. Projekt je realiziran u organizaciji Univerziteta u Tuzli.

Kako je objasnila doc.dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, od juna do septembra 2020. godine obavljena je prva faza istraživanja starih putnih komunikacija na planini Konjuh.

"Na više mjesta naišlo se na njene dijelove čiji je kaldrmisani kolnik skoro u potpunosti ispreturan. U puno slučajeva ostao je samo trag trase. U cjelosti ili djelimično, i to u veoma dobrom stanju, sačuvani su tragovi na lokalitetima Dobra Voda i Vojnik", objašnjava Imamović.

Na osnovi dosadašnjih naučnih saznanja o rimskoj cestogradnji na tlu Bosne i Hercegovine, novootkrivena cesta na Konjuhu pripada 1. st. n.e. Imala je prvenstveno vojni a potom i privredni značaj, kako za Rimsko Carstvo tako i za današnji bosanskohercegovački prostor.

"U Kladnju se cesta račvala u dva pravca. Jedan se vjerovatno pružao dolinom rijeke Drinjače prema rijeci Drini a odatle je uzvodno vodio na sjever prema Savi i dalje, za gradove onovremene rimske provincije Panonije. Drugi krak je vodio preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara (danas poznat pod nazivom Muška Voda)", navodi se u saopćenju.

Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta je bila u upotrebi i u srednjem vijeku i u osmanskom periodu. Osmanlije su shodno svojim potrebama uz postojeće puteve gradili nove. Jedan od takvih je njihov karavanski put koji je vodio od Kladnja prema Brateljevićima, drugi je povezivao Kladanj-Buševo-Vranovići-Tuholj, a treći Tuholj-Miljkovac-Stupari. Naša istraživanja su također identificirala trase tih puteva.

"Rim je odmah po osvajanju prostora današnje BiH započeo izgradnju cesta koje su imale zadatak da povežu jadransku obalu sa Srednjom Evropom. Već početkom 1. st. n.e. izgrađeno ih je 5 u dužini preko 400 km. Iako su u dobroj mjeri dosadašnja istraživanja odredila njihove trase novija istraživanja otkrila su do sada nepoznate ostatke ceste koja je prolazila preko planine Konjuh iznad Kladnja, u blizini suvremene ceste Sarajevo-Olovo-Kladanj-Tuzla", nedavno je kazao prof. Enver Imamović u vezi otkrića rimske ceste na Konjuhu.

(akta.ba)

Organizatori su skupovima dali različita imena, uključujući i Marš milion MAGA, Marš za Trumpa i Zaustavite krađu.

Pristalice američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu će izići na ulice kako bi podržali njegove neosnovane tvrdnje o izbornoj pobjedi, dok on nastavlja s pravnim izazovima koji imaju malo izgleda, kako bi preokrenuo izbornu pobjedu Joea Bidena u svoju korist, prenosi Hina.

Trump je ostvario neznatan napredak na sudovima sa svojim tužbama i prvi put u petak počeo je sumnjati u svoj uspjeh, govoreći novinarima “vrijeme će reći” ko će biti u Bijeloj kući od 20. januara.

Od 7. novembra, otkad se smatra da je Biden pobjednik, bilo je i drugih protrumpovskih protesta širom zemlje, no bili su mali i zabilježeno je nekoliko incidenata.

Na protrumpovskim demonstracijama u Washingtonu i drugim gradovima trebale bi učestvovati razne predsjednikove pristalice, ultradesničari i pripadnici milicije Čuvara zakletve, kao i Ponosni momci, u javnom pokazivanju podrške za Trumpovo nastojanje da ostane na vlasti.

Organizatori su skupovima dali različita imena, uključujući i Marš milion MAGA, Marš za Trumpa i Zaustavite krađu. MAGA je akronim slogana Trumpove kampanje “Make America Great Again” (Učinimo Ameriku ponovno sjajnom”). Trump je tvitao svoju podršku.

Neke ljevičarske grupe planiraju protudemonstracije u Washingtonu i drugim gradovima.

Biden je naknadno učvrstio svoju pobjedu u petak, kad su rezultati Edison Researcha pokazali da je pobijedio u Georgiji, što mu je dalo ukupno 306 elektorskih glasova, daleko više od 270 koliko je bilo potrebno da ga se proglasi predsjednikom, i znatno više od Trumpovih 232.

306 glasova jednako je broju glasova koje je Trump 2016. godine osvojio kad je bio u utrci s Hillary Clinton, što je tada nazvao premoćnom pobjedom.

Trump razmišlja o 2024.

Trump je na događaju u Bijeloj kući bio blizu toga da prizna da će u siječnju napustiti Bijelu kuću.

“Ova administracija neće ulaziti u karantin. Nadam se tome, što god da se dogodilo u budućnosti – ko zna koja administracija će to biti? Čini se da će vrijeme pokazati”, rekao je Trump u svojim prvim javnim komentarima otkad je Biden proglašen izbornim pobjednikom prije sedam dana.

Kako je ishod izbora postao jasniji, Trump je raspravljao sa svojim savjetnicima o mogućim medijskim poduhvatima i tome da ga se zadrži u javnom prostoru uoči moguće utrke 2024. godine, rekli su njegovi pomoćnici.

Razmišlja o tome da pokrene televizijski kanal ili kampanju preko društvenih medija kako bi konkurirao onima za koje je smatrao da su ga izdali i ugušili njegovu mogućnost da komunicira direktno s Amerikancima, prema riječima nekoliko njegovih savjetnika.

U njegovom užem timu, očekuje se da Trump vodi kampanju za republikanske kandidate u Georgiji uoči drugog kruga izborne utrke 5. januara koja će odlučiti koja će stranka kontrolirati američki Senat.